Studenti će analizirati prikaze psihičkih poremećaja na filmu i razviti kritički odnos prema raznovrsnom filmskom materijalu koji koriste, koji im se nudi, okružuje ih ili im se nameće. Studenti će razumjeti ulogu filmskog medija u održavanju stigmatizacije psihičkih poremećaja.

1. Relevantna filmografija i literatura. Film kao medij; kinematografija; teorija filma; jezik filma.
2. Filmska izražajna sredstva; uloga psihologije u oblikovanju filmskih karaktera; povijest psihologije na filmu; psihološki uvjetovani filmski likovi. Psihički poremećaji kroz povijest filma.
3. Anksioznost i stres. Utjecaj montaže na razinu stresa kod gledatelja - filmovi Olivera Stonea i Martina Scorsesea.
4. Opsesivno-kompulzivni poremećaj (Aviator). PTSP (Djevojka i smrt). Strahovi (Vrtoglavica).
5. Poremećaji raspoloženja. Depresija i film (Melankolija; Da:bar).
6. Bipolarni poremećaj (Plavo nebo). Filmska atmosfera kao čimbenik emotivnog doživljaja. Korištenje filmskog jezika u portretiranju psiholoških stanja likova.
7. Poremećaji ličnosti. Odabir pojedinih poremećaja ličnosti i njihovo ukalupljivanje u matricu filmske industrije.
8. Shizofrenija. Simptomi shizofrenije i filmski jezik (Genijalni um). Filmska shizofrenija koja se vidi (Sofijin izbor) i koja se ne vidi (Rat svjetova). Uloga specijalnih efekata u kreiranju drugih stvarnosti (Trumanovšou).
9. Ovisnosti. Droga (Rekvijem za snove). Alkohol (Mačka na vrućem limenom krovu). Oponašanje djelovanja opijata filmskim jezikom (Druga strana vjetra).
10. Poremećaji nagona. Seksualni problemi i poremećaji u filmovima Woodya Allena. Nasilje.
11. Anoreksija i bulimija na filmu (Prekinuta mladost).
12. Disocijativni poremećaji. Filmovi Alfreda Hitchcocka (Opsjednut, Psiho). «Višestruka ličnost» u kinematografiji (Zelig; Gospodar prstenova).
13. Razvojni poremećaji. Problematična adolescentska dob. Alzheimer i film (MontyPython i alzheimer filmskim jezikom).
14. Poremećaj po izboru.
15. Etička razmatranja

1. Integrirati znanja iz različitih područja psihologije i upravljati složenim situacijama, pri čemu će rasuđivati na temelju dostupnih informacija i donositi odluke koje uključuju društvenu i etičku odgovornost
2. Kritički evaluirati psihologijske spoznaje u kontekstu društvenih promjena te kreativno doprinositi razvoju struke i vlastite prakse
3. Identificirati i uvažavati razlike među ljudima te primjereno kreirati interakciju s pojedincima i grupama različitih sposobnosti, osobina i svjetonazora
4. Kritički evaluirati etičke aspekte prikazivanja psihopatologije na filmu

Predavanja seminari i radionice samostalni zadaci multimedija i mreža

Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz obavezne izvještaje (40% ocjene), te na kraju nastave pismenim esejom (60% ocjene). procjenjuje se mogućnost studenata da prepoznaju filmska izražajna sredstva korištena u prikazivanju psihičkih poremećaja te da razlikuju točne od iskrivljenih prikaza psihičkih poremećaja. Tijekom nastave, kroz rasprave o odgledanim filmovima studenti će kritički prosuđivati ulogu filmskog materijala u prikazivanju i održavanju stigmatizacije psihičkih poremećaja. U završnom eseju, kroz prikaz samostalno odabranog filma, studenti će integrirati znanja o filmskim izražajnim sredstvima i kliničkim slikama psihičkih poremećaja u analizi filmskog materijala.

1. Wedding, D. i Niemiec, R. M. (2014). Movies and Mental Illness. Using Films to Understand Psychopathology. 4. izdanje. Boston, USA: Hogrefe.

1. Gabbard, G.O., Gabbard, K. (1999). Psychiatry and the Cinema, Washington: American Psychiatric Press.

1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar