ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća

 

Naziv
Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
5
Šifra
160832
Semestri
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
45
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Ciljevi kolegija su stjecanje temeljnih znanja iz hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća, ovladavanje tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovima te njihova primjena pri obradi jednostavnijih književnopovijesnih problema na temelju sekundarne literature. Također, cilj je razvijanje sposobnosti kritičkog čitanja i vještine pisanja nužnih za analizu i interpretaciju književnih tekstova toga razdoblja.
Sadržaj
  1. UVOD U HRVATSKU KNJIŽEVNOST 17. STOLJEĆA I: pojmovi barok i manirizam, njihova različita shvaćanja u književnoj historiografiji i povijest upotrebe
  2. UVOD U HRVATSKU KNJIŽEVNOST 17. STOLJEĆA II: povijesne prilike i politički poreci; pojmovi katolička obnova i protureformacija; ideologemi u hrvatskoj književnoj kulturi 17. stoljeća; versifikacija u 17. stoljeću
  3. LIRIKA U 17. STOLJEĆU. Ljubavna lirika: barokni stil u ljubavnoj lirici, concetto; predbarokne pjesničke tradicije; religiozna lirika: barokni stil u religioznoj lirici
  4. RELIGIOZNE POEME (BAROKNI PLAČEVI) I PARODIJSKE POEME
  5. NARACIJA U STIHU U 17. STOLJEĆU I: Tassova poetika epa i hrvatska epika 17. stoljeća; povijesno-viteški/romantički ep
  6. NARACIJA U STIHU U 17. STOLJEĆU II: povijesna i religiozna epika, prigodne epske pjesme
  7. DRAMSKE VRSTE I KAZALIŠTE U 17. STOLJEĆU I: melodrama/tragikomedija/libretistička drama; strani uzori i novi kazališni oblici
  8. DRAMSKE VRSTE I KAZALIŠTE U 17. STOLJEĆU II: autorska prikazanja; pastorale; dubrovačke smješnice
  9. UVOD U HRVATSKU KNJIŽEVNOST 18. STOLJEĆA: poetički pluralizam (barok, rokoko, prosvjetiteljstvo, klasicizam); književne akademije; versifikacija u 18. stoljeću
  10. LIRIKA 18. STOLJEĆA: zakasnjeli barok; prigodna i šaljiva lirika; satirično pjesništvo; klasicizam; zanimanje za književni folklor
  11. HRVATSKI LATINIZAM 18. STOLJEĆA: osnovna poetička obilježja; najvažnija središta, žanrovi i predstavnici; počeci književne historiografije
  12. NARACIJA U STIHU U 18. STOLJEĆU: narodno deseteračko pjesništvo i epika 18. stoljeća; kačićevska epika; pučko prosvjetiteljstvo u epici; povijesno i prigodno epsko pjesništvo
  13. DRAMSKE VRSTE I KAZALIŠTE U 18. STOLJEĆU I: frančezarije i komedija u Dubrovniku
  14. DRAMSKE VRSTE I KAZALIŠTE U 18. STOLJEĆU II: religiozna drama u Slavoniji; kajkavska drama
  15. Sinteza

Ishodi učenja
  1. analizirati tekstove hrvatske književnosti s obzirom na pripadnost određenom književnom razdoblju te rodu i vrsti
  2. kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i društveno-povijesnog konteksta
  3. objasniti i razlikovati obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma
  4. primijeniti naučene spoznaje o znanosti o književnosti i književnopovijesnim razdobljima u analizi i tumačenju književnih djela
  5. primijeniti žanrovski pojmovnik književnosti baroka, klasicizma i prosvjetiteljstva
  6. prepoznati i objasniti poetička i stilska obilježja hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća
  7. samostalno analizirati i interpretirati hrvatske književne tekstove 17. i 18. stoljeća
  8. analizirati jezične i formalne osobine tekstova iz 17. i 18. st.
Metode podučavanja
Predavanja i seminari, rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije.
Metode ocjenjivanja
Pismene zadaće, usmeno izlaganje, seminarski rad, pismeni ispit, završni usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. PRIMARNA: Ivan Gundulić, Od veličanstva Božjijeh, predgovor Pjesnima pokornim kralja Davida, Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman; Ivan Bunić Vučić, izbor iz Plandovanja; Fran Krsto Frankopan, izbor iz lirike; Ignjat Đurđević, izbor iz hrvatskih djela i latinske lirike; Stijepo Đurđević, Derviš; Junije Palmotić, Pavlimir, izabrani odlomci iz Kristijade; Jaketa Palmotić Dionorić, izabrani odlomci iz epa Dubrovnik ponovljen; Pavao Ritter Vitezović, izabrani odlomci iz spjeva Odiljenje sigetsko; Vladislav Menčetić, Trublja slovinska; Anonim, smješnica Ljubovnici; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija, izbor iz religiozne lirike; Antun Gleđević, Spovijeda zašto je skarestija od bumbaka; Marko Bruerević, Satira; Izbor iz hrvatske lirike Matije Petra Katančića; Saro Crijević, Bibliotheca Rhagusina – Dubrovačka biblioteka (izbor); Izbor iz latinskoga pjesništva Rajmunda Kunića (epigrami); Đuro Ferić, Periegesis orae Rhacusanae – Opis dubrovačke obale i Epigrammata de nostratibus – Epigrami o našijencima (izbor); Džono Rastić, Anglomani – Gallomani; Andrija Kačić Miošić, izbor pjesama iz Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga; Matija Antun Relković, izbor iz Satira iliti divjeg čovika; Anonim, frančezarija Džono aliti Gos; Vlaho Stulli, Kate Kapuralica; Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak
  2. Bagić, Krešimir, Rječnik stilskih figura, Zagreb: Školska knjiga, 2012.
  3. Batušić, Nikola, »Drama i kazalište«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 523–532.
  4. Batušić, Nikola, »Uvod« i »Značenje kajkavskog kazališta«, u: Starija kajkavska drama. Studije i rasprave, Zagreb: Disput, 2002, str. 7–11; 21–31.
  5. Deanović, Mirko, »Predgovor«, u: Dubrovačke preradbe Moliereovih komedija, knj. 1, prir. M. Deanović, Zagreb: JAZU, 1972 (SPH 36), str. 1–30 (obavezno do 20. stranice).
  6. Dukić, Davor, »Hrvatska književnost. Neke temeljne značajke«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 487–499.
  7. Fališevac, Dunja, »Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća«, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989, str. 155–187.
  8. Fališevac, Dunja, »Kačićeva poetika u kontekstu poetičkih programa hrvatske književne kulture 18. stoljeća«, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, 2., prošireno izdanje, Zagreb 2007, 247–276.
  9. Fališevac, Dunja, »Jesenski plodovi M. P. Katančića između klasicizma i predromantizma«, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb: Sveučilišna naklada, 2007, str. 289–298.
  10. Kravar, Zoran, »Književnost 17. stoljeća i pojam barok«, u: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 7–38.
  11. Kravar, Zoran, »Lirika«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 513–520.
  12. Kravar, Zoran, »Stil i genus hrvatske lirike 17. stoljeća«, u: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 70–103.
  13. Kravar, Zoran, »Svjetovi Osmana«, u: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 104–125.
  14. Kravar, Zoran, »Varijante hrvatskoga književnog baroka«, u: Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 39–69.
  15. Novaković, Darko, »Hrvatski latinizam u 17. stoljeću«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 551–563.
  16. Pavličić, Pavao, »Žanrovi hrvatske barokne književnosti«, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979, str. 9–29.
  17. Pavličić, Pavao, »Neke zajedničke crte baroknih plačeva« i »Parodijski aspekti baroknih komičnih poema«, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979, str. 105–128; 129–145.
  18. Rafolt, Leo, »Melodrama, tragikomedija, libretistička drama«, u: Melpomenine maske, Zagreb: Disput, 2007, str. 30–56.
  19. Škreb, Zdenko, »Mikrostrukture stila i književne forme« (uvod i I. dio), u: Uvod u književnost. Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb (neko od novijih izdanja).
  20. Vratović, Vladimir, »Hrvatski latinizam u 18. stoljeću«, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 565–575.
Dopunska literatura