ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Odabrane teme iz primijenjene psihologije I

 

Cilj
Cilj je kolegija upoznati studente na prijediplomskoj razini studija psihologije s temeljnim područjima primijenjene psihologije i kroz suvremene i aktualne teme prikazati neke od mogućnosti primjene psihologije u raznolikim područjima ljudske djelatnosti.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij: Dinka Čorkalo Predstavit će se ključna područja primijenjene psihologije, te raspraviti sličnosti i razlike između tzv. teorijske, bazične ili fundamentalne i primijenjene psihologije. Naznačit će se u kojim sve područjima psihologija može pomoći u svakodnevnom životu i u raznolikim aspektima čovjekova života i djelovanja.
  2. Francesca Dumančić: Drugi jezik, drugo ja? Donošenje odluka i efekt stranog jezika U globaliziranom svijetu dvojezičnost postaje sve češća, a istraživanja pokazuju da jezik kojim se služimo prilikom donošenja odluka može oblikovati način na koji razmišljamo i odlučujemo. Te razlike u ishodima odlučivanja, ovisno o tome je li se proces donošenja odluka odvijao na materinskom ili na stranom jeziku, u literaturi su poznate kao efekt stranog jezika (eng. foreign language effect). Na predavanju će se istražiti kako se taj efekt očituje u različitim područjima psihologije odlučivanja. Primjerice, kognitivne pristranosti, nesvjesne pogreške u rasuđivanju koje često vode naše odluke, slabije su kada koristimo strani jezik. U moralnim dilemama, pak, na stranom jeziku češće nego na materinskom biramo utilitarne opcije, tj. češće donosimo odluke koje maksimiziraju dobrobit većeg broja ljudi, čak i ako uključuju žrtvovanje pojedinaca. Efekt stranog jezika sagledat ćemo kroz dvije teorije. Prema teoriji dvostrukih procesa (eng. Dual process theory) razlike u moralnim odlukama na materinskom i stranom jeziku proizlaze iz razlika u aktivaciji brzog, intuitivnog i emocionalnog Sustava 1 i sporijeg, analitičnog Sustava 2, dok CNI model moralnog odlučivanja nudi finiju analizu uloge posljedica (eng. Consequences), moralnih normi (eng. Norms) i sklonosti (ne)djelovanju (eng. general preference for (In)action) u procesu donošenja odluka. Raspravit će se i praktične implikacije – kako korištenje stranog jezika može pomoći da učinkovitije funkcioniramo u kontekstima poput terapije, sudskih svjedočenja i marketinga.
  3. Luka Juras: Game on, brain off? Kako videoigre oblikuju naše kognitivne sposobnosti Igranje videoigara posljednjih je desetljeća postalo jedan od najraširenijih oblika zabave, ali i predmet intenzivnih rasprava u akademskim krugovima i kliničkoj praksi, ali i u obiteljima i među kreatorima politika. Dok jedni naglašavaju potencijalne dobrobiti igranja videoigara, primjerice mogućnost učenja, razvoja pažnje, brzine obrade informacija ili suradnje u timskim okruženjima, drugi upozoravaju na moguće negativne posljedice, uključujući rizik od ovisnosti, smanjenu socijalnu interakciju, sklonost impulzivnom ponašanju ili poteškoće s održavanjem pažnje. U središtu tih rasprava često se nalaze kognitivne sposobnosti, što ovo područje čini posebno zanimljivim i relevantnim za psihologiju. U predavanju će se prikazati rezultati istraživanja o tome kako različite vrste igara utječu na kognitivne sposobnosti, od popularnih komercijalnih naslova, pa sve do posebno dizajniranih igara osmišljenih za poticanje i osnaživanje kognitivnih sposobnosti, često nazvanih trening za mozak. Pritom će se raspraviti donosi li igranje podjednake koristi (ili štete) različitim kognitivnim funkcijama, poput pažnje, pamćenja, izvršnih funkcija ili prostorne percepcije. Razmotrit će semogućnosti i ograničenja praktične primjene igara kao alata intervencije za osnaživanje i unaprjeđenje kognitivnih sposobnosti u različitim populacijama i kontekstima. Osim toga, istražit će se kako spoznaje iz kognitivne psihologije oblikuju naše iskustvo igranja te će se objasniti koncept gamifikacije, odnosno primjene elemenata videoigara u obrazovanju, organizacijama ili zdravstvu.
  4. Iva Vukojević: Procjenjivanje ličnosti na temelju tragova ponašanja Način na koji se oblačimo, glazba koju biramo, prostori u kojima boravimo ili sadržaji koje dijelimo na društvenim mrežama nisu samo odraz ukusa, oni ujedno otkrivaju našu ličnost. Istraživanja pokazuju da osobine ličnosti ostavljaju tragove u gotovo svakodnevnim obrascima ponašanja, a drugi ih ljudi, svjesno ili nesvjesno, koriste kako bi oblikovali dojam o nama. Upravo je ta ideja potaknula istraživače da se zapitaju: možemo li ličnost procijeniti i izvan klasičnih upitnika, promatrajući tragove koje spontano ostavljamo u prirodnom okruženju? U predavanju će se prikazati teorijsko uporište za razumijevanje kako nastaju točne procjene ličnosti na temelju tragova ponašanja, ponajprije kroz model Brunswickove leće i model realistične točnosti. Modeli će biti pojašnjeni kroz praktične primjere iz kliničke i organizacijske psihologije, područja u kojima je precizna psihološka procjena osobito važna za donošenje odluka. Osim toga, razmotrit će se i nekoliko suvremenih istraživanja koji dobro predstavljaju ovo područje. Predavanje će završiti osvrtom na kompjuterizirane pristupe procjenjivanju ličnosti, u kojima ulogu procjenjivača preuzimaju modeli umjetne inteligencije, otvarajući nova pitanja i mogućnosti u budućnosti psihološke procjene.
  5. Martina Lozić: Što je sreća i kako ju možemo mjeriti? Koncepti dobrobiti i srodni konstrukti u psihologiji Interes znanstvenika za istraživanje dobrobiti (engl. well-being) izrazito je porastao posljednjih desetljeća, a osim u znanosti, pojam well-being sveprisutan je i u popularnoj literaturi te u medijima, gdje se redovito ističe njegova važnost. Doista, istraživanja pokazuju kako je dobrobit povezana s različitim pozitivnim životnim ishodima, kao što su fizičko i psihičko zdravlje, zadovoljstvo poslom i brakom, radna uspješnost ili dugovječnost. Unatoč popularnosti, područje istraživanja dobrobiti zapravo je prilično kompleksno s obzirom da je riječ o višedimenzionalnom i složenom konstruktu koji se u postojećoj literaturi definira i mjeri na različite načine. Tako postoje različiti koncepti i komponente dobrobiti, kao i srodni pojmovi koji se, više ili manje opravdano, koriste kao sinonimi. Na ovome predavanju objasnit će se sličnosti i razlike među najpoznatijim konceptima i komponentama dobrobiti te će ih se jasno definirati. Najveći naglasak bit će na subjektivnoj dobrobiti koja predstavlja hedonistički aspekt dobrobiti, odnosno ono što znanstvenici najviše povezuju s laičkim poimanjem sreće. Objasnit će se i razlika subjektivne dobrobiti u odnosu na eudajmonijski aspekt, u kojem je naglasak na osjećaju smisla i svrhovitom životu. Razmotrit će se i pitanje stabilnosti konstrukata dobrobiti, odnosno pitanje jesu li oni prolazna stanja ili relativno trajne osobine te će se pružiti pregled mogućih metoda mjerenja, kao i najčešće korištenih mjernih instrumenata u području. Konačno, raspravljat će se o praktičnim izazovima u istraživanju dobrobiti i implikacije za primjenu u praksi.
  6. Matea Šoštarić Živković: Mentalno zdravlje u suvremenom društvu: trendovi, izazovi i digitalni utjecaji Mentalno zdravlje predstavlja ključnu komponentu općeg zdravlja i dobrobiti pojedinca, a suvremeni izazovi i trendovi ukazuju na sve veću potrebu za sustavnom prevencijom i intervencijom. Novi dijagnostički pristupi i kategorije u psihijatriji ukazuju na složenost i raznolikost psihičkih poremećaja, dok globalni događaji poput pandemije COVID-19 dodatno naglašavaju važnost mentalnog zdravlja. Pandemija je povećala prevalenciju anksioznih i depresivnih poremećaja, posebno među mladima, a ubrzana digitalizacija života donijela je i nove izazove, poput povećane izloženosti informacijama i fenomena kiberohondrije. Situacija u Hrvatskoj pokazuje rast broja osoba koje se suočavaju s problemima psihičkog zdravlja, ali i ograničene resurse i pristup stručnoj pomoći, dok podaci o mladima globalno i lokalno upućuju na porast stresa, tjeskobe i depresivnosti. Suvremeni modeli zdravlja, poput biopsihosocijalnog i biopsihosocijalno-digitalnog modela, omogućuju razumijevanje mentalnog zdravlja i važnost bioloških predispozicija, psiholoških mehanizama, socijalnih uvjeta te digitalnih i medijskih utjecaja na mentalno zdravlje. Predavanjem će se studentima predstaviti definiciju mentalnog zdravlja, pregled suvremenih trendova u očuvanju mentalnog zdravlja, utjecaj pandemije i digitalizacije, situaciju u Hrvatskoj i među mladima te primjenu teorija za razumijevanje psihičkog zdravlja i bolesti. Dodatni naglasak bit će stavljen na mogućnosti prevencije smetnji mentalnog zdravlja.
  7. Ena Uzelac: Socijalni identitet i prijetnja u kontekstu migracija Socijalna kategorizacija, tj. svrstavanje ljudi u kategorije, predstavlja temelj cjelokupnog međugrupnog ponašanja. No, podjela svijeta na kategorije znači i svrstavanje samih sebe u neke grupe. Svaki put kada razmišljamo o sebi kao pripadnicima jedne (a ne neke druge) grupe, pozivamo se na jedan od svojih socijalnih identiteta. Jedan od najrobusnijih nalaza u socijalnoj psihologiji jest da podjela na nas i na njih dovodi do jasne pristranosti prema vlastitoj grupi, čak i u uobičajenim okolnostima. Međutim, u opasnim i neizvjesnim vremenima, kako bi zaštitili vlastitu grupu, ljudi će pokazati i neprijateljstvo prema pripadnicima drugih grupa koje doživljavaju kao prijetnju vlastitim resursima ili vrijednostima. Pojačane migracije u posljednjih dvadesetak godina nude intrigantan kontekst za istraživanje posljedica socijalne identifikacije. Predavanje će se baviti pitanjima što nas navodi da o ljudima razmišljamo kao o pripadnicima grupa i što se događa kada to činimo, odnosno zašto su nam uopće važni socijalni identiteti. Studentima će se prezentirati rezultati domaćih i stranih istraživanja o tome kako identifikacija s vlastitom grupom i percepcija prijetnje dovode do različitih međugrupnih stavova i ponašanja. Pritom će se raspraviti o tome koje su grupe u pitanju, koliko su slične ili različite i kako to predstavlja izazov za integraciju manjina, stranih radnika i izbjeglica. Također će se raspraviti i uloga medija u oblikovanju odnosa prema ovim grupama. Poseban naglasak stavit će se na integracijske preporuke u kontekstu hrvatskog društva i suvremenih migracija izbjeglica i stranih radnika. Konačno, raspravit će se kako prevenirati pojavu nepoželjnih međugrupnih ishoda i dovesti do međugrupnog približavanja.
  8. Iva Kapović: Persuazija i propaganda na društvenim mrežama S razvojem interneta i društvenih mreža, promijenio se i način informiranja o različitim temama i događajima, te su društvene mreže postale važan izvor informacija za mnoge ljude. Prema posljednjim podacima, društvene mreže koristi oko 70 % ljudi u Hrvatskoj, koji na njima u prosjeku provedu dva sata dnevno. S obzirom na broj korisnika i provedeno vrijeme, često se ističe ključna uloga društvenih mreža u oblikovanju javnoga mnijenja, osobito putem različitih propagandnih poruka kojima su korisnici izloženi. S druge strane, dio istraživača tvrdi da su stvarni učinci persuazije i propagande na društvenim mrežama mnogo manji nego što se to obično pretpostavlja. Stoga će se na predavanju opisati kako izgledaju istraživanja u ovom području, te kakve nam zaključke ona omogućuju o učestalosti i efektima persuazije i propagande na stavove i ponašanja korisnika društvenih mreža. Usporedit će se primjeri propagandnih poruka na različitim društvenim mrežama s povijesnim primjerima, a poseban će naglasak biti na političkoj propagandi. Uz to, opisat će se ključne razlike između persuazije i propagande, ali i srodnih pojmova poput manipulacije, dezinformacija i lažnih vijesti (engl. fake news). Na kraju će se prikazati metode i alati za prepoznavanje propagandnih poruka na društvenim mrežama, potičući tako kritički pristup informacijama koje se na njima javljaju.
  9. Jasmina Mehulić: Stres i partnerski odnosi Stres je neizbježan dio svakodnevnog života i djeluje ne samo na zdravlje i raspoloženje pojedinca, nego se prelijeva i na partnerske odnose. Istraživanja pokazuju da stres narušava komunikaciju, otežava povezivanje i smanjuje zadovoljstvo u vezi, a pritom oblikuje i način na koji doživljavamo partnera i vlastiti odnos. Kako bismo zaštitili partnerski odnos od negativnih posljedica, važno je razumjeti mehanizme putem kojih svakodnevne promjene u doživljenom stresu utječu na partnerske interakcije te kako individualne karakteristike, poput stila privrženosti, mogu ublažiti ili pojačati te učinke. Jednako je bitno prepoznati da ponašanje i reakcije pojedinca mogu olakšati ili otežati partnerovo nošenje sa stresom. U predavanju će se predstaviti teorijski model ranjivosti i otpornosti na stres te model nošenja sa stresom u paru, kao i nalazi istraživanja o tome kako kratkoročne promjene u razini stresa utječu na ponašanja u vezi, percepciju partnera i zadovoljstvo odnosom. Poseban naglasak bit će na ulozi individualnih razlika koje oblikuju reakcije na stres te na načinima kako partneri zajednički mogu graditi otpornost i zaštitne obrasce interakcije. Razmotrit će se i praktične implikacije ovih spoznaja, uključujući preporuke kako parovi mogu prepoznati i ublažiti negativne učinke stresa u svakodnevnom životu. Razumijevanje dinamike između stresa i bliskosti otvara prostor za bolju prilagodbu parova te postavlja temelj za intervencije koje doprinose kvaliteti i trajnosti partnerskih odnosa.
  10. Ivan Kranjčić: Psihološke posljedice katastrofa i velikih nesreća Velike nesreće i katastrofe predstavljaju traumatske događaje s potencijalom dugoročnog utjecaja na različite razine ljudskog funkcioniranja. U njih ubrajamo prirodne opasnosti (potrese, uragane, oluje, poplave, suše), sukobe i nasilja, bolesti i pandemije te tehnološke i industrijske nesreće. Specifičnost istraživanja u ovom području jest što su često motivirana osjećajem hitnosti i brige koji nastaju uslijed takvih događaja, što je istovremeno njihova prednost i nedostatak. Učestalost katastrofa omogućila je stvaranje bogate baze istraživanja njihovih posljedica na mentalno zdravlje pogođenih, ali ta su istraživanja često slabo teorijski utemeljena i rijetko se sustavno nadograđuju u spoznajam. Razlog za to leži upravo u naglašenoj hitnosti i manjem interesu za njihovo provođenje u razdobljima kada katastrofa nije aktualna. U ovom predavanju predstavit će se raspon, trajanje i intenzitet psiholoških posljedica katastrofa te kako oni ovise o vrsti, mjestu i veličini događaja. Raspravit će se glavne rizične i zaštitne čimbenike – zašto posljedice nisu iste za sve pripadnike populacije, iako ih je pogodila ista katastrofa. Predstavit će se teorija očuvanja resursa, nastala upravo s ciljem objašnjavanja posljedica traumatskih događaja, i usporediti je s drugim dominantnim teorijama odgovora na stres te prikazati neke od intervencija usmjerenih na jačanje otpornosti pojedinaca i zajednica u katastrofama.
  11. Antonija Vrdoljak: Učiti kako učiti: Savjeti i korisni trikovi za studente i buduće psihologe Učiti kako učiti posljednjih je desetljeća prepoznata kao jedna od ključnih kompetencija u obrazovanju., i na međunarodnoj razini, i u hrvatskom školstvu. Ona, među ostalim, podrazumijeva sposobnost ustrajanja u učenju i organiziranja procesa učenja, razvijanje svijesti o vlastitim kognitivnim procesima i potrebama tijekom učenja, poznavanje i učinkovito korištenje različitih strategija i tehnika učenja te mogućnost primjene stečenih znanja. Konceptualno, „učiti kako učiti” povezuje se s pojmovima poput metakognicije (svjesnog razmišljanja o vlastitim mislima), samoreguliranog učenja (planiranja, praćenja i vrednovanja vlastitog rada) te motivacije i strategija učenja (npr. vođenje bilježaka, ponavljanje, povezivanje informacija). Razvijanje ove kompetencije može značajno olakšati školsko i akademsko učenje, ali njezina se važnost još snažnije ističe u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja i prilagodbe dinamičnim društvenim i profesionalnim zahtjevima. Ipak, usprkos isticanju njezine važnosti, razvoj ove kompetencije ne dobiva uvijek dovoljno prostora u obrazovnoj praksi. U predavanju će se ova kompetencija detaljnije definirati i opisati te će biti prikazani nalazi međunarodnih i domaćih istraživanja koji pokazuju kako njezin razvoj pridonosi akademskom uspjehu, fleksibilnosti u učenju te lakšoj prilagodbi u obrazovnim i profesionalnim okruženjima. Poseban će naglasak biti na tehnikama i strategijama koje se mogu koristiti za unaprjeđivanje kompetencije „učiti kako učiti”. Razmotrit će se i kako studenti mogu razvijati vlastite vještine učenja i tako olakšati svoj akademski put, ali i kako ih u budućnosti, kao psiholozi, mogu prenositi drugima u obrazovnim, savjetodavnim i organizacijskim kontekstima.
  12. Mitja Ružojčić: Gdje je psihologija u aplikacijama koje svakodnevno koristimo - psihologija korisničkog iskustva U suvremenom dobu, znatan dio naših života isprepleten je s tehnologijom. Uređaji koje koristimo, poput laptopa, pametnih telefona, televizora i satova, sadrže brojne programe i aplikacije koje usmjeravaju naše odluke u raznim aspektima života – od toga koje ćemo filmove gledati i koju glazbu slušati do toga što ćemo jesti i koliko ćemo vježbati. Kako bi aplikacije mogle ostvariti takav utjecaj na naše ponašanje, dizajneri i programeri koji ih razvijaju koriste brojne psihološke principe. U ovom predavanju predstavit će se područje psihologije korisničkog iskustva. Ovo područje primijenjene psihologije kombinira spoznaje iz kognitivne psihologije sa spoznajama iz područja motivacije kako bismo razumjeli i poboljšali interakciju korisnika s proizvodima i uslugama. Prikazat će se neke od temeljnih modela psihologije korisničkog iskustva poput Foggovog modela ponašanja (2009) te objasniti kako se principi iz područja psihologije pamćenja, percepcije, pažnje, teorije samodeterminacije (Ryan i Deci, 2000), teorije postavljanja ciljeva (Locke i Latham, 1990) i drugih motivacijskih teorija primjenjuju u dizajnu proizvoda. Pri tome će se koristiti primjeri popularnih aplikacija poput Spotifyja, Netflixa i Duolinga. Dodatno, opisat će se na koji način psiholozi i drugi stručnjaci istražuju korisničko iskustvo, s posebnim naglaskom na specifične metode u ovom području, poput mapa korisničkog puta i korisničkih persona. Konačno, raspravit će se etički aspekti i izazovi prilikom dizajniranja korisničkog iskustva te prikazati primjeri dizajna proizvoda usmjerenih na poboljšanje (psihološke) dobrobiti, koji su koristili principe psihologije korisničkog iskustva.
  13. Nikola Erceg: Kako nas marketinški stručnjaci guraju u (ne)željene kupnje: psihologija u podlozi marketinških poruka i taktika Zašto kupujemo? Većina će reći da kupujemo stvari jer nam trebaju – hranu jer smo gladni, odjeću da se pokrijemo i ugrijemo, a mobitel da se čujemo s prijateljma. Ipak, psihologija nas uči da u podlozi potrošnje ne stoje samo ovakvi očiti razlozi, već da kroz potrošnju zadovoljavamo i neke temeljne psihološke potrebe. Marketinški stručnjaci to znaju i spremni su nam servirati različite trikove kako bi nas gurnuli prema trošenju. Naravno, marketinški trikovi uvijek djeluju na neke druge ljude, nikad na nas. Barem tako svatko od nas misli. Ipak, istraživanja iz domene psihologije potrošača pokazuju da smo uglavnom u krivu. Većina nas s vremena na vrijeme potpast će pod poneki „marketinški trik“ i potrošiti novce i kad to ne želi. Problem je što toga često nećemo biti svjesni. Cilj ovog predavanja je osvijestiti različite načine na koje marketinške poruke i taktike iskorištavaju naše urođene psihološke tendencije kako bi nas pogurale prema trošenju novca, čak i kad to nužno ne želimo. U predavanju će se prikazati temeljne psihološke potrebe i motivi koji leže u podlozi potrošačkog ponašanja. Osim toga, govorit će se o tome što su kognitivne pristranosti i pogreške i zašto su relevantne za ekonomska ponašanja, te kako ih prepoznati u vlastitom životu. Konačno, prezentirat će se i glavne taktike uvjeravanja i utjecanja na druge te pokazati kako različite marketinške taktike iskorištavaju naše pogreške/pristranosti i koriste taktike utjecaja.

Ishodi učenja
Metode podučavanja
predavanja
Metode ocjenjivanja
ispit

Obavezna literatura
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Psihologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar