Branimir Janković (Vinkovci, 1980) diplomirao je 2006. studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu doktorirao 2014. obranivši doktorski rad „Teorijske i metodološke preobrazbe hrvatske historiografije 1970-ih i 1980-ih godina“. Od 2009. zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem od 2015. radi kao poslijedoktorand. Izvodi nastavu na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabran je 2017. godine. Tajnik je i član uredništva časopisa Historijski zbornik, tajnik Poslijediplomskog doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i urednik portala Historiografija.hr. Član je Vijeća Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Međunarodne komisije za povijest i teoriju historiografije (ICHTH) pri Međunarodnom odboru za povijesne znanosti (ICHS). Suradnik je znanstveno-istraživačkog projekta „Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu“ koji financira Hrvatska zaklada za znanost (2017-2020) i dugogodišnji član više projekata koje financira Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD). Boravio je 2010. na troipomjesečnoj stipendiji na Sveučilištu u Regensburgu u Njemačkoj.

Bibliografija

Knjige
1. Mijenjanje sebe same. Preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma, Zagreb 2016.

Zbornici
1. Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj: tradicija, današnje stanje, perspektive, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2018.
2. Intelektualna historija, priredio Branimir Janković, Zagreb 2013.
3. Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2012.
4. Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi, ur. Drago Roksandić i Branimir Janković, Zagreb 2012.

Članci i radovi
1. „Nastava povijesti historiografije i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije“, u: Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj: tradicija, današnje stanje, perspektive, ur. D. Agičić, B. Janković, Zagreb 2018, str. 39-54.
2. „Suvremena povijest i suvremena hrvatska historiografija kao istraživački problem“, u: Ljubo Boban i istraživanje suvremene povijesti, ur. D. Agičić, M. Karakaš Obradov, Zagreb 2017, str. 91-107.
3. „Artikuliranje stranputice: slučaj socijalističkih povjesničara nakon pada socijalizma“, u: Stranputice humanistike, ur. P. Bagarić i dr., Zagreb 2017, str. 135-152.
4. „Upotrebe Povrataka iz SSSR-a: jugoslavenski André Gide“, u: Književna smotra, 3, 2017, str. 61-68.
5. „Revolucija kao analogija: primjer Francuske revolucije“, u: Res novae et seditiones: pobuna kao čimbenik promjene, ur. L. Slatković Harčević, M. Vodopija, Zagreb 2017, str. 67-83.
6. „'Vi na Balkanu to sve znate i čitate?!' Recepcijska čitanja i upotrebe Juliena Bende i 'Izdaje intelektualaca'“, u: Split i Vladan Desnica 1918.-1945.: Umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike, ur. D. Roksandić, I. Cvijović Javorina, Zagreb–Split 2016, str. 245-263.
7. „Rene Lovrenčić kao socijalistički angažiran povjesničar opće povijesti“, u: Spomenica Renea Lovrenčića, ur. D. Agičić, D. Roksandić, T. Jakovina, Zagreb 2016, str. 399-423.
8. „Kako pisati biografiju povjesničara? Matasovićev Životopis Mije Brašnića“, u: Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti, ur. S. Leček, Slavonski Brod–Zagreb 2013, str. 391-412.
9. „Prema historiji intelektualaca i intelektualnoj historiji“, u: Intelektualna historija, prir. B. Janković, Zagreb 2013, str. 11-77.
10. „Between Controversy and Reflection. Memory of Marxist Historiography in Croatia after 1990“, u: Balkan Memories. Media Constructions of National and Transnational History, ur. T. Zimmermann, Bielefeld 2012, str. 219-225.
11. „Marksizam u hrvatskoj historiografiji? Vaso Bogdanov i interpretacija revolucije 1848-1849. godine“, u: Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, ur. D. Agičić, B. Janković, Zagreb 2012, str. 133-146.
12. „Odnos prestižnih profesija i društva u 19. stoljeću na primjeru Franje Račkog, Stojana Novakovića i Baltazara Bogišića“, u: Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi, ur. D. Roksandić, B. Janković, Zagreb 2012, str. 57-80.