Naziv
Suvremena historiografija - teorije i metode
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
4
Šifra
52637
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Budući da suvremenu historijsku znanost odlikuje pluralnost različitih i često međusobno inkompatibilnih teorijskih pristupa i paradigmi, u sklopu predmeta Suvremena historiografija – teorije i metode pružit će se sustavan pregled najutjecajnijih i najproduktivnijih historiografskih pravaca druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. Cilj predmeta je upoznavanje s glavnim teorijskim postulatima, metodološkim načelima i istraživačkim orijentacijama raznorodnih područja, polja i pravaca suvremene historijske znanosti.
Sadržaj
  1. Uvod: suvremena historijska znanost - izazovi, dosezi, perspektive
  2. Škola Anala
  3. Marksistička historiografija
  4. Politička historija
  5. Ekonomska historija
  6. Socijalna historija
  7. Intelektualna historija
  8. Kulturna historija
  9. Psihohistorija i historijska antropologija
  10. Oralna historija
  11. Komparativna historija
  12. Ekohistorija
  13. Historija žena i rodna historija
  14. Poststrukturalistističke i postmodernističke paradigme
  15. Postkolonijalni i subalterni pristupi

Ishodi učenja
  1. Usvajanje kategorijalnog aparata, sustavna komparativna analiza i interpretacija te kritička evaluacija pojedinih historijskih subdisciplina
  2. Razumijevanje temeljnih epistemoloških pretpostavki, problema i kontroverzi suvremene historiografije
Metode podučavanja
Metoda podučavanja su predavanja koja su popraćena power – point prezentacijama dostupnima na Omegi (sustav učenja na daljinu Filozofskog fakulteta).
Metode ocjenjivanja
Jednopredmetni studenti tijekom semestra imaju obvezu napisati dva problemska eseja (maksimalnog opsega 5 kartica) u kojemu će kritički analizirati jednu historiološku studiju i jedno reprezentativno historiografsko djelo. Esej utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 40% . Studenti su dužni predati esej na kraju semestra, kao uvjet izlaska na pismeni dio ispita. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Gross, Mirjana. Suvremena historiografija. Zagreb, 1996., 237-416.
  2. Power - point prezentacije dostupne na fakultetskom sustavu za učenje na daljinu Omega
Dopunska literatura
  1. Baberowski, Jörg. Der Sinn der Geschichte. Geschichtstheorien von Hegel bis Foucault. München, 2005.
  2. Berger, Stefan- Feldner, Heiko- Passmore, Kevin (ur). Writing History. Theory & Practice. London, 2003.
  3. Blažević, Zrinka. Prevođenje povijesti. Zagreb, 2014.
  4. Biti, Vladimir. Strano tijelo pri/povijesti. Zagreb, 2000.
  5. Bloch, Marc, Apologija historije ili zanat povjesničara, Zagreb, 2008.
  6. Braudel, Fernand, On History, Chicago, 1982.
  7. Brown, Callum G. Postmodernism for Historians. London, 2005.
  8. Burke, Peter (ur.). New Perspectives on Historical Writing, Pennsylvania, 2001.
  9. Carr, E. H, Što je povijest? Zagreb, 2004.
  10. Cornelißen, Christoph (ur). Geschichtswissenschaften. Eine Einführung. Frankfurt am Main, 2000.
  11. Fogel, Robert William – Elton, G. R, Kojim putem do prošlosti? Zagreb, 2002.
  12. Fulbrook, Mary. Historical Theory. London & New York, 2002.
  13. Green, Anna – Troup, Kathleen (ur.). The Houses of History. Manchester, 1999
  14. Hunt, Lynn. Nova kulturna historija, Zagreb, 2001.
  15. Jenkins, Keith (ur.). The Post-Modern History Reader. London & New York, 1997.
  16. Jenkins, Keith. Promišljanje historije. Zagreb, 2008.
  17. Jordan, Stefan. Theorien und Methoden der Geschichtswissenschaft. Paderborn, 2009
  18. Munslow, Alun, Deconstructing History, New York, 2001.
  19. Kolmer, Lothar. Geschichtstheorien. Paderborn, 2008.
  20. Wilson, Norman J. History in Crisis? Recent Directions in Historiography. New Jersey, 2005.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 6. semestar