ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća

 

Naziv
Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
5
Šifra
160831
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
45
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno odslušati za

Cilj
Stjecanje temeljnih znanja o hrvatskoj književnosti s kraja 15. i u 16. stoljeću: ovladavanje tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Analiza različitih tipova tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada odabranih književnopovijesnih problema na temelju sekundarne literature.
Sadržaj
  1. Uvod
  2. Okvirni problemi proučavanja starije hrvatske književnosti I: o pojmovima starija hrvatska književnost i rano novovjekovlje; regionalizam i višejezičnost starije hrvatske književnosti; tekstološko-filološki pristup hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja – pojmovi tekstologija i filologija, kritičko izdanje; institucije koje proučavaju stariju hrvatsku književnost, edicije u kojima se objavljuju djela.
  3. Okvirni problemi proučavanja starije hrvatske književnosti II: poetološki i poredbeni pristup hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja – normativna i deskriptivna poetika, poetičko/poetološko, klasifikacijsko i periodizacijsko pojmovlje.
  4. Okvirni problemi proučavanja starije hrvatske književnosti III: kulturnopovijesni pristup hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja – tematsko-idejna kritika i književna imagologija, identitet i alteritet kao polazišta istraživanja književne povijesti, književnost kao društvena praksa.
  5. Uvod u hrvatsku književnost 15. i 16. stoljeća I: povijesne prilike i politički poreci; Dalmacija, dalmatinska komunalna društva i Dubrovnik; Venecija i Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo; Osmanlije i reformacija; ideologemi u hrvatskoj književnosti 15. i 16. stoljeća.
  6. Uvod u hrvatsku književnost 15. i 16. stoljeća II: pojmovi renesanse i humanizma; pojavljivanje novih tema i novih književnih vrsta; nov društveni status književnosti; versifikacija u 15. i 16. stoljeću – najvažniji hrvatski i latinski metri, njihovo podrijetlo, značajke i metametričko značenje.
  7. Latinska književnost hrvatskoga humanizma: osnovna poetička obilježja; geografski i geopolitički okviri i međunarodni kontekst; najvažnija središta, predstavnici i žanrovi (ep, elegija, lirika, epigram).
  8. Lirika u 15. i 16. stoljeću I: hrvatska ljubavna lirika i njezini europski okviri; odnos hrvatske lirike toga doba prema starijim lirskim tradicijama i književnom folkloru.
  9. Lirika u 15. i 16. stoljeću II: religiozna i didaktična lirika; politička i satirička lirika; pjesničke poslanice; maskerate/pokladne pjesme.
  10. Narativna književnost 16. stoljeća I: biblijska epika; povijesna epika; prevlast epike u Dalmaciji i njezina nezastupljenost u Dubrovniku.
  11. Narativna književnost 16. stoljeća II: ostali epski žanrovi (alegorijski i putopisni ep, kraća narativna djela u stihu).
  12. Dramske vrste i kazalište u 16. stoljeću I: nastanak renesansnog teatra; autorska religiozna drama; tema robinje; mitološka drama.
  13. Dramske vrste i kazalište u 16. stoljeću II: pastoralna drama; tragedija.
  14. Dramske vrste i kazalište u 16. stoljeću III: komičke vrste (farsa, eruditna komedija).
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i društveno-povijesnog konteksta
  2. objasniti i razlikovati obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma
  3. primijeniti naučene spoznaje o znanosti o književnosti i književnopovijesnim razdobljima u analizi i tumačenju književnih djela, kao i analizirati tekstove hrvatske književnosti s obzirom na pripadnost određenom književnom razdoblju te rodu i vrsti
  4. prepoznati, objasniti i upotrijebiti osnovne pojmove i teorije znanosti o književnosti nužne za analizu književnog djela
  5. kompetentno čitati tekstove starije hrvatske književnosti.
  6. analizirati i interpretirati hrvatske književne tekstove 15. i 16. stoljeća.
  7. prepoznati i objasniti poetička i stilska obilježja razdoblja humanizma i renesanse
  8. primijeniti žanrovske pojmove književnosti humanizma i renesanse
Metode podučavanja
Izlaganje i rasprava, rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije.
Metode ocjenjivanja
Redovito pohađanje nastave, pismene zadaće (filološka analiza teksta), seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: izbor iz lirike 15. i 16. st.; izbor elegija i epigrama iz opusa Jana Panonija, Karla Pucića, Marka Marulića; izbor iz epa Jakova Bunića De raptu Cerberi; Mavro Vetranović, Orfeo, Piligrin i Suzana čista; Džore Držić, Radmio i Ljubmir; Mikša Pelegrinović, Jejupka; Marin Držić, Dundo Maroje, Skup, Tirena, Grižula; Nikola Nalješković, Komedija šesta, maskerate; Hanibal Lucić, Robinja; Marko Marulić, Judita; Barne Karnarutić, Vazetje Sigeta grada; Petar Zoranić, Planine; Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje; Antun Sasin, Razboji od Turaka.
  2. Zoran Kravar, »Književnopovijesna periodizacija. Teoretske pretpostavke i hrvatska praksa«, u: Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, Zagreb 2008, str. 165–172.
  3. Zoran Kravar, »Književnopovijesna periodizacija. Teoretske pretpostavke i hrvatska praksa«, u: Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića, Zagreb 2008, str. 165–172.
  4. Davor Dukić, »Tuberonovi Komentari: zlatni rudnik imagologije«, u: Sultanova djeca. Predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja, Zadar 2004, str. 19–25
  5. Darko Novaković, »Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma«, u: Mirko Tomasović, »Judita« Marka Marulića. Darko Novaković, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Zagreb 1994, str. 53–117
  6. Tomislav Bogdan, »Grad, država, poredak – Hanibal Lucić i Dubrovnik«, Forum, 10–12 (2008), str. 1321–1339
  7. Zoran Kravar, »Najstarija hrvatska ljubavna lirika«, Dubrovnik, 4 (1995), str. 171–180
  8. Tomislav Bogdan, »Pluralnost hrvatske ljubavne lirike 15. i 16. stoljeća«, u: Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Zagreb 2006, str. 57–80
  9. Lahorka Plejić, »Posveta Judite«, u: Colloquia Maruliana, VII, 1998, str. 139–144
  10. Zoran Kravar, »Stih starije hrvatske književnosti«, u: Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac, Zagreb 2012, 169–176
  11. Dunja Fališevac, »Mjesto epike u hrvatskoj renesansnoj književnosti u Dubrovniku«, Kaliopin vrt. Studije o hrvatskoj epici, Split 1997, str. 77–89
  12. Slobodan P. Novak, »Mitološke inspiracije«, u: Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977, 66–91
  13. Nikola Batušić, »Kazalište renesansnoga razdoblja«, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978, str. 26–90
  14. Bratislav Lučin, »Moć riječi ili klasik za treće tisućljeće«, u: Marko Marulić, Duhom do zvijezda, Zagreb 2001, str. 5–28
  15. Svetozar Petrović, »Stih«, u: Uvod u književnost, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 51998, str. 283–327
  16. Leksikon Marina Držića, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2009 (pojedine natuknice)
  17. Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb: Školska knjiga, 2000 (pisci: Jan Panonije, Juraj Šižgorić, Jakov Bunić, Ilija Crijević, Karlo Pucić, Marko Marulić, Džore Držić, Šišmundo Menčetić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić, Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Nikola Dimitrović, Mikša Pelegrinović, Petar Zoranić, Marin Držić, Dinko Ranjina, Sabo Bobaljević, Dominko Zlatarić, Barne Karnarutić, Antun Vramec, Antun Sasin, Martin Benetović)
  18. Leksikon hrvatske književnosti. Djela, Zagreb; Školska knjiga, 2008 (pojedina djela)
  19. Hrvatska književna enciklopedija, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2010–2012 (pojedine natuknice)
Dopunska literatura

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 3. semestar
  2. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar