ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Filozofska antropologija - opći predmet

 

Naziv
Filozofska antropologija - opći predmet
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
4
Šifra
78254
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Stjecanje znanja o nastanku i razvoju novovjekovne humanističke koncepcije čovjeka kao svestranog stvaralačkog bića, te upoznavanje s problematikom otuđenja. Uz povijesno-konceptualni pregled novovjekovnih promišljanja o čovjeku, osobiti naglasak je na filozofijama koje su istraživale različite oblike otuđenja (reifikacije i fetišizma) u modernom i suvremenom potrošačkom društvu. Također cilj kolegija je postaviti i pitanje o aktualnosti problematike otuđenja danas te pitanje o odnosu između otuđenja, kulture i društvenog djelovanja.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija te načinom rada
  2. Pico della Mirandola o čovjeku i ljudskim mogućnostima
  3. O porijeklo nejednakosti među ljudima po Rousseau
  4. Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela
  5. Opće karakteristike filozofije Ludwig Feuerbacha
  6. Teorija otuđenja Ludwiga Feuerbacha
  7. Odnos teologije i filozofije, teizma, panteizma i ateizma u djelu L. Feuerbacha
  8. Humanizam i ateizam u 19. stoljeću
  9. Analiza uz čitanje ključnih dijelova "Biti kršćanstva" L. Feuerbacha
  10. Marxova kritika Feuerbacha
  11. Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa
  12. Ekonomsko-društveno otuđenje (otuđeni rad)
  13. Otuđenje u modernom i suvremenom društvu
  14. Otuđenje, fetišizma, reifikacija
  15. Suvremene teorije otuđenje

Ishodi učenja
  1. razlikovati i protumačiti osnovne temeljne pojmove filozofske antropologije
  2. klasificirati i objasniti osnovne probleme moderne i suvremene filozofske antropologije
  3. Definirati i raščlaniti pojmove otuđenje, reifikaciju i fetišizam
  4. Identificirati i definirati moguće uzroke otuđenja u modernom i suvremenom društvu
  5. Prikazati i objasniti u osnovnim elementima razvoj moderne filozofske antropologije i njene bitne teme
  6. Objasniti moderni pojam humanizma i njegovu genezu
  7. Explain the modern concept of humanism and its genesis
Metode podučavanja
Predavanja s diskusijom uz korištenje powerpointa i konceptualnih mapa.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit uz evaluaciju ukupnog rada u kolegiju.

Obavezna literatura
  1. Pico della Mirandola: O dostojanstvu čovjeka, u: Banić-Pajnić, E., (ur.), Filozofija renesanse. Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].
  2. Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima.
  3. K. Marx., Rani Radovi, Zagreb, Naprijed (bilo koja godina izdanja) [samo dijelovi pod naslovom: EKONOMSKO — FILOZOFSKI RUKOPISI IZ 1844; NJEMAČKA IDEOLOGIJA ]
  4. L. Feuerbach, Izbor iz djela, prev: Vanja Sutlić. Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  5. JEDNA KNJIGA NA IZBOR Godelier M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982, [Predgovor prvom i drugom izdanju, str. 13-41; “Robna ekonomija, fetišizam, magija, i znanost u Marxovom Kapitalu”, str. 319-336, “Varljivi karakter društvenih odnosa” str. 338-391]. Casirer E., Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju kulture, Naprijed, Zagreb, 1978. Petrović G., Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173, [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marksovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i “Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”]. Hartmut R., Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late- modern Temporality, NSU Press, 2010.
Dopunska literatura
  1. I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje).
  2. F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).
  3. Engels F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, Bigz, Beograd, 1976 (ili bilo koje izdanje) i Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje) (ili bilo koje drugo izdanje).
  4. M. Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  5. K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, Sarajevo, Veselin Masleša, 1988. [Prvi dio poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
  6. S. Freud, Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje).
  7. H. Marcuse, Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Sarajevo, Veselin Masleša, 1968.
  8. Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (samo: O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; O kajanju, knjiga III, str. 27-50).
  9. L. Colletti, Ideologija i društvo, prevela Vera Frangeš, Zagreb, Školska knjiga, 1982
  10. A. Heller, Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u „Marksizam u svetu“, Godina II, 1975, br. 11, str. 1-33. (dostupno online)
  11. E. Rothacker: Filozofska antropologija, Sarajevo,»Veselin Masleša«, 1985.
  12. F. Cerutti, (ur.), Identitet i politika, Zagreb, 2006.
  13. Freud S.,Totem i tabu, Stari Grad, Zagreb, 2000, (ili bilo koje drugo izdanje).
  14. Fromm E., Marksovo shvatanje čoveka, Grafos, Beograd 1979.
  15. Plessner H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologici, NZ Globus, Zagreb, 1994.
  16. Burger, H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
  17. Ghelen, A., Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.
  18. Foucault, M., Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
  19. Rousseau, J.J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima,Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  20. Scheler, M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  2. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  3. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  6. Talijanistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  7. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  8. Anglistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  9. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  10. smjer Nastavnički, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
  11. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  12. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  13. Indologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  14. Judaistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  15. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  16. Nederlandistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  17. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  18. Romistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  19. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  21. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  22. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  23. Talijanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  25. Lingvistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  26. Germanistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  27. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  28. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  29. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  30. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  31. Anglistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  32. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Novi i reformirani studiji
  1. Digitalna lingvistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Romistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar