Milana Černelić rođena je 11. kolovoza 1954. u Osijeku, državljanka je Republike Hrvatske. Gimnaziju je pohađala i maturirala u Somboru (Vojvodina, Srbija). Diplomirala je 1980. godine engleski jezik i književnost (A1) i etnologiju (A2) na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 1980. zaposlena je kao stručni suradnik u Odsjeku za etnologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Magistrirala je 1988. godine. 1989. godine izabrana je u zvanje asistenta. Doktorirala je 1997. godine. Izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje viši asistent 1998. godine, a 2001. u znanstveno-nastavno zvanje docenta. U srpnju 2006. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, u studenom 2011. u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika a u veljači 2012. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. U razdoblju od godine 2003. - 2007. bila je u dva mandata predstojnica Katedre za nacionalnu etnologiju u Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta. Članica je Katedre za manjinske kulture i zajednice. U razdoblju od 1981. do 2001. godine sudjelovala je radu pet znanstvenih projekata na Odsjeku za etnologiju. Od 2002. do 2006. voditeljica je znanstvenog projekta Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevac, a od 2008. godine znanstvenog projekta Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca. Sudjelovala je u radu dvaju međunarodnih znanstvenih projekata od 2005. - 2014. godine, te na šezdesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu. Bila je jedna od autorica izložbe Iz baštine bačkih Hrvata - Bunjevaca u Etnografskom muzeju u Zagrebu 1998. (uz Tihanu Petrović i Mariju Šercer). Autorica je tri znanstvene knjige, više od osamdeset znanstvenih radova, više od dvadeset stručnih članaka i ostalih radova. Stručna je suurednica jedne knjige, suurednica jednog kataloga izložbe, suurednica triju znanstvenih monografija, dvaju zbornika radova i glavna urednica jedne znanstvene monografije. Sudjeluje u dodiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, u okviru koje je kreirala samostalne nastavne kolegije. Kao mentorica sudjelovala je u izradi više od trideset diplomskih radova, bila je mentorica tri doktorske disertacije. Mentorski rad u okviru terenske nastave obuhvaća blizu sto studentskih objavljenih radova (od čega je deset diplomskih radova) u znanstveno-stručnim časopisima, znanstvenim monografijama i u zbornicima radova. Više desetaka studenata čije je radove mentorirala kroz nekoliko generacija za svoje su radove primili nagradu Filozofskog fakulteta, a pojedini među njima i nagradu Hrvatskog etnološkog društva za studentski rad (2) i Rektorovu nagradu za znanstveni rad (4). Za knjigu Bunjevačke studije Milana Černelić dobila je 2008. godine godišnju nagradu „Milovan Gavazzi“ Hrvatskog etnološkog društva u kategoriji znanstveni i nastavni rad, a 2010. nagradu u istoj kategoriji za uredničku knjigu (zajedno s Marijetom Rajković Iveta i Tihanom Rubić) za 2. i 3. sv. znanstvene monografije Živjeti na Krivom Putu. Zajedno sa spomenutim suradnicama na projektu dobila je 2012. godine Povelju grada Senja za osobite uspjehe i ostvarenja u etnološkim istraživanjima senjskog zaleđa. Za suuredništvo u zborniku Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu dobila sam dvije nagrade Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata: 2015. godine nagradu Emerik Pavić za najbolju knjigu u 2014. godini i 2016. godine trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike Tomo Vereš za razdoblje 2013. – 2015. U dva navrata boravila je na stručnom usavršavanju u Budimpešti, Pečuhu i Baji u Mađarskoj (1983. i 2012. godine). Članica je Hrvatskog etnološkog društva, Matice hrvatske, Societé Internationale d´Ethnologie et de Folklore (SIEF), Društva sveučilišnih nastavnika i Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata.

Uže područje znanstvenog interesa pristupnice pojave su iz duhovnog i društvenog života: običaji, obitelj - zadruge, etnokulturni identitet hrvatske (sub)etničke skupine Bunjevci. Posebice se u svojim istraživanjima bavila proučavanjem svadbenih običaja. Provodila je terenska istraživanja u raznim krajevima Hrvatske (Slavonija, Lika, Primorje, Dalmacija), kao i izvan nje, kod Hrvata u Podunavlju (u Vojvodini, u Mađarskoj). U prvom redu bavila se istraživanjem na temelju kojega nastoji kroz svoje radove utvrditi povijesne okolnosti u kojima su Bunjevci nastali, oblikovali se i razvili u prepoznatljivu etničku grupu s izgrađenom sviješću o svom etničkom identitetu, kao i sudbinu njihove tradicijske baštine na svim područjima koja su naselili i gdje im ima traga u prošlosti i u sadašnjosti. Pored toga istražuje i etnokulturne procese koji su utjecali na to da se sačuvaju i revitaliziraju pojedini segmenti njihove tradicijske kulture, koji postupno postaju simboli njihova identiteta u uvjetima multietničkoga okruženja u Bačkoj (često u vrlo nepovoljnim povijesnim i političkim prilikama, osobito tijekom 20. stoljeća sve do danas) i na bunjevačkim područjima u Hrvatskoj (Lika, Primorje, Gorski kotar, Dalmacija).
