Branimir Janković rođen je 13. 11. 1980. u Vinkovcima. Diplomirao je 2006. dvopredmetni studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu doktorirao 2014. obranivši doktorski rad „Teorijske i metodološke preobrazbe hrvatske historiografije 1970-ih i 1980-ih godina“. Od 2009. zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem od 2015. radi kao poslijedoktorand, od 2019. kao docent, a od 2024. kao izvanredni profesor.

Zamjenik je voditelja Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i urednik portala Historiografija.hr. Član je Međunarodne komisije za povijest i teoriju historiografije (ICHTH) pri Međunarodnom odboru za povijesne znanosti (ICHS).

Bio je na troipomjesečnoj stipendiji 2010. na Sveučilištu u Regensburgu i na jednomjesečnom boravku 2023. na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu te na više kraćih (tjednih ili dvotjednih) istraživačkih boravaka u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Učio je engleski, njemački, francuski i ruski jezik. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2012. godinu.

Branimir Janković nastavne i znanstvene interese usmjerio je prema modernoj i suvremenoj povijesti. Specijalizirao je povijest historiografije i suvremenu historiografiju te hrvatsku historiografiju 19-21. stoljeća, a poseban interes pokazuje za teoriju i metodologiju povijesne znanosti kao i intelektualnu povijest, javnu povijest, komparativnu povijest revolucija, historiografiju i nacionalizam.

Bibliografija

Knjige
1. Mijenjanje sebe same. Preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma, Zagreb 2016.

Zbornici
1. Reprezentacije socijalističke Jugoslavije: preispitivanja i perspektive, ur. Hannes Grandits, Vladimir Ivanović i Branimir Janković, Sarajevo–Zagreb 2019.
2. Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj: tradicija, današnje stanje, perspektive, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2018.
3. Intelektualna historija, priredio Branimir Janković, Zagreb 2013.
4. Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2012.
5. Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi, ur. Drago Roksandić i Branimir Janković, Zagreb 2012.

Tematski brojevi časopisa
1. In honorem Mirjana Gross, gost urednik Branimir Janković, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1, 2022, 236 str.
2. Povijest emocija, uredio Branimir Janković, Historijski zbornik, 2, 2015, str. 367-458.

Članci i radovi
1. Javna i primijenjena povijest, u: Kultura, 180, 2023, str. 101-122.
2. Transformacija pojma antifašizam i tranzicija povjesničara u Hrvatskoj, u: Antifašizam. Zbornik odabranih radova s Petog međunarodnog znanstvenog skupa Socijalizam na klupi, Pula, 30. rujna – 2. listopada 2021. (ur. L. Duraković i A. Matošević), Zagreb–Pula 2023, str. 143-175.
3. Što je novo u historiografiji o (Francuskoj i Ruskoj) revoluciji?, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1, 2022, str. 201-227 (suautor Matej Ivušić)
4. Do the Dictatorships Ever End? Historians and Publishers under the Dictatorship in the Kingdom of Yugoslavia, u: History in Flux, 4, 2022, str. 113-135.
5. Building New Networks: Russian Émigré Scholars in Yugoslavia, u: Dynamics of Emigration: Émigré Scholars and the Production of Historical Knowledge in the 20th Century (ur. S. Berger i P. Müller), New York 2022, str. 173-187.
6. Povjesničari u tranziciji iz Austro-Ugarske Monarhije u Jugoslaviju, u: Zbornik Božene Vranješ-Šoljan (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2022, str. 205-222.
7. Intelektualne intervencije Branka Horvata: Hrvatsko proljeće 1971. i Kosovo 1989., u: Ideje o transformaciji Jugoslavije 1990-ih godina (ur. H. Kamberović), Sarajevo 2021, str. 79-100.
8. Croatia’s Knowledge Production on Kosovo around 1989, u: Comparative Southeast European Studies, 2-3, 2021, str. 267-287.
9. Globalne veze i usporedbe u praksi: sinteze moderne i suvremene povijesti C. A. Baylyja, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1, 2020, str. 75-93.
10. Meandri hrvatske historiografije 19-21. stoljeća: institucionalizacija, nacija, metodologija, u: Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u jugoistočnoj Evropi (ur. A. Duranović), Sarajevo 2019, str. 19-50.
11. François Furet in Socialist Yugoslavia, u: Annales in Perspective (ur. D. Roksandić et al.), Zagreb 2019, str. 421-429.
12. Komparativna historija revolucija Arna J. Mayera, u: Zbornik Drage Roksandića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2019, str. 953-962.
13. Povijest knjige i čitanja: novi pristup jugoslavenskom socijalizmu, u: Reprezentacije socijalističke Jugoslavije (ur. H. Grandits et al.), Sarajevo–Zagreb 2019, str. 139-150.
14. ’68. zamijenjena ’71. Hrvatska historiografija i kriza historije, u: Kriza i kritike racionalnosti — nasljeđe ’68. (ur. B. Mikulić i M. Žitko), Zagreb 2019, str. 72-92.
15. "Prijelomna" i "sudbonosna" 1918: obilježavanje stogodišnjice stvaranja Jugoslavije, u: Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 1, 2019, str. 102-120.
16. Nastava povijesti historiografije i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije, u: Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2018, str. 39-54.
17. Suvremena povijest i suvremena hrvatska historiografija kao istraživački problem, u: Ljubo Boban i istraživanje suvremene povijesti (ur. D. Agičić i M. Karakaš Obradov), Zagreb 2017, str. 91-107.
18. Artikuliranje stranputice: slučaj socijalističkih povjesničara nakon pada socijalizma, u: Stranputice humanistike (ur. P. Bagarić et al.), Zagreb 2017, str. 135-152.
19. Upotrebe Povrataka iz SSSR-a: jugoslavenski André Gide, u: Književna smotra, 3, 2017, str. 61-68 (objavljeno i u: Kulturna povijest Oktobarske revolucije, ur. D. Lugarić Vukas, Zagreb 2019, str. 153-169).
20. Revolucija kao analogija: primjer Francuske revolucije, u: Res novae et seditiones: pobuna kao čimbenik promjene (ur. L. Slatković Harčević i M. Vodopija), Zagreb 2017, str. 67-83.
21. 'Vi na Balkanu to sve znate i čitate?!' Recepcijska čitanja i upotrebe Juliena Bende i 'Izdaje intelektualaca', u: Split i Vladan Desnica 1918.-1945.: Umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike (ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina), Zagreb–Split 2016, str. 245-263.
22. Rene Lovrenčić kao socijalistički angažiran povjesničar opće povijesti, u: Spomenica Renea Lovrenčića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2016, str. 399-423.
23. Kako pisati biografiju povjesničara? Matasovićev Životopis Mije Brašnića, u: Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti (ur. S. Leček), Slavonski Brod–Zagreb 2013, str. 391-412.
24. Prema historiji intelektualaca i intelektualnoj historiji, u: Intelektualna historija (prir. B. Janković), Zagreb 2013, str. 11-77.
25. Between Controversy and Reflection. Memory of Marxist Historiography in Croatia after 1990, u: Balkan Memories: Media Constructions of National and Transnational History (ur. T. Zimmermann), Bielefeld 2012, str. 219-225.
26. Marksizam u hrvatskoj historiografiji? Vaso Bogdanov i interpretacija revolucije 1848-1849. godine, u: Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 133-146.
27. Odnos prestižnih profesija i društva u 19. stoljeću na primjeru Franje Račkog, Stojana Novakovića i Baltazara Bogišića, u: Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi (ur. D. Roksandić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 57-80.