Naziv
Rimska književnost carskoga razdoblja
Organizacijska jedinica
Katedra za latinski jezik i rimsku književnost
ECTS
5
Šifra
35881
Semestri
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
45
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za polaganje kolegija se moraju

Cilj
Uvid u osnovna razlikovna obilježja rimske književnosti carskoga razdoblja; usvajanje osnovnih biobibliografskih podataka o najistaknutijim autorima od 30. pr. Kr. do 524.; cjelovit pregled žanrovskoga inventara u tom vremenu; uočavanje sukoba poganske i kršćanske književne tradicije; raspoznavanje najvažnijih metričkih oblika rimskoga pjesništva.
Sadržaj
  1. Uvod. Specifičnosti i problemi antičke književnosti. Specifičnosti razdoblja. Klasicizam. Pregled literature.
  2. Poezija Augustova doba I: Vergilije.
  3. Poezija Augustova doba II: Horacije
  4. Poezija Augustova doba III: elegičari, Ovidije
  5. Historiografija: Livije, Tacit
  6. Filozofija i roman: Seneka, Petronije
  7. Ep nakon Vergilija
  8. Epigram i satira: Marcijal, Juvenal
  9. Posljednje razdoblje (117.– 524); arhaizam (Fronton, Aulo Gelije). Druga sofistika na rimski način: Apulej
  10. Svetonije i Marko Aurelije.
  11. Pojava kršćanske književnosti (Tertulijan, Minucije Feliks, Ciprijan, Laktancije)
  12. Književnost IV. st.: Simah, Makrobije, Klaudijan, Amijan Marcelin, Donat, Marcijan Kapela.
  13. Veliki crkveni oci: Ambrozije, Jeronim, Augustin
  14. Kraj rimske književnosti: Kasiodor, Boetije.
  15. Zaključak

Ishodi učenja
  1. pokazati svoje razumijevanje latinskog teksta odgovaranjem na pitanja i prepričavanjem sadržaja teksta
  2. identificirati i komentirati kulturne, društvene i povijesne procese u antičkom Rimu
  3. opisati i protumačiti žanrovski sustav antičke književnosti, te njegove razlike u odnosu na suvremeni sustav žanrova
  4. usporediti obilježja rimskog i grčkog žanrovskog sustava, ustanoviti njihove sličnosti i razlike i identificirati utjecaje grčke književnosti na rimsku
  5. nabrojati najvažnije predstavnike i djela iz carskog razdoblja rimske književnosti
  6. prepoznati, objasniti i upotrijebiti osnovnu kritičku terminologiju znanosti o književnosti - osnovne književnokritičke pojmove nužne za analizu književnoga djela
  7. izraziti svojim riječima specifičnosti pojedinih književnopovijesnih razdoblja, književnostilskih formacija u povijesti latinske književnosti
  8. primijeniti naučenu književnokritičku terminologiju i temeljne spoznaje o književnostilskim formacijama u analizi i tumačenju književnih djela napisanih latinskim jezikom
Metode podučavanja
Tumačenje povijesnih podataka i pojava. Rad na primjerima i svjedočanstvima.
Metode ocjenjivanja
Znanje se provjerava tijekom seminara, tako da studenti moraju pokazati da su svladali teorijske upute s predavanja te da ih umiju primijeniti u praktičnom radu.

Pisani ispit sastoji se od 60 kratkih pitanja

Tijekom usmenoga ispita studenti dokazuju da su svladali i dijelove gradiva na koje nisu točno odgovorili u pisanom dijelu ispita; moraju dokazati da poznaju gradivo (razdoblje i književni sustav) u cijelosti.

Obavezna literatura
  1. Vratović, V., Rimska književnost u: Povijest svjetske književnosti 2, ur. V. Vratović, str. 245-312 Zagreb 1977.
  2. Bricko, M.; Novaković, D.; Salopek, D.; Šešelj, Z.; Škiljan, D.: Leksikon antičkih autora, ur. D. Škiljan, Zagreb 1996. (obrađivani autori)
  3. Golik, Julije: "Metrika Horacijevih pjesama" u: Kvinta Horacija Flaka izabrane pjesme, Zagreb 1941.
  4. Škiljan, Dubravko: "Gaj Valerije Katul", u: Katul: Pjesme, Zagreb 1987.
  5. Katul, Gaj Valerije: Carmina (bilo koje cjelovito izdanje, izabrane pjesme)
  6. Horacije Flak, Kvint: Carminum libri IV; Epodon liber (bilo koje cjelovito izdanje, izabrane pjesme)
Dopunska literatura
  1. Rutherford, Richard. Classical Literature: a Concise History. Oxford, UK: Blackwell Publishing Ltd. 2008
  2. Tronski, Josif Mojsejevič i Miroslav Kravar. Povijest antičke književnosti. Zagreb : Matica Hrvatska. 1951