Matea Šoštarić rođena je 1995. godine u Zagrebu gdje je završila matematički smjer u prirodoslovno-matematičkoj V. gimnaziji. Upisuje studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te 2016. godine završava preddiplomski studij, a 2018. diplomski studij s temom iz kliničke psihologije. Od 2021.-2023. bila je zaposlena kao suradnica na projektu „Digitalna platforma za prevenciju i intervenciju za probleme mentalnog zdravlja (Diplee)“ na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radom na ovom projektu pridonijela je razvoju mobilnih aplikacija za socijalnu anksioznost i seksualne smetnje žena. Od jeseni 2023. godine radi na istom Odsjeku, na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju kao asistentica. Bila je suvoditeljica kolegija "Ljetna psihologijska škola" na temu kompulzivne seksualnosti. Bila je uključena i u projekt „Zdravstveni i psihosocijalni dugoročni učinci kod preživjelih od teškog oblika COVID-19: kvalitativna studija“, a sudjelovala je i u više Institucijskih projekata.
Na istom fakultetu 2019. godine upisala je doktorski studij psihologije kao dobitnica Stipendije za izvrsnost. Studij završava 2024. godine i stječe titulu doktorice znanosti s ocjenom Summa cum laude. 2023. godine upisuje i poslijediplomski specijalistički studij kliničke psihologije koji redovito pohađa. Njezin istraživački interes je primarno u području utjecaja modernih tehnologija na mentalno zdravlje. Objavila je više znanstvenih radova, sudjelovala u brojnim međunarodnim konferencijama te u aktivnostima popularizacije psihologije, kao i u radu studentskog Savjetovališta. Koordinira inicijativu "Reach for the STAR(s)" u Stress, Trauma, Anxiety, and Resilience Society, u sklopu koje organizira webinare za stručnjake iz područja kliničke psihologije.
Od 2019. godine sudjeluje u edukaciji za kognitivno-bihevioralnu terapiju i 2024. godine stekla je akreditaciju i status Kognitivno-bihevioralnog terapeuta (KBT terapeuta). Uz akademski rad, bavi se psihološkim savjetovanjem i psihodijagnostikom s klijentima s raznim psihičkim poremećajima i smetnjama. U svojoj praksi koristi kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT), terapiju prihvaćanja i posvećenosti (ACT) i terapiju usmjerenu na suosjećanje (CFT), u skladu sa završenim edukacijama. Također je završila brojne edukacije o primjeni i interpretaciji psihodijagnostičkih instrumenata koje koristi u svom radu.
Članica je Hrvatske udruge za bihevioralno-kognitivne terapije (HUBIKOT), Hrvatske psihološke komore (HPK) i Stress, Trauma, Anxiety, and Resilience Society (STAR).
