ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Povijest lingvističkih teorija

 

Naziv
Povijest lingvističkih teorija
Organizacijska jedinica
Odsjek za lingvistiku
ECTS
5
Šifra
37165
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Osnovni je cilj kolegija ponuditi pregled razvoja jezikoslovne misli od antike do prve polovine dvadesetoga stoljeća. U prvoj se cjelini kolegija obrađuju temelji gramatike i filologije u Grka i Rimljana te njihov utjecaj na srednjovjekovnu i renesansnu Europu, dočim se u drugoj cjelini obrađuje postanak lingvistike kao odjelite znanosti neovisne o logičko-filozofskim i filološkim temeljima. Poredbom i prosudbom različitih modela gramatičkoga opisa te gajenjem rasprave studente se nastoji privesti samostalnom kritičkom promišljanju tema u jezikoslovlju.
Sadržaj
  1. 1. tjedan – uvodne napomene, pregled tema, dogovor o radu;
  2. 2. tjedan – prvotni pojam gramatike i phýsis vs. nómos/thésis prijepor u Platonovu dijalogu Kratil; Aristotelova kategorija ptōsis (πτώσις) kao temelj buduće gramatike; Aristotelove kategorije i semantička teorija u povojima;
  3. 3. tjedan – razrada kategorije ptōsis (πτώσις) prema stoicima: a. pojam fleksije ili klísis (κλίσις) i b. pojam padeža; razrada kategorije vremena;
  4. 4. tjedan – analogía vs. anomalía, prijepor aleksandrijske i pergamske škole – stoička teorija etimologije i razumijevanje jezika; aleksandrijsko tumačenje pravilnosti (sustavnosti) u jeziku;
  5. 5. tjedan – Tékhnē grammatiké Dionizija Tračanina – model prve gramatike i utjecaj toga modela na jezikoslovlje;
  6. 6. tjedan – Apolonije Diskol i teorija sintakse u povojima; Marko Terencije Varon i De lingua Latina;
  7. 7. tjedan – racionalizam i kartezijanski pristup jeziku, gramatika Port-Royala;
  8. 8. tjedan – PRVI KOLOKVIJ;
  9. 9. tjedan – William Jones, sanskrt i začetak poredbene lingvistike; Pāṇini i indijska lingvistika; August i Friedrich Schlegel;
  10. 10. tjedan – Wilhelm von Humboldt, opća lingvistika u povojima; razvoj poredbeno-povijesne lingvistike (Rask, Grimm, Bopp); Schleicher, lingvistika i darvinizam; doktrina mladogramatičarske škole;
  11. 11. tjedan – strukturalizam i funkcionalizam I. dio; de Saussure i Praška škola – pojam mehanizma jezika; problem rečenice s obzirom na jezik/govor dihotomiju;
  12. 12. tjedan – strukturalizam i funkcionalizam II. dio; Jakobson i Mathesius; Kopenhaška škola: Hjelmslev – pojam algebre jezika;
  13. 13. tjedan – američka lingvistika I. dio – mentalizam i deskriptivizam: lingvistika i antropologija: Franz Boas, Edward Sapir i Benjamin Whorf – odnos jezik-misao-kultura;
  14. 14. tjedan – američka lingvistika II. dio – biheviorizam i deskriptivizam: Leonard Bloomfield, teorija neposrednih sastavnica; distribucionalizam i Harrisov pojam transformacija; začetak generativne gramatike;
  15. 15. tjedan – DRUGI KOLOKVIJ.

Ishodi učenja
  1. definirati temeljne kategorije, pojmove i probleme jezikoslovnih teorija od antike do suvremenoga doba
  2. objasniti različite modele gramatičkoga opisa
  3. primijeniti neki model gramatičkoga opisa u pisanju esejskoga rada
  4. ustanoviti teorijsku pozadinu i metodu znanstvenih radova iz područja jezikoslovlja
  5. kritički prosuđivati polazišta, argumentacijsku strukturu i opisnu valjanost modela i teorija opisa u jezikoslovlju
  6. razviti razumijevanje pojedinačnih problema u jezikoslovlju na temelju različitih pristupa i ponuđenih rješenja
  7. stvoriti predodžbu o gramatičkim modelima te o važnosti gramatičkoga opisa u okviru kulture
Metode podučavanja
Kombinacija izravnoga poučavanja i poučavanja vođenim otkrivanjem i raspravom. Nastavnik izlaže osnovna polazišta, argumente i teorijske okvire određenih modela gramatičkoga opisa izravnim poučavanjem. Međutim, neka se otvorena pitanja određenih teorija, kao i polazišta ili rješenja relevantna za suvremeno jezikoslovlje, obrađuju vođenom raspravom i to osobito tijekom seminarske nastave.
Metode ocjenjivanja
1. Kolokviji - Kolegij je podijeljen u dvije cjeline. Na kraju svake cjeline studenti pišu kolokvij. Svaki kolokvij nosi 20 bodova koji ulaze u izračun konačne ocjene na kolegiju.

2. Esejski rad - Teme esejskih radova svake se akademske godine mijenjaju. Bave se specifičnim gramatičkim problemima s kojima su se lingvisti suočavali tijekom povijesti jezikoslovlja. Esejski rad nosi 10 bodova koji ulaze u izračun konačne ocjene na kolegiju.

Obavezna literatura
  1. Škiljan, D. (1992), Dijalog s antikom, Latina et Graeca, Zagreb, str. 13-18, 19-23.
  2. Škiljan, D. (1995), Varon i Kvintilijan, dva antička lingvista, Latina et Graeca, Zagreb, str. 7-70.
  3. Tračanin, D. (1995), Gramatičko umijeće, prev. Dubravko Škiljan, str. 45-200; 300-372.
  4. Lancelot, C. et Arnauld, A. (2000), Opća i obrazložbena gramatika Port-Royala, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str. 7-24; 89-99; 157-165; 207-225; 315-329.
  5. Humboldt, W. (2010), O raznolikosti gradbe ljudskih jezika i o njezinu utjecaju na duhovni razvoj čovječanstva, Alfa, Zagreb, str. 72-94.
  6. Jakobson, R. (2008), O jeziku, Disput, Zagreb, str. 105-116, 117-147, 155-175.
  7. Sapir, E. (2013), Jezik: uvod u istraživanje govora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str. 49-67; 67-95; 95-115.
  8. Glovacki-Bernardi et al. (2001), Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, str. 9-52; 75-153; 155-190.
  9. Robins, H. R. (1967), A Short history of linguistics, Longman, London, str. 1-62; 68-126; 134-153; 198-233.
Dopunska literatura
  1. Harris, R. et Taylor, T. J. (1997), Landmarks in linguistic thought I, The Western tradition from Socrates to Saussure, Routledge, London.
  2. Joseph, J. E., Love, N. et Taylor, T. J. (2001), Landmarks in Linguistic Thought II, The Western tradition in the twentieth century, Routledge, London.
  3. Sampson, G. (1980), Schools of Linguistics, Competition and evolution, Hutchinson, London.
  4. Koerner, E. F. K. (2007), Jezikoslovna historiografija, Naklada Tusculum, Zagreb.
  5. History of Linguistics, Vol. IV: Nineteenth-Century Linguistics, (1998), Giulio Lepschy (ur.), Longman, London.
  6. Allan, K. (2009), The Western Classical Tradition in Linguistics, UK: Equinox Publishing Ltd, Oakville.

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
  2. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  4. Fonetika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  5. Lingvistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  6. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  7. Švedski jezik i kultura, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar