ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Antropologija migracija

 

Naziv
Antropologija migracija
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS
5
Šifra
142655
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
U okviru predavanja studenti dobivaju teorijska saznanja o migracijskim teorijama, pojmovima, tipologiji i posljedicama migraca. Prikazuju se potisni i privlačni faktori migracija s hrvatskih prostora unazad pet stoljeća, kroz koje se studente upoznaje s migracijama u širem europskom i svjetskom kontekstu. Hrvatska se promatra kao iseljenička, tranzicijska i useljenička zemlja. Stečena znanja studenti će primjenjivati prilikom izrade vlastitog seminarskog rada. Pritom će studenti istodobno svladati metodologiju i tehnike kulturnoantropološkog istraživanja ove tematike, vještinu tekstualnog prikazivanja rezultata, izlaganja pred javnošću te sudjelovanja u diskusiji. Budući da dosadašnja iskustava pokazuju da se migracije stanovništva moraju sagledavati interdisciplinarno, studente se potiče na korištenje stečenih znanja i iz njihovih drugih studijskih grupa. Migracije se promatraju kao važan aspekt globalizacije te je namjera kolegija ukazati na problematiku etničke i kulturne različitosti u suvremenim društvima.
Sadržaj
  1. - predstavljanje syllabusa, očekivanja i interesi studenata; odabir teme za reakcijski tekst; gledanje dokumentarne emisije, diskusija
  2. - povijest istraživanja migracija; tipologija migracija; metodologija i upute za pisanje seminarskih radova (naglasak na predstavljanju izvora za istraživanje)
  3. - suvremene teorije migracija; migracijska politika zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a; metodologija istraživanja migracija; upoznavanje osnovne migracijske terminologije
  4. - stara hrvatska dijaspora: Hrvati u Gradišću, Moliški Hrvati, Hrvati u Rumunjskoj, Hrvati u Slovačkoj...
  5. - transkontinentalne migracije: Sjeverna Amerika, Australija, Novi Zeland, Afrika.
  6. - transkontinentalne migracije: Južna Amerika
  7. - migracije u zapadnu Europu.
  8. - unutarnje hrvatske migracije; migracije životnog stila
  9. - suvremene migracije: odljev mozgova, virtualne migracije...
  10. - žene u migraciji,
  11. - povratničke migracije; etnički privilegirane migracije
  12. - prisilne migracije: izbjeglice, prognanici, tražitelji azila
  13. -posljedice migracijskih kretanja, integracija imigranata
  14. - izmješteno predavanje u institiciji relevantnoj za temu kolegija
  15. - ponavljanje i priprema za ispit

Ishodi učenja
  1. identificirati i usporediti motive, uzroke i posljedice migracija s hrvatskog etničkog prostora od 15. stoljeća do danas
  2. opisati i usporediti hrvatske dijasporske i iseljeničke zajednice te njihova kulturna obilježja
  3. raspravljati o Republici Hrvatskoj kao iseljeničkoj, tranzicijskoj i useljeničkoj zemlji
  4. koristiti stručno nazivlje iz antropologije migracija
  5. nabrojati i primijeniti osnovne migracijske teorije
  6. identificirati i prikupiti relevantne izvore za jednostavno kvalitativno istraživanje migracijske problematike
  7. prepoznati i uvažavati kulturne različitosti
  8. povezati migracije iz Republike Hrvatske s globalnim migracijskim tokovima
Metode podučavanja
Nastava će biti podijeljena na predavanja i seminare. Na predavanjima će se kritičkim osvrtom na radove relevantnih teoretičara te na osnovne postavke teorija i pojmova dati uvid u mogućnosti istraživanja migracija. Osnovna teorijska saznanja bit će dodatno razrađena u reakcijskim tekstovima koji će se kritički iščitavati i analizirati kroz studentske diskusije u okviru seminara. Pojedina tematska predavanja bit će popraćena prikazima studija slučaja te prezentacijama kroz dokumentarne emisije (video i DVD zapisi).
U seminarskom dijelu kolegija studenti odabiru temu seminarskog rada koji se temelji na dodatnoj literaturi, vlastitom terenskom istraživanju (mogućnost zajedničkog odlaska na terensku nastavu) ili radu na građi (primjerice radu u hemeroteci, arhivima, analizi internetskih foruma…). Seminarske radove razvrstat će se u tematske cjeline po kojima će ih studenti izlagati u radioničkom tipu nastave. Svaka radionica uključivala bi osim studentskih izlaganja, diskusiju te valorizaciju rada svojih kolega. Studenti će imati jedno do dva izmještena predavanja na kojima će se upoznati s institucijama relevantnim za temu kolegija. U pojedine nastavne cjeline bit će uključeni gostujući predavači.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (tolerirat će se do tri izostanka), aktivno sudjelovanje u raspravama i radu seminara, predaja i izlaganje reakcijskog teksta i seminarskog rada (uvjet za pristupanje pisanom ispitu). Navedene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema navedenim postotcima:
1. Redovito dolaženje, posebice sudjelovanje u diskusiji 10%.
2. Pisanje i izlaganje reakcijskog teksta 15%.
3. Izrada i izlaganje seminarskog rada 40%.
4. Pisani ispit 35%.

Obavezna literatura
  1. Brettel, Caroline; James Frank Hollifield. 2000. Migration Theory: Talking Across the Disciplines. Routledge. 1-26.
  2. Čapo Žmegač, Jasna. 2010. Različiti pristupi povratnim migracijama: primjer Hrvatske Studia ethnologica Croatica 22:11–38
  3. Grbić, Jadranka. 2014. Konceptualni pristupi istraživanju migracijskih procesa: terminologija, tipologija, teorijski pristupi. U Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije i identitet. Zagreb: FF Press, 15–33.
  4. PENNINX, Rinus i Blanca GARCÉS-MASCAREÑAS. 2016. “The Concept of Integration as an Analytical Tool and as a Policy Concept”. U Integration Processes and Policies in Europe: Contexts, Levels and Actors, ur. Blanca Garcés-Mascareñas i Rinus Penninx. Cham: Springer, 11–30.
  5. Povrzanovic Frykman, Maja. 2010. Matrijalne prakse bivanja i pripadanja u transnacionalnim društvenim prostorima, Studia ethnologica Croatica 22: 39 – 60.
  6. Rajković Iveta, Marijeta. 2019. „Državljanstvo vs. Integracija: iskustva visokoobrazovanih Hrvata iz Venezuele i Roma nogometaša“. Studia ethnologica Croatica 31:157-184.
  7. Rajković Iveta, Marijeta i Tea Horvatin. 2017. „Suvremeno iseljavanje iz Hrvatske u Irsku s posebnim osvrtom na mlade iz Slavonije“. Migracijske i etničke teme 33:247-274.
  8. Rajković Iveta, Marijeta. 2015. „Women and Migrations in Croatia From Marginal Subjects – „White Widows” – to Contemporary Migrants into the EU”. Ethnologia Balkanica. Journal for Southeast European Anthropology 18: 67-84.
Dopunska literatura
  1. Aneesh, Aneesh. 2006. Virtual Migration: the programming of globalization. Duke University Press.
  2. Antić, Ljubomir. 1992. Hrvati i Amerika. Zagreb: Sveučilišna naklada
  3. Bade, K. J. Emmer, P. C. Lucassen, L. Oltmer, J., ur. 2011. The Encyclopedia of Migration and Minorities in Europe. From the 17th Century to the Present. New York: Cambridge University Press.
  4. Banović, Branimir. 1990. Potisni i privlačni faktori u iseljavanju iz Hrvatske u Australiju od konca 19. st. do recentnog vremena. Migracijske teme 1: 7–17.
  5. Benmayor, Rina & Andor Skotnes. 2005. Some Reflections on Migration and Identity. U Migration & Identity. Transaction, ur. Rina Benmayor & Andor Skotnes. Publisher, New Brunswich (USA) i London (U.K.), Oxford Unversiti Press, 1–18.
  6. Bolaffi, Guido, Rafaele Bracalenti, Peter Braham i Sandro Gindro, ur. 2003. Dictionary of Race, Ethnicity & Culture. Sage Publications, London, Thousand Oaks, New Delhi.
  7. Boswell, Christina. Geddes, Andrew. 2011. Migration and Mobility in the European Union. Basingstoke i NewYork: Palgrave
  8. Božić, Saša, ur. 2012. Institucionalizacija Hrvatske dijaspore. Oblici migrantskog udruživanja- primjeri iz Europe, JA i Australije. Zagreb: Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo.
  9. Božić-Vrbančić, Senka. Tarara. Maori i Hrvati na Novom Zelandu. Zagreb: Jesenski i Turk
  10. Brettel, Caroline. 2003. Antropology and Migration. Essays on Transnationalism, Etnicity and Identity. Altamira Press, A Division of Rowman & Littlefield Publishers, Inc. Walnut Greek, Lanhan, New York, Oxford.
  11. Cohen, Robin i G. Jónsson, ur. 2011. Migration and Culture. Cheltenham: Edward Elgar
  12. Glick Schiller, Nina et al. 1992. Transnationalism: A New Analytical Framework for Understanding Migration. U Towards a Transnational Perspective on Migration. Race, Class, Ethnicity, and Nationalism Reconsidered, ur. Nina Glick Schiller et al. New York: New York Academy of Sciences, 1–24.
  13. Rajković Iveta, Marijeta. 2012. Dissolution of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia and Migration of New Minorities From and To Newly Formed States. U Migration and Identity. Historical, Cultural and Linguistic Dimensions of Mobility in the Balkans, ur. Petko Hristov. Sofija (Bugarska): Paradigma, 152–162.
  14. Rex, John. 1997. The Ethnicity Reader: Nationalism, Multiculturalism and Migration. Polity Press.
  15. Župarić-Iljić, Drago, ur. 2013. Prvih deset godina razvoja sustava azila u Hrvatskoj (s osvrtom na sustave azila u regiji). Zagreb: IMIN, CMS, Kuća ljudskih prava
  16. Božić, Saša i Kuti, Simona. 2016. Transnacionalni socijalni prostori. Migrantske veze preko granica Hrvatske. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo.
  17. Čapo, Jasna. 2019. Dva doma. Hrvatska radna migracija u Njemačku kao transnacionalni fenomen. Zagreb: Durieux.
  18. Đurin, Sanja. 2020. Hrvati su brend u Čileu. Zagreb: IEF.
  19. Rajković Iveta, Marijeta, Petra Kelemen i Drago Župarić-Iljić, ur. 2018. Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe. Zagreb: FF Press.
  20. Rajković Iveta, Marijeta; Dronjić, Matija. 2018. Hrvati u Boki kotorskoj. Migracije, svadbeni običaji, identiteti, Zagreb-Tivat: Srednja Europa, Kulturno zavičajno udruženje.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar