Studenti nastavničkog usmjerenja na kolegiju Praksa nastave sociologije stječu neposredan uvid u zahtjeve budućeg zanimanja kroz praćenje, planiranje, izvedbu i analizu nastave u obrazovnim ustanovama. Osnovni cilj kolegija je pripremanje studenata za samostalno izvođenje nastave sociologije u gimnazijama i srednjim školama putem izravne uključenosti u sve aspekte nastavničke profesije. S kolegijem Metodike nastave sociologije čini nerazdvojivu cjelinu teorijskih, praktičnih i primijenjenih znanja i vještina potrebnih za organizaciju i izvođenje nastave sociologije i drugih vezanih nastavničkih poslova.

Osnovni pristup koji će bit korišten na ovom kolegiju podrazumijeva demonstracijsku nastavnu metodu i sklop tehnika psihomotoričkog područja kojima će studenti uvježbavati nastavne vještine i primjenu socioloških znanja. Riječ je o specifičnom angažmanu studenata s dominantnim udjelom prakse, a uključuje tjedno opterećenje od 6 sati vježbi (ukupno 90 sati) i uključuje pet nastavnih cjelina: prisustvovanje mentorskim satima i satima drugih studenata (25 sati), na kojima studenti promatraju mentorsku nastavu i nastavu kolega; sudjelovanje u pripremama i analizi nastavnih sati mentora i drugih studenata (25 sati), pri čemu studenti dobivaju potpuni uvid u procese planiranja, izvedbe i evaluacije nastave; samostalno izvođenje nastave (30 sati), za svaki samostalno izvedeni nastavni sat predviđen je i po jedan sat individualnih mentorskih konzultacija na pripremi i analizi nastavnog sata; upoznavanje s izvannastavnim djelatnostima nastavnika, odnosno s cjelokupnim funkcioniranjem obrazovne ustanove (sat razrednika, roditeljski sastanci, sjednice vijeća, vođenje dokumentacije i dr.; 5 sati). Osim toga, kolegij će se dijelom izvoditi kroz konzultacijski tip nastave (5 sati) kod nastavnika kolegija koji će studente voditi kroz cjelokupnu nastavnu praksu; od pripreme do analize svih sadržaja nastavne prakse.

Praksa nastave sociologije provodi se u cijelosti u školama–vježbaonicama stoga su studenti dužni voditi dnevnik nastavne prakse, kojeg potpisuje mentor, a pregledava nositelj kolegija. Vrednovanje studentskog uspjeha (konačna ocjena) proizlazi iz procjene studentskog portfolija koji uključuje dnevnik nastavne prakse, planove nastavnih sati koje su studenti samostalno održali, osvrt na vlastiti sat, mentorsku procjenu i obrazloženje održanih sati i ukupnu mentorovu ocjenu nastavne prakse studenata (prema listi kriterija).
Lista kriterija:
1. Poznavanje sadržaja planirane nastave (jasna artikulacija sociološke građe).
2. Povezivanje sadržaja nastave s učeničkim predznanjem (iskustvom) i prethodno usvojenim sadržajima.
3. Priprema sata uključuje sve elemente važne za izvođenje nastave.
4. Izvedba nastave uključuje kontrolu nad elementima pripreme (sigurnost, artikuliranost, preciznost).
5. Posvećuje pažnju uravnoteženoj komunikaciji s učenicima pri izvedbi nastave (uzima u obzir njihovu dob, uključuje cijeli razred, obraća pažnju na učenike s posebnim potrebama).
6. Korištenje osnovnih pomagala i izvora (udžbenik, bilježnica, ploča).
7. Korištenje suvremenih i naprednih pomagala (dodatni izvori, LCD projekcije, plakati, fotografije i dr.).
8. Kritičnost i analiza vlastite izvedbe.
9. Učenicima jasno objašnjava načine i kriterije praćenja, provjeravanja i vrednovanja (domaći rad, neformalno ispitivanje, pismeni radovi i testovi, usmeni ispit i dr.).
10. Objektivno vrednuje na temelju zadanih kriterija i učenicima daje povratnu informaciju.
11. Redovito i u cjelosti ispunjava zadaće dogovorene s mentorom (poštuje termine, uvažava sugestije, piše dnevnik rada).
12. Pokazuje interes za napredak u budućoj profesiji.
13. Pokazuje interes prema organizacijskim i administrativnim zahtjevima u budućoj profesiji (razumijevanje školske organizacije, vođenje školske administracije).