ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Sustavi za označivanje i pretraživanje II

 

Naziv
Sustavi za označivanje i pretraživanje II
Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
ECTS
6
Šifra
124351
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija upoznati studente s različitim vrstama sustava za označivanje, specifično predmetnim sustavima, tezaurusima, ontologijama i folksonomijama, te s teorijskim okvirima i praktičnim polazištima procesa označivanja
Sadržaj
  1. Predmetni pristup informacijama i predmetne pristupnice
  2. Metode i rezultati sadržajne obrade
  3. Proces označivanja i kvaliteta označivanja
  4. Problemi predmetne analize i očemnost
  5. Dimenzije očemnosti: iscrpnost i specifičnost
  6. Objektivna i subjektivna paradigma u sadržajnom označivanju
  7. Automatsko predmetno označivanje
  8. Tezaurusi: standardi, struktura i izgradnja
  9. Predmetne odrednice: prednosti, nedostaci, budućnost.
  10. Načela jezika predmetnih odrednica
  11. Ontologije i folksonomije.
  12. Sustavi za organizaciju znanja: dileme i budućnost
  13. Izrada kontroliranog rječnika
  14. Izrada kontroliranog rječnika
  15. Izrada kontroliranog rječnika

Ishodi učenja
  1. usporediti sustave za označivanje
  2. protumačiti proces označivanja
  3. prokomentirati različite kriterije kvalitete u p procesu sadržajnog označivanja
  4. objasniti razlike između klasifikacija, predmetnih odrednica i tezaurusa
  5. konstruirati kontrolirane rječnike/tezauruse
  6. kritički procijeniti trendove u primjeni indeksnih jezika u odnosu na suvremena informacijska okruženja.
  7. kritički procijeniti trendove u primjeni indeksnih jezika u odnosu na suvremena informacijska okruženja.
Metode podučavanja
Predavanja, seminar, kreiranje kontroliranih rječnika.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit, seminar, izrada rječnika.

Obavezna literatura
  1. 1. Špiranec, Sonja. Subjektivna paradigma sadržajnog označivanja.Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 57 (1-3), 1-14
  2. 2. Beghtol, Clare. Bibliographic classification theory and text Linguistics: aboutness analysis, intertextuality and the cognitive act of classifying documents. // Journal of documentation 42, 2(1986), 84-113
  3. 3. Hjørland, B. (2017). Reviews of Concepts in Knowledge Organization. Knowledge Organization, 44(2).
  4. 4. Mai, Jens-Erik. Analysis in indexing: document and domain centered approaches. // Information processing and management 41(2005), 500-611.
  5. 5. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve:Benja, 2005.
  6. 6. Špiranec, Sonja; Ivanjko, Tomislav. Predmetni jezici s korisničkim jamstvom: što možemo naučiti od folksonomija? // 15. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / Hassenay, Damir. ; Krtalić, Maja (ur.). - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo , 2012. 57-72.
  7. 7. Albrechtsen, Hanne. Subject analysis and indexing: rrom automated indexing to domain analysis. // The Indexer 18, 4(1993), 219-224
Dopunska literatura
  1. 1. Peters, Isabella, Folksonomies: indexing and retrieval in Web 2.0. Berlin: De Gruyter Saur, 2009.
  2. 2. Špiranec, S.; Ivanjko, T. Korisničko označivanje tekstualnih i vizualnih informacija: što mogu očekivati AKM ustanove? 16. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske strukture : zbornik radova / Tomašević, Nives ; Despot, Ivana (ur.). - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo , 2013. 66-79.
  3. 3. Hjorland, Birger. Towards a theory of aboutness, subject, topicality, theme, domain, field, content . . . and relevance. // Journal of the american society for information science and technology 52, 9(2001), 774-778

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij