ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Metafizika - seminar: Aristotel, Metafizika

 

Naziv
Metafizika - seminar: Aristotel, Metafizika
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
184198
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Kako bi se stvorile pretpostavke za razumijevanje Aristotelove Metafizike uvodno će se razmotriti problematika nastanka i (ne)jedinstva četrnaest Aristotelovih rasprava koje danas poznajemo objedinjene pod naslovom Metafizika. Na toj podlozi, u drugom tematskom krugu, pristupit će se izučavanju temeljnih filozofijskih problema koje pronalazimo u pojedinim knjigama Metafizike. U završnom krugu rasprave, kako bi se stekao pregled nad Aristotelovom Metafizikom, sagledat će se neki od pokušaja njezina tumačenja, pri čemu će u prvom planu biti komentari Tome Akvinskoga te Heideggerova interpretacija Aristotela.
Sadržaj
  1. Upoznavanje. Uvodne napomene o ciljevima kolegija i načinu rada. Kratak opis osnovne ideje i svrhe kolegija.
  2. Uvođenje u Aristotelov filozofijski sustav
  3. Aristotelova struktura znanosti i slika svijeta
  4. Uvod u Aristotelovu metafiziku
  5. Metafizika
  6. Knjige „Alfa” i „Mala Alfa”: znanost o prvim principima i uzrocima stvari
  7. Nedoumice u knjizi „Beta“
  8. Knjiga „Gamma“: „znanost o biću kao biću“
  9. Knjiga „Delta“: Aristotelov filozofski leksikon
  10. Knjiga „Epsilon“: nekoliko napomena o pojmu istine
  11. Problem supstancije: knjige „Zeta“, „Eta“ i „Theta“
  12. Knjiga „Iota“: jedinstvo i identitet. Knjiga „Kappa“
  13. Knjiga „Lambda“: Aristotelova teologija
  14. Knjige „Mu“ i „Nu“: Aristotelova filozofija matematike
  15. Interpretacije Aristotelove Metafizike

Ishodi učenja
  1. Studenti će dobiti temeljna i kritička znanja o temeljnim metafizičkim kategorijama.
  2. Studenti će kroz diskusiju moći kritički preispitati temeljne metafizičke kategorije iznesene u predavanjima.
  3. Studenti će naučiti temeljne metafizičke postulate i usporediti ih s postojećim materijalnim i tehničkim razumijevanjem svijeta.
  4. Studenti će moći održati izlaganja kojima će analizirati neku od metafizičkih pozicija i kritički je preispitati.
  5. Studenti će moći razviti kritičko mišljenje prema prihvaćenim metafizičkim pozicijama, ali i onima suprotnima metafizici.
Metode podučavanja
Predavanje, rasprava, interaktivne i participativne metode rada.
Metode ocjenjivanja
Studentska evaluacija, evaluacija seminarskih referata.

Obavezna literatura
  1. Aristotel, Metafizika, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
  2. Pavel Gregorić, Filip Grgić (ur.), Aristotelova Metafizika. Zbirka rasprava, Zagreb: Kruzak, 2003.
  3. Damir Barbarić (ur.), Aristotel i Aristotelizam, Zagreb: Matica hrvatska, 2003.
  4. Toma Akvinski, O filozofiji : tumačenje Aristotelove Metafizike, Zagreb, 1974.
Dopunska literatura
  1. Hans-Georg Gadamer, Početak filozofije, Zagreb: „Biblioteka Scopus“, 2000.
  2. Joachim Ritter, Metafizika i Politika. Studije o Aristotelu i Hegelu, Zagreb: Informator, 1987.
  3. Jonathan Barnes (ur.), The Cambridge Companion to Aristotle, Cambridge: Cambridge University Press, 1995.
  4. Richard Sorabji (ur.), Aristotle Transformed. The Ancient Commentators and Their Influence, London: Duckworth, 1990.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5., 7. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij