ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Društvene grupe u klasičnom svijetu i antička prozopografija II.

 

Naziv
Društvene grupe u klasičnom svijetu i antička prozopografija II.
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
3
Šifra
199015
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Uzimajući termin «društvena grupa» u najširem smislu, može se reći da su neke grupe unutar antičkih društava odavna izdvojen predmet proučavanja, dok su druge to postale razmjerno nedavno. Aplikacija metoda koje se primjenjuju na istraživanje društvenih grupa kasnijih razdoblja dala je i u staroj povijesti izvrsne rezultate, te omogućila da se rekonstruiraju novi, dotada slabije poznati segmenti antičke stvarnosti. S druge strane, pronalaskom novih izvora prozopografija antičkoga doba stalno se upotpunjuje i sređuje, a prozopografija ilirskoga prostora u smislu sustavnoga prikupljanja i sistematizacije podataka je u povojima. Preko užih tema izabranih za pojedine kolegije, predmet upoznaje studente s teorijom, praksom i rezultatima ovih proučavanja i omogućuje im vlastito istraživanje.
Sadržaj
  1. Uvod u prozopografiju i definicije društvenih grupa. Osnovne crte gradiva aktualne akademske godine, glavna vrela i literatura. Zadatak polaznicima: definirati svoje istraživačke interese na tom području.
  2. Stanje istraživanja: pregled problematike kolegija u historiografiji kroz povijest i mogućnosti za prozopografska istraživanja. Formuliranje osobnih zadataka svakog polaznika, utvrđivanje reda izlaganja, naputci o izvorima i literaturi, rasprava o cjelini zadacima obuhvaćene tematike.
  3. Teorija i primjena prozopografskih metoda i modela. Rad na izvorima.
  4. Teorija i primjena prozopografskih metoda i modela. Rad na izvorima.
  5. Teorija i primjena prozopografskih metoda i modela. Rad na izvorima.
  6. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  7. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  8. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  9. Terenska nastava.
  10. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  11. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  12. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  13. Izlaganje gradiva, prezentacije polaznika, rasprava.
  14. Terenska nastava.
  15. Zaključna razmatranja.

Ishodi učenja
  1. Demonstrirati detaljno znanje o odabranom segmentu antičkoga društva.
  2. Ocijeniti važnost društvene povijesti u širem povijesnom kontekstu stare povijesti.
  3. Poznavanje metoda istraživanja antičkih društvenih skupina.
  4. Umijeće odabira i oblikovanja skupine koja će se istraživati.
  5. Vještina sastavljanja relevantne bibliografije.
  6. Vještina organiziranja izvornih podataka i teza iz literature.
  7. Vještina vrednovanja prikupljenoga gradiva, formiranja i iznošenja vlastitih zaključaka.
  8. Poznavanje teorije i primjene prozopografskih metoda i modela.
  9. konceptualizirati raznovrsne multidisciplinarne, interdisciplinarne i transdisciplinarne pristupe u konkretnom istraživanju
  10. primijeniti specifična znanja i vještine potrebne za proučavanje dokumenata iz određenog razdoblja (npr. paleografija, epigrafija, uporaba starih jezika i pisama itd.)
  11. postaviti konkretan istraživački problem i planirati njegovo rješavanje
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, radionice, terenska nastava, samostalni zadaci, mentorski rad.
Metode ocjenjivanja
Nema formalnog završnog ispita. Valorizira se polaznikov rad u kolegiju. Tijekom semestra može postići 100 bodova urednim praćenjem nastave (10), svladavanjem obvezatne literature (30 bodova koji se stječu pisanom provjerom znanja), svladavanjem osobnoga istraživačkog zadatka na dopunskoj literaturi (50 bodova).

Obavezna literatura
  1. Koenraad VERBOVEN, Myriam CARLIER, Jan DUMOLYN, ‘A Short Manual to the Art of Prosopography’, u: Prosopography Approaches and Applications: A Handbook, ed. K. S. B. Keats-Rohan, [Prosopographica et Genealogica 13], Oxford: Unit for Prosopographical Research, 2007, 35-69.
  2. Ostala se literatura navodi u opisu konkretnog kolegija za svaku akademsku godinu. Budući da su teme vrlo raznolike i individualne, svaki će polaznik osobno dogovarati literaturu prema izboru teme za diplomski rad, u skladu s postojećim parametrima u zadavanju obvezne i dopunske literature.
Dopunska literatura
  1. Ostala se literatura navodi u opisu konkretnog kolegija za svaku akademsku godinu. Budući da su teme vrlo raznolike i individualne, svaki će polaznik osobno dogovarati literaturu prema izboru teme za diplomski rad, u skladu s postojećim parametrima u zadavanju obvezne i dopunske literature.

Izborni predmet na studijima
  2. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, 8., 10. semestar