ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Počeci autorske književnosti na hrvatskom jeziku

 

Naziv
Počeci autorske književnosti na hrvatskom jeziku
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
103198
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Upoznavanje studenata s ishodištima i počecima hrvatske renesansne književnosti na narodnom jeziku, usvajanje pojmovlja svojstvenoga proučavanju književnih djela toga razdoblja ali i starije hrvatske književnosti općenito.
Sadržaj
  1. Uvod; o hrvatskoj književnosti na kraju 15. i na početku 16. stoljeća; njezina središta i evropski okviri; povijesne prilike i politički poreci; Dalmacija, dalmatinski gradovi i Dubrovačka Republika
  2. Uvod; o hrvatskoj književnosti na kraju 15. i na početku 16. stoljeća; versifikacija; najvažniji žanrovi i teme; institucija individualnog autorstva; razlike u odnosu na domaću srednjovjekovnu književnu kulturu; pojava tiskarstva i trajnost rukopisnog objavljivanja i prenošenja tekstova
  3. Prvi dubrovački književnici Šišmundo Menčetić i Džore Držić; Ranjinin zbornik; tema ljubavi kao ranonovovjekovna književna konvencija; najvažniji tipovi hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća, njezin evropski kontekst i odnos prema starijim lirskim tradicijama i književnom folkloru
  4. Buntovna ljubav Šišmunda Menčetića; petrarkizam, hedonizam i ostale koncepcije ljubavnog odnosa u Menčetićevoj lirici; kolokvijalnost njezina izraza i govor obraćanja; analiza opusa, rad na izabranim tekstovima
  5. Buntovna ljubav Šišmunda Menčetića; društveni kontekst ljubavi i tematiziranje njezinih javnih očitovanja; narativnost pjesama; Menčetićeve religiozne i satirične pjesme; analiza opusa, rad na izabranim tekstovima
  6. Ljubavni idealizam Džore Držića; petrarkizam i ostale koncepcije ljubavnog odnosa u Držićevoj lirici; kazivačeva introspektivnost i analitičnost; elementi popularne kulture; analiza opusa, rad na izabranim tekstovima
  7. Ljubavni idealizam Džore Držića; Držić kao žanrovski inovator (protomaskerata, motiv robinje, prva pjesnička poslanica na hrvatskom jeziku, scenska ekloga Radmio i Ljubmir i počeci hrvatske svjetovne drame)
  8. Anonimne pjesme iz Ranjinina zbornika; Menčetićev i Držićev utjecaj; talijanski oblici i lirski konceptualizam; pjesme »na narodnu«
  9. Marko Marulić; višejezičnost, raznovrsnost i važnost opusa; žanrovski sastav opusa; svjetski glas i utjecaj u domovini; kršćanski humanist, stvaranje na razmeđu dviju epoha i poetika, renesansne i srednjovjekovne
  10. Marulićeva Judita, prvi ep hrvatske književnosti na narodnom jeziku; »običaj začinjavac« i »zakon starih poet«; odnos prema Vergiliju, Bibliji, Danteu; problem alegorijskog čitanja djela; biblijski epilij Suzana
  11. Marulićeva hrvatska lirika; nabožne, duhovne, moralno-poučne, domoljubne i šaljivo-poučne pjesme; veze s književnim srednjovjekovljem
  12. Marulićev dramski opus; njegove granice i prijepori o autorstvu; srednjovjekovna prikazanja i autorska religiozna drama u renesansi
  13. Jedina pjesma Jeronima Vidulića; tko su bili Marulićevi začinjavci? što presuđuje u dodjeljivanju naslova »otac hrvatske književnosti«? međusobni odnos prvih književnih središta na dalmatinskoj obali
  14. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. analizirati i interpretirati hrvatske književne tekstove s kraja 15. i početka 16. stoljeća
  2. prepoznati i objasniti poetička i stilska obilježja hrvatske književnosti rane renesanse
  3. prepoznati, objasniti i upotrijebiti osnovne pojmove i teorije znanosti o književnosti nužne za analizu književnog djela
  4. prepoznati važnost institucije individualnog autorstva u književnosti rane renesanse
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske diskusije, multimedijalne prezentacije.
Metode ocjenjivanja
Aktivnost na nastavi (25%); pismeni rad (25%); usmeni ispit (50%).