Magistarski rad s naslovom "Tradicije svatovskih časti, njihovi nazivi i uloge, s osobitim obzirom na pojavu i uloge staćela" obranila je 1988. godine, a disertaciju s naslovom "Odabrane pojave iz svadbenih običaja bunjevačkih Hrvata kao izvor za proučavanje njihove etnogeneze" 1997. godine.
Sudjelovala je na šezdesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i u inozemstvu. Autorica je tri znanstvene knjige, osamdesetak znanstvenih radova, preko dvadeset stručnih članaka, prikaza i recenzija.
Od godine 1981. sudjeluje u organiziranom znanstvenom radu u okviru znanstvenih projekata (matični broj istraživača: 098466), i to u projektima "Seljačke obiteljske zadruge (Zadruge u Hrvata u 19. i 20. stoljeću)","Izradba filmske dokumentacije", "Združivanja i njihovi etnološki pokazatelji", "Tematska etnološka istraživanja", "Uništena baština zapadne Slavonije". Od 2002.-2006. godine bila je voditeljica projekta "Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca". Od 2008.-2013. godine bila je voditeljica je znanstvenog projekta "Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca", koji se nastavlja na prethodni.
Od 2002. godine nadalje najvažnije rezultate znanstvenoga rada postizala je u okviru rada na istraživačkim projektima, što je rezultirao mnogim objavljenim radovima. Za njegova trajanja započela je i istraživačka suradnja s projektom Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu, 1500.-1800., voditelja prof. dr. sc. Drage Roksandića (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta) na interdisciplinarnomu projektu Mostovi, u okviru kojega su 2005. i 2006. godine obavljena sustavna terenska istraživanja na području Gornjih Ravnih kotara, a u 2010. godini objavljen je i Zbornik radova o tradicijskoj baštini i primjenljivosti iste u revitalizaciji regionalnoga područja. Projekt "Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca" nastavlja se na projekt iz protekloga razdoblja. Rezultat rada na projektu je i objavljivanje tri sveska znanstvene monografije "Živjeti na Krivom Putu", čija je suurednica. Rezultati prethodnog projekta značajno su doprinijeli nastavku istraživanja na novome projektu: proširivanjem istraživanja na sve bunjevačke ogranke omogućen je cjelovitiji pristup istraživanju bunjevačke problematike, potkrepljuju se postojeći, te ustvrđuju novi, dokazi. Novi projekt bio je umrežen u znanstveni program Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu 1500-1800, voditelja prof. dr. Drage Roksandića, s kojim je uspostavljena suradnja još za trajanja prethodnoga projekta, a koji je fokusiran na problematiku inter- i transdisciplinarnog kompleksnog vrednovanja hrvatske baštine u euromediteranskom kontekstu te na problematiku revitalizacije hrvatske baštine u teorijskom i praktičnom smislu. Organizirala je zajedno sa svojim suradnicima na projektu domaći znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu" (20. - 23. studeni 2012.) na kojemu je sudjelovalo preko 40 sudionika, osim eminentnih znanstvenika sudjelovali su i studenti etnologije i kulturne antropologije. 2014. godine objavljen je istoimeni Zbornik radova sa ovoga skupa, čija je suurednica. Ovaj Zbornik prvi je u kojemu se problematika hrvatske (sub)etničke skupine, koja se tijekom povijesti podijelila u tri prepoznatljiva ogranka te danas čini dio hrvatske dijaspore u Mađarskoj i Srbiji, razmatra interdisciplinarno s povijesnog, jezičnog, identitetskog, etnološkog i kulturno-antropološkog motrišta u njezinim suvremenim i povijesnim kontekstima. Glavna je urednica znanstvene monografije "Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca" (2014).
Bila je suradnica na domaćem projektu Triplex Confinium: hrvatska riječna višegraničja i na dva međunarodna znanstvena projekta: Mostovi: Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu 1500. – 1800., Odsjek za povijest Filozofski fakultet (2004. – 2010.) i Janković Castle: historic site, generating sustainable development of the Ravni Kotari region, Sveučilište u Zagrebu od 2011. - 2014. Na poziv Kulturno zavičajnoga udruženja "Napredak" iz Gornje Lastve 2009. godine sudjelovala je u istraživanja predloženih etnoloških tema u svojstvu voditeljice projekta "Etnološka istraživanja Hrvata u Boki kotorskoj".
Trenutno priprema knjigu za stranog izdavača Scholars’ Press (imprint of OmniScriptum GmbH & Co. KG) na engleskom jeziku s naslovom: " Bunjevci - Migrations, Traditional Heritage, Identities", koja je u planu za objavu do kraja 2017. godine.
Za knjigu "Bunjevačke studije" dobila je Godišnju nagradu Hrvatskog etnološkog društva "Milovan Gavazzi" u kategoriji znanstveni i nastavni rad u 2008. godini, a u 2010. u istoj kategoriji za suuredništvo sveska 2 i 3. monografije Živjeti na Krivom Putu. 2012. godine dobila je Povelju grada Senja za etnološka istraživanja senjskog zaleđa. Za suuredništvo u zborniku radova "Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu" dobila je je dvije nagrade Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici: nagradu "Emerik Pavić" za najbolju knjigu u 2014. godini i trijenalnu nagradu "Tomo Vereš" za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike za razdoblje 2013. – 2015.