Naziv
Povijest lingvističkih teorija
Organizacijska jedinica
Odsjek za lingvistiku
ECTS bodovi
5
Šifra
37165
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Osnovni je cilj kolegija ponuditi pregled razvoja jezikoslovne misli od antike pa sve do početka i prve polovine dvadesetoga stoljeća. U prvoj se cjelini kolegija obrađuju zasade gramatike i filologije u Grka i Rimljana te njihov utjecaj na srednjovjekovnu i renesansnu Europu, dočim se u drugoj cjelini obrađuje postanak lingvistike kao zasebne znanosti odvojene od njezinih filozofskih i filoloških temelja. Poredbom i prosudbom različitih modela gramatičkoga opisa te gajenjem rasprave studente se nastoji privesti samostalnom kritičkom promišljanju tema u jezikoslovlju.
Sadržaj
  1. 1. tjedan – uvodne napomene, pregled tema, dogovor o radu;
  2. 2. tjedan – prvotni pojam gramatike i phýsis vs. nómos/thésis prijepor u Platonovu dijalogu Kratil; Aristotelova kategorija ptōsis (πτώσις) kao temelj buduće gramatike; Aristotelove kategorije i semantička teorija u povojima;
  3. 3. tjedan – razrada kategorije ptōsis (πτώσις) prema stoicima: a. pojam fleksije ili klísis (κλίσις) i b. pojam padeža; razrada kategorije vremena;
  4. 4. tjedan – analogía vs. anomalía, prijepor aleksandrijske i pergamske škole – stoička teorija etimologije i razumijevanje jezika; aleksandrijsko tumačenje pravilnosti (sustavnosti) u jeziku;
  5. 5. tjedan – Tékhnē grammatiké Dionizija Tračanina – model prve gramatike i utjecaj toga modela na jezikoslovlje;
  6. 6. tjedan – Apolonije Diskol i teorija sintakse u povojima; Marko Terencije Varon i De lingua Latina te Priscijanov model gramatike;
  7. 7. tjedan – Franciscus Sanctius Brocensis Minerva: seu de Causis Linguae Latinae; racionalizam i kartezijanski pristup jeziku – gramatika Port-Royala – teorija elipse kao osobitoga tipa kondenzacije i daljnja razrada teorije sintakse modelom glavne i zavisne rečenice;
  8. 8. tjedan – PRVI KOLOKVIJ;
  9. 9. tjedan – uvid Williama Jonesa – značaj sanskrta i začetak poredbene lingvistike; Pāṇini i indijska lingvistika; braća August i Friedrich Schlegel Wilhelm von Humboldt I. dio, veza s Herderom;
  10. 10. tjedan – Wilhelm von Humboldt II. dio, opća lingvistika u povojima; razvoj poredbeno-povijesne lingvistike (Rask, Grimm, Bopp); Schleicher, lingvistika i darvinizam; doktrina mladogramatičarske škole;
  11. 11. tjedan – strukturalizam i funkcionalizam I. dio; de Saussure i Praška škola I. dio: Trubeckoj – pojam mehanizma jezika; problem neslobodnih sintagmi s obzirom na jezik/govor dihotomiju;
  12. 12. tjedan – strukturalizam i funkcionalizam II. dio; Praška škola II. dio: Jakobson i Mathesius; Kopenhaška škola: Hjelmslev – pojam algebre jezika;
  13. 13. tjedan – američka lingvistika I. dio – mentalizam i deskriptivizam: lingvistika i antropologija: Franz Boas, Edward Sapir i Benjamin Whorf – odnos jezik-misao-kultura;
  14. 14. tjedan – američka lingvistika II. dio – biheviorizam i deskriptivizam: Leonard Bloomfield, (teorija neposrednih sastavnica); distribucionalizam i Harrisov pojam transformacija; začetak generativne gramatike i pitanje sintaktičkih konstrukcija;
  15. 15. tjedan – DRUGI KOLOKVIJ.

Ishodi učenja
  1. definirati temeljne kategorije, pojmove i probleme jezikoslovnih teorija od antike do suvremenoga doba
  2. objasniti različite modele gramatičkoga opisa, odnosno različite tipove pristupa jeziku
  3. primijeniti određeni model ili teoriju pri samostalnom istraživanju
  4. ustanoviti teorijsku pozadinu i pristup znanstvenih radova iz područja jezikoslovlja
  5. kritički prosuđivati polazišta, argumentacijsku strukturu i opisnu valjanost modela i teorija opisa u jezikoslovlju
  6. konstruirati vlastito viđenje pojedinačnih problema jezikoslovlja na osnovi različitih pristupa i ponuđenih rješenja
  7. razviti vlastiti pristup jeziku ravnajući se prednostima i nedostacima jezikoslovnih škola u povijesti
  8. stvoriti predodžbu o sastavljanju gramatike te o važnosti gramatičkoga opisa u okviru kulture
Metode podučavanja
Kombinacija izravnoga poučavanja i poučavanja vođenim otkrivanjem i raspravom. Nastavnik izlaže osnovna polazišta, argumente i teorijske okvire određenih modela gramatičkoga opisa izravnim poučavanjem. Međutim, neka se otvorena pitanja određenih teorija, kao i polazišta ili rješenja relevantna za suvremeno jezikoslovlje, obrađuju vođenom raspravom i to osobito tijekom seminarske nastave. Za svaki seminar studenti su dužni pripremiti zadanu literaturu ili riješiti kratku zadaću. Svi su seminari raspravnoga tipa te im je načelna ideja produbiti određene probleme o kojima je bilo govora tijekom predavanja
Metode ocjenjivanja
1. KOLOKVIJI. – Kolegij je podijeljen u dvije cjeline. Na kraju svake cjeline studenti pišu kolokvij, a na temelju kolokvija (i seminarskoga rada, vidi niže) od kojih svaki nosi maksimalno 25 bodova stječu konačnu ocjenu. Ukoliko student nije zadovoljan zaključnom ocjenom na temelju kolokvija, rezultat može popraviti na ispitu. 2. SEMINARSKI RAD. – Svaki je student dužan napisati seminarski rad na temu nekog od problema o kojima se izlaže tijekom predavanja ili raspravlja tijekom seminara. Studenti su teme dužni odabrati i prijaviti do kraja prve polovice kolegija (zaključno s datumom prvoga kolokvija), a napisati i predati (minimalno 10 kartica) do kraja posljednjega predavanja (ili drugoga kolokvija). Svaki rad treba imati strogo definiran problem kojim se bavi, odnosno polazište koje će student argumentirano braniti ili osporavati privodeći čitatelja prema relevantnom zaključku. Seminarskim je radom moguće ostvariti maksimalno 10 bodova.

Obavezna literatura
  1. Škiljan, D. (1992), Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, str. 13-18, 19-23.
  2. Škiljan, D. (1995), Varon i Kvintilijan, dva antička lingvista, Latina et Graeca, Zagreb, str. 7-70.
  3. Tračanin, D. (1995), Gramatičko umijeće, prev. Dubravko Škiljan, str. 45-200; 300-372.
  4. Lancelot, C. et Arnauld, A. (2000), Opća i obrazložbena gramatika Port-Royala, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str. 7-24; 89-99; 157-165; 207-225; 315-329.
  5. Humboldt, W. (2010), O raznolikosti gradbe ljudskih jezika i o njezinu utjecaju na duhovni razvoj čovječanstva, Alfa, Zagreb, str. 72-94.
  6. Jakobson, R. (2008), O jeziku, Disput, Zagreb, str. 105-116, 117-147, 155-175.
  7. Sapir, E. (2013), Jezik: uvod u istraživanje govora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str. 49-67; 67-95; 95-115.
  8. Glovacki-Bernardi et al. (2001), Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, str. 9-52; 75-153; 155-190.
  9. Robins, H. R. (1967), A Short history of linguistics, Longman, London, str. 1-62; 68-126; 134-153; 198-233.
Dopunska literatura
  1. Harris, R. et Taylor, T. J. (1997), Landmarks in linguistic thought I, The Western tradition from Socrates to Saussure, Routledge, London.
  2. Joseph, J. E., Love, N. et Taylor, T. J. (2001), Landmarks in Linguistic Thought II, The Western tradition in the twentieth century, Routledge, London.
  3. Sampson, G. (1980), Schools of Linguistics, Competition and evolution, Hutchinson, London.
  4. Koerner, E. F. K. (2007), Jezikoslovna historiografija, Naklada Tusculum, Zagreb.
  5. History of Linguistics, Vol. IV: Nineteenth-Century Linguistics, (1998), Giulio Lepschy (ur.), Longman, London.
  6. Allan, K. (2009), The Western Classical Tradition in Linguistics, UK: Equinox Publishing Ltd, Oakville.

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  3. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  4. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  5. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  6. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  7. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  8. Talijanistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  9. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  10. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  11. Češki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  12. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
  13. Fonetika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  14. Hungarologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
  15. Indologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 8. semestar
  16. Informacijske znanosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  17. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  18. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  19. Lingvistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  20. Nederlandistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
  21. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 6. semestar
  22. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  23. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  24. Slovački jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  25. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  26. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  27. Turkologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar