Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
izvanredni profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Konzultacije
ponedjeljkom 12.30-13.30 sati
Soba
C-219
Telefon
6120-182
E-mail
imikecin@ffzg.hr

Igor Mikecin rođen je 11. listopada 1968. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Studirao je filozofiju, germanistiku i klasičnu filologiju na sveučilištima u Zagrebu, Zürichu i Zadru. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1994. godine diplomirao je filozofiju i germanistiku. Od 1994. do 1998. godine bio je zaposlen kao znanstveni novak na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zadru, gdje je držao seminarsku nastavu iz predmeta Ontologija i Grčka filozofija. Od 1995. do 1997. godine pohađao je poslijediplomski studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Akademski stupanj magistra humanističkih znanosti, znanstveno polje filozofija stekao je 1999. godine s magistarskim radom pod naslovom Leibniz. Supstancijalitet i vrijeme. Od 1999. do 2004. godine bio je zaposlen kao znanstveni novak na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Akademsku godinu 2000./01. proveo je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Tübingenu u okviru doktorskoga studija kao stipendist Njemačke službe za akademsku razmjenu (DAAD). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine stekao je akademski stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje filozofija s disertacijom pod naslovom Religija, zajednica i sloboda u ranoga Hegela i Hölderlina. Na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku izabran je 2004. godine u suradničko zvanje i na radno mjesto višega asistenta, a 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta iz područja humanističkih znanosti, polje filozofija, grana povijest filozofije. U okviru studija filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku bio je nositelj i izvoditelj sljedećih predmeta: Grčka filozofija I-II, Uvod u povijest filozofije i Filozofija povijesti. U akad. god. 2007./08. obnašao je dužnost predstojnika Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Od akad. god. 2008./09. godine zaposlen je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za povijest filozofije, najprije u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, a zatim od 2013. godine u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora. Na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu nositelj je i izvoditelj obveznoga predmeta Povijest filozofije I-II i pripadnih izbornih seminara, a bio je nositelj i izvoditelj obveznih predmeta Uvod u filozofiju i Grčka filozofija I-II. Izvoditelj je nastave i na poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od akad. god. 2010./11. obnaša dužnost predstojnika Katedre za povijest filozofije. Dužnost zamjenika voditelja poslijediplomskoga doktorskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obnašao je od akad. god. 2010./11. do 2015./16. U akad. god. 2012./13. i 2013./14. obnašao je dužnost zamjenika pročelnika, a u akad. god. 2014./15. i 2015./16. dužnost pročelnika Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Surađivao je na znanstveno-istraživačkim projektima na Filozofskom fakultetu u Zadru, Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Osijeku i Institutu za filozofiju u Zagrebu. Bio je sudionik brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Gostujuća predavanja održao je u Filozofskom seminaru Sveučilišta u Tübingenu u zimskom semestru akad. god. 2016./17. i u zimskom semestru akad. god. 2017./18. i na Odjelu za njemačku i francusku filozofiju Fakulteta humanističkih znanosti Sveučilišta u Pragu u zimskom semestru akad. god. 2018./19. godine. Član je uredništva znanstvenoga časopisa Filozofska istraživanja od 2008. godine. Član je Hrvatskoga filozofskog društva. Član je Odjela za filozofiju Matice hrvatske, a od 2018. godine njegov voditelj.


I. Uvođenje novih i inoviranih sadržaja predmeta

Kao nastavnik na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku u okviru provođenja reforme hrvatskih sveučilišta prema bolonjskome procesu jedan je od autora programa studija filozofije od njegova osnutka akad. god. 2004./05. Samostalno sam izradio studijske programe za sljedeće obvezne i izborne predmete: Grčka filozofija I, Grčka filozofija II, Srednjovjekovna filozofija, Novovjekovna filozofija I, Novovjekovna filozofija II, Suvremena filozofija, Ontologija, Filozofija prirode, Uvod u filozofiju, Filozofija povijesti, Uvod u povijest filozofije, Filozofija jezika, Filozofijska hermeneutika i Fenomenologija. Time je predložio i uveo nove sadržaje predmeta na preddiplomskom i diplomskom studiju filozofije uz odobrenje nadležnog stručnog tijela Sveučilišta u Osijeku.

Kao nastavnik na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru reforme studija filozofije autor je cjelokupnog programa za predmete Povijest filozofije I-VI i Čitanje filozofijskih tekstova na grčkom i latinskom jeziku I-II, čime je predložio i uveo nove i inovirane sadržaje na preddiplomskom studiju filozofije uz odobrenje nadležnog stručnog tijela Sveučilišta u Zagrebu.


II. Izlaganja na znanstvenim skupovima

II.1. Izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima

1. Das tragische Schicksal bei Hölderlin
izlaganje na postdiplomskom tečaju iz filozofije Međunarodnog interuniverzitetskog centra (IUC) u Dubrovniku Hermeneutik der Moderne (direktori: prof. dr. Damir Barbarić i prof. dr. Günther Figal) održanom 20.–25. svibnja 2002.

2. Hölderlins Übersetzung des griechischen Geistes
izlaganje na postdiplomskom tečaju iz filozofije Međunarodnog interuniverzitetskog centra (IUC) u Dubrovniku Hermeneutik und Phänomenologie (direktori: dr. Željko Pavić i prof. dr. Erwin Hufnagel) održanom 7.–11. travnja 2003.

3. Umjetnost i tehnika
izlaganje na međunarodnom simpoziju Filozofsko razumijevanje umjetnosti održanom 9.–12. travnja 2003. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu (organizatori: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Ogranak Matice hrvatske Sarajevo)

4. Pitanje ispravnosti imenā u Grka
izlaganje na simpoziju Spoznaja i interpretacija održanom 10.–11. listopada 2003. na Institutu za filozofiju u Zagrebu

5. Znanstvenost filozofije i filozofijsko podrijetlo znanosti
izlaganje na međunarodnom simpoziju Filozofija i znanost održanom 26.–27. travnja 2004. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu (organizatori: Matica hrvatska, Filozofski fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Ogranak Matice hrvatske Sarajevo)

6. Individualität und Identität der Substanz bei Leibniz
predavanje na postdiplomskom tečaju iz filozofije Međunarodnog interuniverzitetskog centra (IUC) u Dubrovniku Hermeneutik der Moderne (direktori: prof. dr. Damir Barbarić i prof. dr. Günther Figal) održanom 31. svibnja – 5. lipnja 2004.

7. Hegels Kantkritik
izlaganje na međunarodnom simpoziju Kant – nach 200 Jahren održanom 5.–6. studenog 2004. na Institutu za filozofiju u Zagrebu

8. «Der Endzweck der Welt». Zum Begriff der Freiheit in Hegels Geschichtsphilosophie
Pozvano izlaganje na međunarodnom simpoziju Zwischen Konfrontation und Integration. Die Logik internationalen Beziehungen bei Hegel und Kant in aktueller Perspektive održanom 5.–9. travnja 2006. na Sveučilištu u Zadru (organizator: Internationale Hegel-Gesellschaft u suradnji s Hegelovim društvom Zadar i Odjelom za filozofiju Sveučilišta u Zadru)

9. Sage und Laut. Zur Wesensbestimmung der Sprache im Heideggers Spätwerk
Pozvano izlaganje na međunarodnom simpoziju Das Spätwerk Heideggers. Eriegnis – Sage – Geviert, održanom 2.–3. lipnja 2006. u Palači Matice hrvatske (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske u suradnji s Martin-Heidegger-Gesellschaft, Österreichisches Kulturforum Zagreb, Istituto Italiano di cultura Zagabria i Institutom za filozofiju u Zagrebu)

10. Hegels These vom Vergangenheitscharakter der Kunst und die moderne Kunstproduktion
Pozvano izlaganje na međunarodnom simpoziju Staat und Kultur, održanom 16.–20. travnja 2008. na Sveučilištu u Zadru (organizator: Internationale Hegel-Gesellschaft u suradnji s Hegelovim društvom Zadar i Odjelom za filozofiju Sveučilišta u Zadru)

11. Mythos i logos u Parmenida
Pozvano izlaganje na međunarodnom simpoziju Predsokratiki, održanom 21.–22. listopada 2013. u Ljubljani (organizator: Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani u suradnji sa Slovenskom maticom)

12. Sprache und Bewegung bei Platon
pozvano izlaganje na simpoziju Tübinger Platon-Tage IV: Platon und die Sprache, održanom 10.–12. travnja 2014. u Forum Scientiarum u Tübingenu, Njemačka (organizator: Philosophisches Seminar der Universität Tübingen, Philologisches Seminar der Universität Tübingen, Forum Scientiarum Tübingen)

13. Die Weltlichkeit
pozvano izlaganje na međunarodnom simpoziju Povijesni svijet, održanom 22.–24. rujna 2014. u Cresu (organizator: Hrvatsko filozofsko društvo)

14. Schellings Entwurf des Systems in den Stuttgarter Privatvorlesungen
pozvano izlaganje na postdiplomskom tečaju Klassische deutsche Philosophie: F. W. J. Schelling, Stuttgarter Privatvorlesungen, održanom od 28. rujna do 2. listopada 2015. na Međunarodnom interuniverzitetskom centru (IUC) u Dubrovniku (organizatori: Schelling Kommission der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Institut za filozofiju u Zagrebu, IUC)

15. Suprotnost rata i mira u Heraklita
izlaganje na Godišnjem međunarodnom simpoziju Hrvatskog filozofskog društva Rat i mir, održanom 26.-28. studenog 2015. u Školskoj knjizi u Zagrebu (organizator: Hrvatsko filozofsko društvo)

16. Mythos und Logos bei Parmenides
pozvano izlaganje na kolokviju Društva za fenomenologijsku filozofiju u Tübingenu, održanom 1.–3. prosinca 2015. u Heiligkreuztalu, Njemačka (organizator: Gesellschaft für phänomenologische Philosophie Tübingen)

17. Sein, Denken und Sprache bei Parmenides
pozvano izlaganje na kolokviju Društva za fenomenologijsku filozofiju u Tübingenu, održanom 5.–7. travnja 2016. u Heiligkreuztalu, Njemačka (organizator: Gesellschaft für phänomenologische Philosophie Tübingen)

18. Die Lehre vom spekulativen Satz in Hegels Phänomenologies des Geistes
izlaganje na međunarodnoj konferenciji 25. Dani Frane Petrića: Language and Cognition, održanoj od 25. rujna do 1. listopada 2016. u Cresu (organizator Hrvatsko filozofsko društvo)

19. Poetische Deutung der Mythologie bei Schelling
pozvano izlaganje na postdiplomskom tečaju Klassische deutsche Philosophie: Schellings Philosophie der Mythologie: Historisch-kritische Einleitung, održanom 8.–12. svibnja 2017. na Međunarodnom interuniverzitetskom centru (IUC) u Dubrovniku (organizatori: Schelling Kommission der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Institut za filozofiju u Zagrebu, IUC)

20. Heraklit und die Mysterien
pozvano izlaganje na kolokviju Antike Philosophie, griechische Mythologie und das Mysterienwesen, održanom 11.–16. rujna 2017. na Samotraki, Grčka (organizator: Gesellschaft für phänomenologische Philosophie Tübingen)

21. Die Geschichtlichkeit des Daseins und die Aufgabe einer historischen Destruktion der Geschichte der Philosophie
pozvano izlaganje na konferenciji Neunzig Jahre "Sein und Zeit". Fundamentalontologie und die Frage nach dem Sinn von Sein, održanoj od 29. rujna do 1. listopada 2017. u Meßkirchu, Njemačka (organizator: Martin-Heidegger-Gesellschaft, Meßkirch)

22. Ljepota i istina. Prilog pitanju o odnosu između filozofije i umjetnosti
izlaganje na međunarodnoj konferenciji What is Beauty?/Što je ljepota?, održanoj 14.–16. prosinca 2017. u Palači Matice hrvatske u Zagrebu (organizator: Institut za filozofiju u Zagrebu u suradnji s Maticom hrvatske)



II.2. Izlaganja na domaćim znanstvenim skupovima

1. Danteov nauk o narodnom jeziku
izlaganje na simpoziju Nasljeđe renesanse održanom 4.–8. listopada 2005. u Orebiću na Pelješcu (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

2. Metafizički temelj Leibnizova pojma vremena
izlaganje na simpoziju Prostor, vrijeme, beskonačnost održanom 9. prosinca 2005. na Institutu za filozofiju u Zagrebu

3. Slika plovidbe u Platonovim dijalozima
izlaganje na simpoziju Filozofiranje i more, održanom 4.–7. listopada 2007. u Orebiću na Pelješcu (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

4. Ciprina interpretacija Parmenida
pozvano izlaganje na simpoziju Marijan Cipra: Metamorfoze metafizike, održanom 21. studenoga 2008. u Palači Matice hrvatske (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

5. Sustav duše u Platonovom Timaju
izlaganje na simpoziju Platonov nauk o duši, održanom 14.–16. svibnja 2009. u Orebiću na Pelješcu (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

6. Filozofija, znanost i obrazovanje
Pozvano izlaganje na simpoziju Čemu obrazovanje danas i komu je ono potrebno održanom 5.–6. ožujka 2010. u Palači Matice hrvatske (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

7. Aporija vremena
izlaganje u Filozofskoj školi Matice hrvatske Aristotelova Fizika, održanom 4.–9. listopada 2010. u Orebiću na Pelješcu (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

8. Povijesnost
izlaganje u Filozofskoj školi Matice hrvatske Martin Heideger: Bitak i vrijeme, održanom 14.–19. svibnja 2012. u Orebiću na Pelješcu (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

9. Aner philosophos
pozvano izlaganje na simpoziju Živo filozofiranje, održanom u povodu 70. rođendana akad. Branka Despota 9.–10. studenog 2012. u Palači Matice hrvatske u Zagrebu (organizatori: Odjel za filozofiju Matice hrvatske, Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Institut za filozofiju u Zagrebu)

10. Pojam povijesti filozofije
izlaganje na simpoziju Treba li filozofiji njezina povijest, održanom 5.-6. prosinca 2013. na Institutu za filozofiju u Zagrebu (organizator: Institut za filozofiju u Zagrebu)

11. Sloboda i sistem. Uz pojam filozofije u Schellingovom spisu o slobodi
izlaganje u Filozofskoj školi Matice hrvatske Sloboda i zlo. Schellingov spis o ljudskoj slobodi, održanom 20.-22. studenog 2014. u Palači Matice hrvatske u Zagrebu (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

12. Povijesno mišljenje i jednostavnost kazivanja
pozvano izlaganje na simpoziju Povijesno mišljenje u obzoru suvremene filozofije, održanom 20. ožujka 2015. u Palači Matice hrvatske u Zagrebu (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

13. Moira
izlaganje u Filozofskoj školi Matice hrvatske Bit kazališta i tragedija, održanoj 16.-21. svibnja 2016. u Grožnjanu (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

14. Spekulativna rečenica
pozvano izlaganje u Filozofskoj školi Matice hrvatske G. W. F. Hegel, Fenomenologija duha, održanoj 5.-10. rujna 2016. na Bogoslovnom fakultetu Đakovo Sveučilišta u Osijeku (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske)

15. Nietzscheov Zaratustra i zadaća prevladavanja nihilizma
izlaganje u Filozofskoj školi Matice hrvatske F. Nietzsche, Also sprach Zarathustra, održanoj 10.–16. rujna 2018. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta u Osijeku (organizator: Odjel za filozofiju Matice hrvatske u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Đakovu)


III. Sudjelovanje u znanstveno-istraživačkim projektima

1. 1994.-1996. znanstveni novak na projektu Doprinos Matije Vlačića Ilirika europskoj duhovnoj misli na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru
2. 1996.-1998. znanstveni novak na projektu Platonova teorija razumijevanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru
3. 1999.-2003. znanstveni novak na projektu Društvene i religijske promjene u Hrvatskoj na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu
4. 2007.-2012. suradnik na projektu Zasnivanje metafizike u Platonovoj filozofiji na Institutu za filozofiju u Zagrebu
5. 2007.-2012. suradnik na projektu Bioetika i filozofija povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku


IV. Znanstveno usavršavanje u inozemstvu

1. Studij filozofije i germanistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zürichu u akad. god. 1991./1992. u kontinuiranom trajanju od deset mjeseci.

2. Studij filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Tübingenu u akad. god. 2000./2001. u okviru stipendije DAAD (Deutscher Akademischer Austauschdienst) za izradu disertacije, u kontinuiranom trajanju od deset mjeseci.


V. Mentorski rad

Bio je mentor pri izradi doktorske disertacije na poslijediplomskog doktorskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu:

1. Ivan Stublić, Aristotelovo počelo neproturječnosti (2012.)

Pod njegovim su mentorstvom izrađeni sljedeći diplomski radovi na diplomskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Osijeku:

1. Alen Turjak, Glazba u Platonovim dijalozima (2009./10.)
2. Marko Došen, Heraklit, fr. B 124 DK (2009./10.),

te na diplomskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu:

1. Maja Dragojević, Istina i privid u Parmenida (2009./10.)
2. Robert Baksa, Heraklit (2011./12.)
3. Ivana Barbarić, Vrlina i obrazovanje u Platonovoj filozofiji (2011./12.)
4. Boris Kratofil, Spenglerova filozofija povijesti (2011./12.)
5. Ljudevit Fran Ježić, Fichteova nauka o znanosti i Schellingovi rani spisi u kontekstu
pokantovskih rasprava o zasnivanju filozofije kao znanosti (2012./13.)
6. Stjepan Aščić, Odgoj u djelu Friedricha Nietzschea (2012./13.)
7. Vanja Brkljač, Umnost duše i čuđenje kao početak filozofije u Platona (2012./13.)
8. Andrea Grkinić, Nietzscheov pojam nihilizma (2013./14.)
9. Kristijan Gradečak, Konstrukcija ideje boga u Schellingovim Dobima svijeta (2013./14.)

Pod njegovim su mentorstvom izrađeni sljedeći završni radovi na preddiplomskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu u Osijeku:

1. Vedran Rutnik, Jedno i mnoštvo u Proklovim Osnovama teologije (2008./09.)
2. Dean Cikovac, Pojam pravednosti u Aristotelovoj Nikomahovoj etici (2008./09.)
3. Sandra Gregoran Milić, Nietzscheov nauk o nadčovjeku (2008./09.)
4. Stjepan Aščić, Pojam slobode u Schellinga (2009./10.)
5. Jelena Perak, Pitagorovski nauk o glazbi (2009./10.)


VI. Akademske dužnosti

Zamjenik pročelnika Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku (2004./05.-2006./07.)
Pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Osijeku (2007./08.)
Predstojnik Katedre za povijest filozofije na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2010./11.-)
Zamjenik voditelja poslijediplomskog doktorskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2010./11.-2015./16.).
Član Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2010./11.-2015./16.)
Član Panela za vrednovanje projektnih prijedloga iz područja humanističkih znanosti, polja filozofije, Hrvatske zaklade za znanost (2014.)
Pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2014./15.-2015./16.)


VII. Članstvo u uredništvima znanstvenih časopisa

Član uredništva znanstvenog časopisa Filozofska istraživanja od 2008.


VIII. Članstvo u strukovnim institucijama i organizacijama

Član Hrvatskog filozofskog društva
Član Odjela za filozofiju Matice hrvatske
Voditelj Odjela za filozofiju Matice hrvatske od 2018.






Popis publikacija


I. Znanstvene knjige

1. Mikecin, I., Heraklit, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.

2. Mikecin, I., Parmenid. Grčki tekst s hrvatskim prijevodom i filologijskim bilješkama, filozofijski komentar i rječnik, Matica hrvatska, Zagreb, 2018.


II. Izvorni znanstveni radovi

1. Mikecin, I., „Prijevod grčkog mišljenja u rimski svijet“, pogovor u knjizi: M. T. Cicero, Libri politici II, De legibus / Zakoni, 193-210, Demetra, Zagreb, 1996., str. 193-210.

2. Mikecin, I., „Bit povijesti i povijesno prevođenje“, u: Zaprešićki godišnjak, Matica Hrvatska, Zaprešić, 2002., str. 425-445.

3. Mikecin, I., „Umjetnost i tehnika“, u: Filozofska istraživanja, 90 (3/2003.), str. 801-820.

4. Mikecin, I., „Etičko opravdanje Rimskog imperija“, u: Sociologija sela, 159/160 (1-2/2003.), str. 131-143.

5. Mikecin, I., „Hölderlinovo shvaćanje povijesti I“, u: Filozofska istraživanja, 104 (4/2006.), str. 923-940.

6. Mikecin, I., „Hölderlinovo shvaćanje povijesti II“, u: Filozofska istraživanja, 105 (1/2007.), str. 95-111.

7. Mikecin, I., „Sage und Laut. Zur Wesensbestimmung der Sprache im Spätwerk Martin Heideggers“, u: D. Barbarić (hrsg.), Das Spätwerk Heideggers, Königshausen & Neumann, Würzburg, 2007., str. 199-209.

8. Mikecin, I., „Platonova poiesis“, u: Filozofska istraživanja, 108 (4/2007.), str. 885-911.

9. Mikecin, I., „Slika plovidbe u Platonovim dijalozima“, u zborniku: Šegedin P./Žunec O. (prir.), Filozofiranje i more, Demetra, Zagreb, 2008., str. 187-210.

10. Mikecin, I., „Ciprina interpretacija Parmenida“, u zborniku: Barbarić D. (prir.): Marijan Cipra – Metamorfoze metafizike, Matica hrvatska, Zagreb, 2009., str. 61-80.

11. Mikecin, I., „Sustav duše“, u zborniku: Barbarić, D./Šegedin, P., (prir.): Platonov nauk o duši, Demetra, Zagreb, 2010., str. 151-216.

12. Mikecin, I., „Heraklitov logos“, Phainomena. Revija za fenomenologijo in hermenevtiko 72-73, Ljubljana, 2010., str. 113-138.

13. Mikecin, I., „Filozofija, znanost i obrazovanje“, u zborniku: Barbarić, D. (prir.), Čemu obrazovanje. Razmatranja o budućnosti sveučilišta, Matica hrvatska, Zagreb, 2011., str. 53-66.

14. Mikecin, I., „Suprotnost“, u zborniku: Šegedin P./Žunec O. (prir.), Zbližavanja, Matica hrvatska, Zagreb, 2012., str. 53-71.

15. Mikecin, I., „Hegels Darstellung der Platonischen Philosophie in den Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie“, Synthesis philosophica 54 (2/2012.), str. 237-244.

16. Mikecin, I., „Povijesnost“, u zborniku: Barbarić, D. (ur.), Bitak i vrijeme. Interpretacija, Matica hrvatska, Zagreb, 2013., str. 181-200.

17. Mikecin, I., "Povijesno mišljenje i jednostavnost kazivanja", u zborniku: Barbarić, D. (ur.), Prema povijesnom mišljenju. Uz djelo Vanje Sutlića, Matica hrvatska, Zagreb, 2016.

18. Mikecin, I., "K pojmu povijesti filozofije", u zborniku: Šegedin, P./Skuhala Karasman, I. (ur.), Treba li filozofija svoju povijest?, Institut za filozofiju, Zagreb, 2016.

19. Mikecin, I., "Sprache und Bewegung bei Platon", u zborniku: Koch, D./Männlein-Robert, I. (hrsg.), Platon und die Sprache, Attempto, Tübingen, 2016.

20. Mikecin, I., „Suprotnost rata i mira u Heraklita“, Filozofska istraživanja 145 (1/2017.), 7-14

21. Mikecin, I., „Sloboda i sistem“, u: Barbarić, D. (ur.), Sloboda i zlo. Schellingov spis o slobodi, Matica hrvatska, Zagreb, 2017., 29-41

22. Mikecin, I., „Spekulativni stav“, u: Šegedin, P. / Žunec, O. (ur.), Postojeći pojam. Hegelov „Predgovor“ Fenomenologiji duha, Matica hrvatska, Zagreb, 2018., 169-185

23. Mikecin, I., „Heraklit i misterijsko bogoštovlje“, Filozofska istraživanja 152 (4/2018.), 873-888

24. Mikecin, I., „Die Geschichtlichkeit des Daseins und die Aufgabe einer historischen Destruktion der Geschichte der Philosophie“, Seubert, H. (izd.), Neunzig Jahre 'Sein und Zeit': Die fundamentalontologische Frage nach dem Sinn von Sein, Martin-Heidegger-Gesellschaft Schriftenreihe 12, Verlag Karl Alber, Freiburg – München, 2019., 140-155


II. Prijevodi

1. Ludwig Wittgenstein, Filozofijska istraživanja / Philosophische Untersuchungen, Globus, Zagreb, 1998.

2. Hans-Georg Gadamer, Platonov Parmenid i njegov kasniji utjecaj, pogovor u knjizi: Platon, Parmenid, prev. P. Šegedin, Demetra, Zagreb, 2002., str. 243-264.

3. Günther Patzig, Teologija i ontologija u Aristotelovoj Metafizici, u knjizi: Aristotelova Metafizika, zbirka rasprava, ur. P. Gregorić i F. Grgić, Kruzak, Zagreb, 2003., str. 71-93.

4. Walter F. Otto, Bogovi Grčke. Slika božanskog u zrcalu grčkog duha, AGM, Zagreb, 2004.

5. G. W. F. Hegel: Predavanja o povijesti filozofije, sv. 2., Grčka filozofija, Od Thala do Kynika, Demetra, Zagreb, 2006.

6. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, § 74. Temeljno ustrojstvo povijesnosti, u: Barbarić, D. (ur.), Bitak i vrijeme. Interpretacija, Matica hrvatska, Zagreb, 2013., str. 266-270.