Naziv
Ukrajinska književnost 3
Organizacijska jedinica
Katedra za ukrajinski jezik i književnost
ECTS bodovi
5
Šifra
51356
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
45
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Formiranje stručne kompetencije slavista-ukrajinista s osvrtom na razvoj osnovnih dosegnuća književnosti jednog od najvećih slavenskih naroda, u kontekstu općeevropskih tendencija. Poslije upoznavanja s literaturom prethodnih razdoblja, prva polovica 19. stoljeća predočava posve drukčiju pojavu poznatu kao «nova ukrajinska literatura». Kolegij usmjeren je na učenje i spoznaju osobitosti nastanka i razvoja književnosti kraja 18.- prve polovice 19. stoljeća s posebnim osvrtom na problem nacionalnoga preporoda, utvrđivanja ukrajinskog književnog jezika, obraćanja prema narodu kao glavnom liku književnosti. Posebice se prati razvoj imperijskoga diskursa i kontrdiskursa kao determinante književnoga procesa.
Sadržaj
  1. Osobitosti razvoja ukrajinske književnosti na rubu 18-19. stoljeća – kao «nacionalni preporod». Pojmovi te reflektiranje klasicizma, prosvjetiteljskoga realizma u ukrajinskoj književnosti. Značaj Ivana Kotljarevs’kog i njegove Enejide u razvoju ukrajinske književnosti. Lik Ukrajine u stvaralaštvu Kotljarevs’kog. Problem ukrajinskog književnog jezika, Ševčenko o Kotljarevs’kom.
  2. Ukrajinska dramska književnost, značaj kazališta u uvjetima prezentiranja etnosa; političke okolnosti aktualiziranja dramaturgije. Dramska djela 1810-1840: Ivan Kotljarevs’kyj, Kvitka-Osnovjanenko, Vasylj Gogolj i drugi. Povezanost s baroknom teatralnom tradicijom i novim tendencijama u europskome kazalištu.
  3. Osobitosti razvoja proze: elementi klasicizma, sentimentalizma (Kvitka-Osnovjanenko). Prosvjetiteljski realizam (Gulak-Artemovs’kyj, Jevgen Grebinka). Žanrovske osobitosti pjesništva.
  4. Postupna vladavina romantizma, specifikum ukrajinske romantike. «Ukrajinske škole» u drugim nacionalnim kulturama. Odraz nacionalnih osobitosti u svjetonazoru, filozofskim pogledima i stvaralaštvu Gogolja.
  5. Škole ukrajinske romantike: Harkivs’ka romantika (Izmajil Sreznevs’kyj, Levko Borovykovs’kyj, Amvrosij Metlyns’kyj, Mykola Kostomarov). Zapadna Ukrajina i Rus’ka trijcja (Markijan Šaškevyč, Ivan Vagylevyč, Jakiv Golovac’kyj). Problem nacionalnog identificiranja, pojam rus’ki, Rusyn u zapadnoukrajinskom nacionalnom preporodu.
  6. Osnovne tendencije u razvoju ukrajinske književnosti 40-60 godina 19. stoljeća. Počeci kritičkoga realizma. Ukrajina u sustavu dva imperija, uvjeti razvoja nacionalno-kulturnoga preporoda. Politička sukobljavanja, problem nacionalnoga identiteta. Nastanak prve političke organizacije Kyrylo-Metodijevo društvo.
  7. Kijevska romantika. Osobitosti ukrajinskog romantičarskog slavizma (Mykola Kostomarov). Historizam kijevske romantike, glorificiranje prošlosti, problem jezika, suodnos grada i sela. Pogledi Kuliša. Mjesto i značaj Tarasa Ševčenka u društvu. Osobitosti svjetonazora Ševčenka. Sudbina društva i njegovih članova.
  8. Taras Ševčenko, značaj, mjesto u nacionalnom preporodu, problemi kritičkog interpretiranja stvaralaštva pisca. Periodi života i stvaralaštva. Umjetnička ostavština Ševčenka. Prvo razdoblje stvaralaštva tarasa Ševčenka, specifika romantizma, žanrovske osobitosti. Poema Kateryna, karakter historizma u poemama Ševčenka; balade, poslanice; povijesne okolnosti poeme Gajdamaky.
  9. Dramsko stvaralaštvo Tarasa Ševčenka, povezanost s aktualnim problemima nacionalnog identiteta. Rodoljubne, socijalne drame, folklorizam teatra Ševčenka. Trijada: prošlost, suvremenost i budućnost u stvaralaštvu prvoga razdoblja. Sinkretizam stvaralačke metode u stvaralaštvu prvoga razdoblja.
  10. Lirika razdoblja «Tri lita». Analiza pjesama. Struktura i sadržaj pjesničkoga djela. Politička poema «San» (1844). Filozofska pozicija pjesnika u poslanicama. Duma i Dumka; misterija kao politička forma: poema Kavkaz (idejni sadržaj, kompozicija, melodika djela). Biblijski motivi. Poslanica I mertvim, i živim… Kompozicija i idejni sadržaj Zapovita. Značaj pjesništva razdoblja Tri lita.
  11. Stvaralaštvo Ševčenka u progonstvu 1847 – 1858.
  12. Stvaralaštvo Ševčenka poslije progonstva.
  13. Filozofska problematika stvaralaštva Tarasa Ševčenka. Mjesto i značaj Ševčenka u razvoju ukrajinske literature. Ševčenkovljeva poetika.
  14. Od romantizma prema realizmu.: valterskotovski roman. Stvaralaštvo Pantelejmona Kuliša. Problem nacionalne i socijalne sudbine ukrajinskog naroda u djelima Kuliša.
  15. Kolokvij.

Ishodi učenja
  1. Označiti kompletnu sliku književnosti, sagledavane s pozicija nacionalne osebujnosti i tipološke srodnosti s drugim europskim književnostima
  2. Pokazati povijesno-kulturne preduvjete nastanka književnosti razdoblja, osnovne zakonitosti razvoja književnoga tijeka, književne pravce, žanrovske osobitosti, povezanost književnoga procesa s filozofskom mišlju konkretnoga društva i europskih naroda
  3. Prikazati funkciju i značaj folklorizma, historizma ukrajinske književnosti u preporodu idejno-estetskog sadržaja
  4. Komentirati kontekst kao izraz imperijskoga diskursa
  5. Vrednovati esteske dosege pjesništva u utvrđivanju nacionalne književnosti
Metode podučavanja
Proučavanje povijesti književnosti prema principu književnog portretiranja s posebnim naglaskom na upoznavanje teksta. Individualan pristup studentu kao predstavniku struke, orijentiranje na perspektivne, malo poznate teme koje bi mogle biti iskorištene u komparativnom proučavanju nacionalne te inih kultura. Analiza poetike i simbolike pjesničkoga djela. Rad s kritičkom literaturom, raspoznavanje metoda literaturne kritike. Uporaba ilustrativne građe, audio–vizualne informacije, ekraniziranih ilustracija književnosti. Terenska nastava u Ukrajini s posebnim orijentiranjem na proučenu građu.
Metode ocjenjivanja
seminar, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova, diskusija, uporaba računala (Power Point , internet). Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Čyževs'kyj, D. I. (2003). Istorija ukrajins'koji literatury. ? Kyjiv.Istorija ukrajins'koji literatury XIX stolittja. Knyga druga, (2004). ? Kyjiv.Ukrajins'ka literatura u portretah i dovidkah. Davnja literatura ? literatura XIX st. (2000). ? Kyjiv.
  2. Myhajlo Najenko. Hudožnja literaira Ukrajiny. Vid mifiv do real’nosti. Kyjiv, 2012.
  3. Julija Solod. Ukrajins’ka klasyčna liteatura. Kyjiv, 2008.
  4. Hrvatska ševčenkiana. Priredio Jevgenij Paščenko. Zagreb, 2011.
  5. Ukrajins’ka literatura u portretah i dovidkah. Davnja literatura – literatura XIX st. (2000). – Kyjiv.
Dopunska literatura
  1. Ukrajina (1997).- Kolo.- Zagreb: Matica hrvatska, , br. 3. Ukrajina (2006). - Hrvatska revija, Matica hrvatska, proljeće.Menac, A., Kovalj, A. P. (1979). Ukrajinsko-hrvatski ili srpski i hrvatsko ili srpsko-ukrajinski rječnik. - Zagreb.Subteljnyj, Orest. Ukrajina. Istorija. (1991). ? Kyjiv.Web-stranice Ukrajine na Internetu ( FFZ, Ukrajinistika).

Obavezan predmet na studijima
  1. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar