Rođen 21. ožujka 1973. u Splitu. U Splitu završio osnovnu i srednju školu, a studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. zaposlen je na istom fakultetu, na Katedri za stariju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pohađao je poslijediplomski studij književnosti, magistrirao (2001) i doktorirao (2005) s temom o hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća. U znanstveno-nastavno zvanje docenta na Katedri za stariju hrvatsku književnost izabran je 2007, za izvanrednog profesora 2013, a za redovitog profesora 2020. Svojim zagrebačkim studentima predaje o hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnosti, nekoliko puta držao je nastavu i na poslijediplomskim studijima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kao gostujući predavač boravio je na sveučilištima u Italiji, Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj. U nekoliko navrata boravio je na stručnom usavršavanju u inozemstvu, i to na sveučilištima u Beču, Udinama i Bonnu. Izlagao je na više od dvadeset znanstvenih skupova, od čega desetak međunarodnih (primjerice Petrarca a jedność kultury europejskiej – La tradizione del Petrarca e l'unità della cultura europea, Varšava, 2004; Städtische Kultur in Dalmatien: Die Genese eines europäischen Kulturraums, Bonn, 2006; Miasto w kulturze chorwackiej – Urbano u hrvatskoj kulturi, Varšava, 2006; Marin Držić, svjetionik dubrovačke renesanse – Marin Držić, écrivain phare de la Renaissance à Dubrovnik, Pariz, 2008; Trans-Misje Kroatystyki – Trans-misije kroatistike, Poznań, 2013; Związki polsko-chorwackie na przestrzeni wieków. Historia, kultura, literatura, Kraków, 2016; Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi, Katowice 2019). Uža su mu područja zanimanja hrvatska ranonovovjekovna književnost, starija hrvatska i evropska lirika te teorija lirike, o čemu je od 1998. objavio nekoliko desetaka znanstvenih radova. Napisao je više od stotinu članaka u nizu leksikonskih i enciklopedijskih izdanja, među kojima se ističu Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000, Leksikon hrvatske književnosti. Djela, Zagreb, 2008, Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb, 2010–2012. Od 2009. do 2012. bio je zamjenik voditelja Zagrebačke slavističke škole. Priredio je nekoliko zbornika znanstvenih radova i izdanja djela starijih hrvatskih pisaca te objavio tri autorske znanstvene knjige: Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, Zagreb, 2003, Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 2012, Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti, Zagreb, 2017. Član je uredništva u časopisu Umjetnost riječi. Časopis za znanost o književnosti, izvedbenoj umjetnosti i filmu.

Tomislav Bogdan ponajprije se bavi proučavanjem ranonovovjekovne hrvatske i evropske književnosti. Područje njegova zanimanja i rada uključuje, osim književne historiografije, i povijest hrvatske ranonovovjekovne književne kulture općenito, književnu teoriju i tekstologiju. Uže su mu područje zanimanja starija hrvatska i evropska lirika i teorija lirike.


Bibliografija


Autorske knjige

▪ Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2003.

▪ Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Disput, Zagreb 2012.

▪ Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb 2017.


Priređene knjige

▪ Ivan Bunić Vučić, Izbor iz djela, priredio Tomislav Bogdan, predgovor (str. 7–12) Tomislav Bogdan, Riječ, Vinkovci 1999.

▪ Matija Antun Relković i Slavonija 18. stoljeća. Radovi sa znanstvenog skupa (u povodu 200. godišnjice smrti), Zagreb–Vinkovci–Davor, 24.-25. travnja 1998., uredništvo Damir Agičić... et al., izvršni urednik Tomislav Bogdan, Poglavarstvo Općine Davor–Filozofski fakultet Zagreb, Zagreb–Davor 2000.

▪ Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, urednici Tomislav Bogdan i Cvijeta Pavlović, FF-press, Zagreb 2008.

▪ Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, urednici Tomislav Bogdan, Ivana Brković, Davor Dukić i Lahorka Plejić Poje, FF-press, Zagreb 2012.

▪ Helmut Keipert, Obzori preporoda. Kroatističke studije, priredili Tomislav Bogdan i Davor Dukić, FF-press, Zagreb 2014.

• Jerolim Kavanjin, Povijest vanđelska bogatoga a nesrećna Epuluna i ubogoga a čestita Lazara, priredio Tomislav Bogdan, predgovor i bibliografija (str. 5–15) T. Bogdan, Brevijar–Brački zbornik–Litteris, Split–Supetar–Zagreb 2017.


Studije (izbor)

•„Instancija lirskoga subjekta i hrvatska petrarkistička lirika“, Umjetnost riječi, XLV (2001), 3–4, str. 161–176

▪ „Marulić i petrarkizam“, u: Colloquia Maruliana XI, Split 2002, str. 377–385

▪ „Zaboravljeni dubrovački pjesnik Andrija Pauli“, s Dunjom Fališevac, u: Hrvatska književna baština I, Zagreb 2002, str. 267–302

▪ „Ženski glas hrvatskih petrarkista“, Republika, LIX (2002), 3–4, str. 113–119

▪ „Još jedan pjesnik Ranjinina zbornika“, Umjetnost riječi, XLVII (2003), 1–2, str. 67–83

▪ „Iznova otkrivene pjesme Ivana Mršića“, u: Hrvatska književna baština II, Zagreb 2003, str. 147–181