Obavezna literatura
  1. Kravar, Zoran: »Najstarija hrvatska ljubavna lirika«, Dubrovnik, 4 (1995), str. 171–180.
  2. Rapacka, Joanna: »Fragmenti o Maruliću«, Zaljubljeni u vilu, Split 1998, str. 23–43.
  3. Rapacka, Joanna: »Radmio i Ljubmir Džore Držića u kontekstu pastoralne poezije druge polovice 15. stoljeća«, Zaljubljeni u vilu, Split 1998, str. 67–89.
  4. Tomasović, Mirko: Marko Marulić Marul, Zagreb–Split 1999, str. 141–262.
  5. Bogdan, Tomislav: »Još jedan pjesnik Ranjinina zbornika«, Umjetnost riječi, 1–2 (2003), str. 67–83.
  6. Fališevac, Dunja: »Marulićeva šaljivo-satirična poezija«, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 2007, str. 101–112.
  7. Fališevac, Dunja: »Vrstovni sastav Marulićeve hrvatske lirike«, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 2007, str. 79–99
  8. Bogdan, Tomislav: Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Zagreb 2012, str. 63–196.
  9. Bogdan, Tomislav: »Jeronim Vidulić i počeci hrvatske ljubavne lirike«, Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti, Zagreb 2017, str. 83–104.
  10. Lučin, Bratislav: »Predgovor«, u: Marko Marulić: Hrvatski stihovi i proza, priredio B. Lučin, Zagreb 2018, str. 9–67.
  11. Bogdan, Tomislav: »Hitro kićenje – Marulićevi začinjavci i Dante«, u: Colloquia Maruliana XXXI. Radovi s međunarodnoga znanstvenog skupa Petstota obljetnica prvog izdanja Judite i opus Marka Marulića (23–24. travnja 2021), Split 2022, str. 7–36.
  12. Bogdan, Tomislav: »Srednji vijek ili renesansa? Rapacka o Maruliću«, Croatica et Slavica Iadertina, 18 (2022), 2, str. 413–435.
Dopunska literatura
  1. Jagić, Vatroslav: »Trubaduri i najstariji hrvatski lirici«, Rad JAZU, 9, Zagreb 1869, str. 202–233.
  2. Petrović, Svetozar: »Nov lik Džore Držića«, Umjetnost riječi, 11 (1967), str. 93–121.
  3. Petrović, Svetozar: »Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti«, Rad JAZU, 350, Zagreb 1968, str. 17–23, 32–43.
  4. Slamnig, Ivan: »Trubaduri ili petrarkisti«, Republika, 2–3 (1968), str. 118–119.
  5. Novak, Slobodan Prosperov: Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977, str. 5–65.
  6. Torbarina, Josip: »Petrarca u renesansnom Dubrovniku«, u: Petrarca i petrarkizam u slavenskim zemljama – Petrarca e il petrarchismo nei paesi slavi, Zagreb– Dubrovnik 1978, str. 3–14.
  7. Vončina, Josip: »Marulićevi začinjavci«, Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb 1979, str. 77–105.
  8. Slamnig, Ivan: Hrvatska versifikacija, Zagreb 1981, str. 5–33.
  9. Novak, Slobodan Prosperov: »Dramski rad Marka Marulića«, u: Marko Marulić, Drame, priredili S. P. Novak i M. Klenovar, Zagreb 1986, str. 9–80.
  10. Fališevac, Dunja: »Figura u epu (na primjeru Marulićeve Judite)«, Kaliopin vrt, Split 1997, str. 53–76.
  11. Torbarina, Josip: »Talijanski utjecaji na pjesnike Dubrovačke Republike«, Kroatističke rasprave, Zagreb 1997, str. 380–418.
  12. Goy, Edward Dennis: Love and Death in the Poetry of Šiško Menčetić and Džore Držić, Beograd 2001.
  13. Bogdan, Tomislav: Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, Zagreb 2003, str 58–122.
  14. Bogdan, Tomislav: »Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća«, u: Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, uredile Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2006, str. 57–80
  15. Leksikon hrvatske književnosti. Djela, Zagreb 2008 (izabrani članci)
  16. Leksikon Marina Držića, članak »Autor«, Zagreb 2009.
  17. Šporer, David: »Renesansni autori, stigmatizacija tiska i prva izdanja Marina Držića«, u: Marin Držić 1508–2008. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu, uredili N. Batušić i D. Fališevac, Zagreb 2010, str. 23–54
  18. Šporer, David: Status autora. Od pojave tiska do nastanka autorskih prava, Zagreb 2010.
  19. Plejić Poje, Lahorka: Zaman će svaki trud. Ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Zagreb 2012, str. 34–38, 52, 75–79.
  20. Hrvatska književna enciklopedija, I–IV, Zagreb 2010–2012 (izabrani članci)
  21. Bogdan, Tomislav: »Novi stari prijevodi iz Petrarkina Kanconijera«, Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti, Zagreb 2017, str. 105–128.
  22. Bogdan, Tomislav: »Sladak san – počeci dubrovačke književnosti i osamostaljivanje fikcije«, Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti, Zagreb 2017, str. 57–82.
  23. Bogdan, Tomislav: »Urbana kultura i postanak ljubavne lirike u Dubrovniku«, Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti, Zagreb 2017, str. 37–56.
  24. Bogdan, Tomislav: »Još o pjesmama ženskoga glasa u hrvatskoj renesansnoj ljubavnoj lirici«, Književna smotra: časopis za svjetsku književnost, LV (2023), 4, str. 3–14.
  25. Bogdan, Tomislav: »Odiljam se i tradicija dipartita«, u: Colloquia Maruliana XXXIII, Split 2024, str. 79–115.

Izborni predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 3. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar