ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

dr.sc. Branimir Janković, izv. prof.

 

Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
Izvanredni profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Konzultacije
srijedom od 12:30 do 14:00 i prema dogovoru
Soba
C-112
Telefon
E-mail
bjankovi@ffzg.unizg.hr

Branimir Janković rođen je 13. 11. 1980. u Vinkovcima. Diplomirao je 2006. dvopredmetni studij povijesti i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu doktorirao 2014. obranivši doktorski rad „Teorijske i metodološke preobrazbe hrvatske historiografije 1970-ih i 1980-ih godina“. Od 2009. zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem od 2015. radi kao poslijedoktorand, od 2019. kao docent, a od 2024. kao izvanredni profesor.

Zamjenik je voditeljice Centra za teorijska istraživanja u humanistici, zamjenik voditelja Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu i urednik portala Historiografija.hr. Član je Međunarodne komisije za povijest i teoriju historiografije (ICHTH) pri Međunarodnom odboru za povijesne znanosti (ICHS). Suradnik je HORIZON EUROPE projekta „The Cartography of the Political Novel in Europe“ (2023-2027) i NextGenerationEU projekta „Infrapolitičke prakse i promjene: od devedesetih do življenih budućnosti“ (2024-2027) Instituta za etnologiju i folkloristiku. Voditelj je institucijskog projekta "Kako pomiriti nacionalno i transnacionalno: interdisciplinarni pogled" (2025) Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Član je programskog odbora Festivala povijesti Kliofest.

Bio je na troipomjesečnoj stipendiji 2010. na Sveučilištu u Regensburgu i na jednomjesečnom boravku 2023. na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu te na više kraćih (tjednih ili dvotjednih) istraživačkih boravaka u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Učio je engleski, njemački, francuski i ruski jezik. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2012. godinu.

Razdoblje Naziv Uloga
2023 - 2027 The Cartography of the Political Novel in Europe (CAPONEU - HORIZON EUROPE) Suradnik
2021 - 2021 Nadilaženje nacionalne paradigme u historiografiji: teorijski izazovi i metodološke alternative
2020 - 2020 Masovna politika i intelektualci u povijesnoj perspektivi Voditelj
2019 - 2020 U sluzbi nacionalnog identiteta: prijepori o novom kurikulumu povijesti 2016-2019. godine
2018 - 2020 Historiografija i nacionalizam Suradnik
2017 - 2017 Historiographie des sozialistischen Jugoslawiens Suradnik
2017 - 2021 Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu Suradnik

Ključni istraživački interes
  • povijest historiografije, suvremena historiografija
  • intelektualna povijest
  • javna povijest
  • komparativna povijest revolucija
  • historiografija i nacionalizam
Članstva u profesionalnim udruženjima, stručnim i građanskim udrugama i javnim tijelima
  • Društvo za hrvatsku povjesnicu (redovni član)
  • Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) (redovni član)
  • Kliofest, udruga za promicanje kulture povijesti
  • Međunarodna komisija za povijest i teoriju historiografije (ICHTH) pri Međunarodnom odboru za povijesne znanosti (ICHS) (redovni član)
Članstva u organizacijskim odborima skupova
  • 2024. Workshop "Political Novel in Historiographical and Sociological Perspective: Structures and Analogies", Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, projekt "The Cartography of the Political Novel in Europe" (međunarodni, znanstveni)
  • 2022. Doctoral conference: Social, Gender and Political History, Doktorski studij "Moderna i suvremena povijest u europskom i svjetskom kontekstu” Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište u Southamptonu (međunarodni, znanstveni)
  • 2021. Šesti kongres hrvatskih povjesničara, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti; Društvo za hrvatsku povjesnicu; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci (međunarodni, znanstveni)
  • 2020. Transitions out of Empire in Central and Southeastern Europe, HRZZ projekt Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu; Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (-, -)
  • 2016. Peti kongres hrvatskih povjesničara, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti; Društvo za hrvatsku povjesnicu; Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru (-, -)
Uredništva u časopisima
  • Historijska traganja, Univerzitet u Sarajevu - Institut za historiju, Sarajevo (Član uredničkog odbora)
Nagrade i priznanja
  • 2012. Godišnja nagrada Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2012. godinu
Opis znanstvene djelatnosti
Branimir Janković nastavne i znanstvene interese usmjerio je prema modernoj i suvremenoj povijesti. Specijalizirao je povijest historiografije i suvremenu historiografiju te hrvatsku historiografiju 19-21. stoljeća, a poseban interes pokazuje za teoriju i metodologiju povijesne znanosti kao i intelektualnu povijest, javnu povijest, komparativnu povijest revolucija, historiografiju i nacionalizam.

Bibliografija

Knjige
1. Mijenjanje sebe same. Preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma, Zagreb 2016.

Zbornici
1. Nadilaženje nacionalne paradigme: od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, ur. Branimir Janković i Nikola Tomašegović, Zagreb 2025.
2. Reprezentacije socijalističke Jugoslavije: preispitivanja i perspektive, ur. Hannes Grandits, Vladimir Ivanović i Branimir Janković, Sarajevo–Zagreb 2019.
3. Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj: tradicija, današnje stanje, perspektive, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2018.
4. Intelektualna historija, priredio Branimir Janković, Zagreb 2013.
5. Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, ur. Damir Agičić i Branimir Janković, Zagreb 2012.
6. Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi, ur. Drago Roksandić i Branimir Janković, Zagreb 2012.

Tematski brojevi časopisa
1. In honorem Mirjana Gross, gost urednik Branimir Janković, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1, 2022, 236 str.
2. Povijest emocija, uredio Branimir Janković, Historijski zbornik, 2, 2015, str. 367-458.

Članci i radovi
1. Javna i primijenjena povijest, u: Kultura, 180, 2023, str. 101-122.
2. Transformacija pojma antifašizam i tranzicija povjesničara u Hrvatskoj, u: Antifašizam. Zbornik odabranih radova s Petog međunarodnog znanstvenog skupa Socijalizam na klupi, Pula, 30. rujna – 2. listopada 2021. (ur. L. Duraković i A. Matošević), Zagreb–Pula 2023, str. 143-175.
3. Što je novo u historiografiji o (Francuskoj i Ruskoj) revoluciji?, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1, 2022, str. 201-227 (suautor Matej Ivušić)
4. Do the Dictatorships Ever End? Historians and Publishers under the Dictatorship in the Kingdom of Yugoslavia, u: History in Flux, 4, 2022, str. 113-135.
5. Building New Networks: Russian Émigré Scholars in Yugoslavia, u: Dynamics of Emigration: Émigré Scholars and the Production of Historical Knowledge in the 20th Century (ur. S. Berger i P. Müller), New York 2022, str. 173-187.
6. Povjesničari u tranziciji iz Austro-Ugarske Monarhije u Jugoslaviju, u: Zbornik Božene Vranješ-Šoljan (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2022, str. 205-222.
7. Intelektualne intervencije Branka Horvata: Hrvatsko proljeće 1971. i Kosovo 1989., u: Ideje o transformaciji Jugoslavije 1990-ih godina (ur. H. Kamberović), Sarajevo 2021, str. 79-100.
8. Croatia’s Knowledge Production on Kosovo around 1989, u: Comparative Southeast European Studies, 2-3, 2021, str. 267-287.
9. Globalne veze i usporedbe u praksi: sinteze moderne i suvremene povijesti C. A. Baylyja, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1, 2020, str. 75-93.
10. Meandri hrvatske historiografije 19-21. stoljeća: institucionalizacija, nacija, metodologija, u: Ogledi o historiografiji i nacionalizmu u jugoistočnoj Evropi (ur. A. Duranović), Sarajevo 2019, str. 19-50.
11. François Furet in Socialist Yugoslavia, u: Annales in Perspective (ur. D. Roksandić et al.), Zagreb 2019, str. 421-429.
12. Komparativna historija revolucija Arna J. Mayera, u: Zbornik Drage Roksandića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2019, str. 953-962.
13. Povijest knjige i čitanja: novi pristup jugoslavenskom socijalizmu, u: Reprezentacije socijalističke Jugoslavije (ur. H. Grandits et al.), Sarajevo–Zagreb 2019, str. 139-150.
14. ’68. zamijenjena ’71. Hrvatska historiografija i kriza historije, u: Kriza i kritike racionalnosti — nasljeđe ’68. (ur. B. Mikulić i M. Žitko), Zagreb 2019, str. 72-92.
15. "Prijelomna" i "sudbonosna" 1918: obilježavanje stogodišnjice stvaranja Jugoslavije, u: Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 1, 2019, str. 102-120.
16. Nastava povijesti historiografije i suvremene historiografije te teorije i metodologije povijesti: pitanje recepcije, u: Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2018, str. 39-54.
17. Suvremena povijest i suvremena hrvatska historiografija kao istraživački problem, u: Ljubo Boban i istraživanje suvremene povijesti (ur. D. Agičić i M. Karakaš Obradov), Zagreb 2017, str. 91-107.
18. Artikuliranje stranputice: slučaj socijalističkih povjesničara nakon pada socijalizma, u: Stranputice humanistike (ur. P. Bagarić et al.), Zagreb 2017, str. 135-152.
19. Upotrebe Povrataka iz SSSR-a: jugoslavenski André Gide, u: Književna smotra, 3, 2017, str. 61-68 (objavljeno i u: Kulturna povijest Oktobarske revolucije, ur. D. Lugarić Vukas, Zagreb 2019, str. 153-169).
20. Revolucija kao analogija: primjer Francuske revolucije, u: Res novae et seditiones: pobuna kao čimbenik promjene (ur. L. Slatković Harčević i M. Vodopija), Zagreb 2017, str. 67-83.
21. 'Vi na Balkanu to sve znate i čitate?!' Recepcijska čitanja i upotrebe Juliena Bende i 'Izdaje intelektualaca', u: Split i Vladan Desnica 1918.-1945.: Umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike (ur. D. Roksandić i I. Cvijović Javorina), Zagreb–Split 2016, str. 245-263.
22. Rene Lovrenčić kao socijalistički angažiran povjesničar opće povijesti, u: Spomenica Renea Lovrenčića (ur. D. Agičić et al.), Zagreb 2016, str. 399-423.
23. Kako pisati biografiju povjesničara? Matasovićev Životopis Mije Brašnića, u: Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti (ur. S. Leček), Slavonski Brod–Zagreb 2013, str. 391-412.
24. Prema historiji intelektualaca i intelektualnoj historiji, u: Intelektualna historija (prir. B. Janković), Zagreb 2013, str. 11-77.
25. Between Controversy and Reflection. Memory of Marxist Historiography in Croatia after 1990, u: Balkan Memories: Media Constructions of National and Transnational History (ur. T. Zimmermann), Bielefeld 2012, str. 219-225.
26. Marksizam u hrvatskoj historiografiji? Vaso Bogdanov i interpretacija revolucije 1848-1849. godine, u: Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena (ur. D. Agičić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 133-146.
27. Odnos prestižnih profesija i društva u 19. stoljeću na primjeru Franje Račkog, Stojana Novakovića i Baltazara Bogišića, u: Baltazar Bogišić i njegovo doba u intelektualnohistorijskoj perspektivi (ur. D. Roksandić i B. Janković), Zagreb 2012, str. 57-80.