▪ „Nalješkovićeve maskerate“, u: Pučka krv, plemstvo duha. Zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, ur. D. Dukić, Zagreb 2005, str. 139–151

▪ „Gli inizi del petrarchismo croato“, u: Petrarca a jedność kultury europejskiej – Petrarca e l'unità della cultura europea, ur. M. Febbo i P. Salwa, Warszawa 2005, str. 433–443 [isti tekst pod naslovom „Počeci hrvatskog petrarkizma“, Dubrovnik, n. s., XVI (2005), 1, str. 43–53]

▪ „Novi stari prijevodi iz Petrarkina Kanconijera“, u: Petrarca i petrarkizam u hrvatskoj književnosti, ur. B. Lučin i M. Tomasović, Split 2006, str. 453–469

▪ „Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća“, u: Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2006, str. 57–80

▪ „Prešućeni paški pjesnik Ivan Mršić“, u: Dani Hvarskoga kazališta 33. Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu, Zagreb–Split 2007, str. 44–68

▪ „Grad, država, poredak – Hanibal Lucić i Dubrovnik“, u: Miasto w kulturze chorwackiej – Urbano u hrvatskoj kulturi, ur. M. Falski i M. Kryska-Mosur, Warszawa 2008, str. 69–82 [isti tekst u Forum, LXXX (2008), 10–12, str. 1321–1339]

▪ „Ljubavna lirika Nikole Nalješkovića“, u: Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, ur. T. Bogdan i C. Pavlović, Zagreb 2008, str. 543–556

▪ „Držićev antipetrarkizam“, u: Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa (Pariz, 23-25. listopada 2008), ur. S. Anđelković i P.-L. Thomas, Zagreb 2009, str. 61–78

▪ „Ljubavna lirika i petrarkizam“, Umjetnost riječi, LIII (2009), 3–4, str. 245–278

▪ „Pjesme 'Zlatarove' skupine“, u: Rad HAZU, knjiga 502, Zagreb 2009, str. 95–107

▪ „Jeronim Vidulić i počeci hrvatske ljubavne lirike“, u: Muzama iza leđa. Čitanja hrvatske lirike, prir. T. Vuković, Zagreb 2010, str. 9–29

▪ „Ljubavna lirika Marina Držića“, u: Marin Držić: 1508–2008. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu, ur. N. Batušić i D. Fališevac, Zagreb 2010, str. 65–85 [u kraćem obliku u Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću (1508–2008), ur. N. Batušić i D. Fališevac, Zagreb 2008, str. 749–753]

▪ „Pesme horvatske i predlošci strani“, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan, I. Brković, D. Dukić i L. Plejić Poje, Zagreb 2012, str. 13–26

▪ „Sladak san – počeci dubrovačke književnosti i osamostaljivanje fikcije“, u: Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2012, str. 151–166

▪ „Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku“, u: Schnittpunkt Slavistik. Ost und West im wissenschaftlichen Dialog. Festgabe für Helmut Keipert zum 70. Geburtstag. Teil 2: Einflussforschung, ur. I. Podtergera, Göttingen 2012, str. 277–288

▪ „Jur nijedna na svit vila - novo čitanje", u: Dani Hvarskoga kazališta 40. Četiri desetljeća Dana Hvarskoga kazališta – dosezi i propusti u istraživanju hrvatske književnosti i hrvatskoga kazališta, Zagreb–Split 2014, str. 125–151

• „Kratki spojevi: zamke kontekstualizacijskih pristupa renesansnoj književnosti“, u: Transmisije kroatistike. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Poznanju 9. i 10. prosinca 2013., ur. K. Pieniążek-Marković i T. Vuković, Zagreb 2015, str. 19–36

•„Dinko Ranjina kao književni kritik“, u: Dani Hvarskoga kazališta 42. Publika i kritika, ur. B. Senker i V. Glunčić-Bužančić, Zagreb–Split 2016, str. 483–507

• „Cassandra Fedele i njezini dalmatinski korespondenti“, Croatica, XLI (2017) 61, str. 227–252 [proširena varijanta toga teksta pod naslovom „Cassandra Fedele and her Dalmatian Correspondents“ u Živa Antika, 68 (2018) 1–2, str. 99–123]

• „Mudri čatnik – religiozni i literarni diskurz u Vili Slovinki“, u: Vila, Pisnik i čatnici. Zbornik radova sa znanstvenog skupa „Vila Slovinka Jurja Barakovića (1614–2014)“, održanog u Zadru i Šibeniku od 29. do 31. svibnja 2014., ur. D. Mrdeža Antonina, Zadar 2017, str. 189–212

• „ʻČestita nazvaće me naši puciʼ – još jednom o literarnosti Kavanjinove Povijesti vanđelske“, u: Splitski epik Jerolim Kavanjin: o 300. obljetnici smrti. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Splitu 22. rujna 2014., ur. B. Lučin i D. Dukić, Split 2018, str. 9–29

• „Obrona wysiłków daremnych – Joanna Rapacka i badania historii literatury chorwackiej“, Poznańskie Studia Slawistyczne, 14 (2018), str. 315–327 [isti tekst pod naslovom „Obrana uzaludnih napora – Joanna Rapacka i proučavanje hrvatske književne povijesti“ u: Poljsko-hrvatske veze kroz stoljeća. Povijest, kultura, književnost, ur. M. Czerwiński i D. Agičić, Zagreb 2018, str. 41–50]