Naziv
Jezik hrvatske glagoljske knjige u 16. stoljeću
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
3
Šifra
186249
Semestri
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj je ovoga kolegija studente hrvatskoga jezika i književnosti upoznati sa specifičnom književnojezičnom situacijom hrvatske glagoljske knjige 16. stoljeća, koja obuhvaća nekoliko različitih, često dijametralno suprotnih koncepcija zasnivanja i oblikovanja književnoga jezika, a čije ispravno razumijevanje ovisi o poznavanju izmijenjenoga sociolingvističkoga statusa staroslavenskoga jezika početkom novoga vijeka u odnosu na minulo srednjovjekovlje, te ih osposobiti za samostalne jezične raščlambe hrvatskoglagoljskih tekstova toga razdoblja. Na temelju znanja stečena na kolegiju studenti će ujedno bolje razumjeti i povijesni razvoj hrvatskoga jezika i hrvatskih pisama (glagoljice, ćirilice, latinice) te hrvatsku srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu književnost.
Sadržaj
  1. Uvod. Prvi slavenski književni jezik: terminološka određenja i problemi (ponavljanje).
  2. Poredbeno-povijesna metoda u slavistici: prednosti i ograničenja.
  3. Pregled sociolingvističke situacije slavenskoga srednjovjekovlja: o diglosiji u ruskoj, srpskoj i slovačkoj srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj pismenosti.
  4. Sociolingvistički položaj (hrvatskoga) staroslavenskoga jezika od 9. do 16. stoljeća.
  5. Hrvatska glagoljska knjiga početkom novoga vijeka: različita zasnovanost književnoga jezika.
  6. Hrvatski staroslavenski jezik kao najviša inačica: Misal Pavla Modrušanina (1528.).
  7. Hrvatski crkvenoslavenski jezik kao jedinstvena inačica: riječka glagoljska tiskara (I). Misal hruacki (1531.).
  8. Hrvatski crkvenoslavenski jezik kao jedinstvena inačica: riječka glagoljska tiskara (II). Izdanja neliturgijskoga sadržaja.
  9. Hrvatski staroslavenski jezik kao nadgradnja hrvatskoga književnog jezika: hrvatski protestantski tisak (I). Novi testament (1562/1563.).
  10. Hrvatski staroslavenski jezik kao nadgradnja hrvatskoga književnog jezika: hrvatski protestantski tisak (II). Artikuli (1562.).
  11. Sintaktički utjecaji neslavenskih jezika na oblikovanje hrvatskoga književnog jezika u 16. stoljeću.
  12. Hrvatska ćirilička i latinička pismenost početkom novoga vijeka.
  13. Hrvatski jezični sustavi u 16. stoljeću.
  14. Studentska pitanja, dodatna objašnjenja i analize.
  15. Provjera znanja.

Ishodi učenja
  1. Opisati promjenu sociolingvističkoga statusa (hrvatskoga) staroslavenskoga jezika u 16. stoljeću u odnosu na ranija razdoblja hrvatske jezične povijesti.
  2. Navesti osnovne značajke različitih književnojezičnih koncepcija hrvatske glagoljske knjige u 16. stoljeću.
  3. Samostalno analizirati jezik hrvatskoglagoljskih tekstova 16. stoljeća i opisati njihove temeljne jezične značajke.
  4. Klasificirati hrvatskoglagoljske tekstove 16. stoljeća s obzirom na njihovu književnojezičnu koncepciju.
  5. Navesti nekoliko otvorenih pitanja s kojima se hrvatska povijesna dijalektologija susreće prilikom istraživanja hrvatskih jezičnih sustava u 16. stoljeću.
  6. Objasniti odnos staroslavenskoga jezika prema ostalim slavenskim i indoeuropskim jezicima, osobito hrvatskomu.
  7. Razumjeti međusobnu ovisnost jezičnih promjena s obzirom na doba njihove primjene te sagledati gramatičke fenomene iz dijakronijske perspektive, kao i interpretirati povijest hrvatskoga jezika te prepoznati i primijeniti razlikovne kriterije u dijalektologiji.
  8. Interpretirati, tumačiti i analizirati povijesne i suvremene tekstove na fonološkoj, morfonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini hrvatskoga jezika.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari i radionice, samostalni zadaci, mentorski rad.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjivanje i vrednovanje aktivnosti tijekom semestra, samostalnih zadataka i pismenoga završnog ispita.

Obavezna literatura
  1. Žagar, Mateo (ur.), Jezik Misala hruackoga: Studije o jeziku Misala Šimuna Kožičića Benja (1531.), Hrvatska sveučilišna naklada, 2015.
  2. Mihaljević, Milan, „Položaj crkvenoslavenskoga jezika u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi“, u: Velev, Ilija – Girevski, Aco – Makarijoska, Liljana – Piperkoski, Ilija – Mokrova, Kostadina (ur.), Zbornik na trudovi od Megjunarodniot naučen sobir „Sveti Naum Ohridski i slovenskata duhovna, kulturna i pismena tradicija“ (organiziran po povod 1100-godišninata od smrtta na sv. Naum Ohridski), Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij“, Skoplje, 2010., str. 229–238.
  3. Mihaljević, Milan, „Hrvatski crkvenoslavenski jezik“, u: Bratulić, Josip (i dr.), Povijest hrvatskoga jezika 1: Srednji vijek, Croatica, Zagreb, 2009., str. 283–349.
  4. Damjanović, Stjepan, Novi filološki prinosi, Matica hrvatska, Zagreb, 2014.
  5. Damjanović, Stjepan, „Jezičnostilska raslojenost hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih tekstova“, Croatica, 45/46, 1997., str. 57–69.
  6. Bratulić, Josip (i dr.), Povijest hrvatskoga jezika 2: 16. stoljeće, Croatica, Zagreb, 2011.
  7. Kuštović, Tanja; Žagar, Mateo (ur.) Stumačeno pravo i razumno. Studije o jeziku knjiga hrvatskih protestanata 16. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada – Adventističko teološko visoko učilište, Zagreb, 2020.
Dopunska literatura
  1. Anica Nazor, „Šimun Kožičić: Od bitija redovničkoga knjižice“, u: Anica Nazor (prir.), Šimun Kožičić – Od bitija redovničkoga knjižice /Rijeka, 1531./, knj. 2: Latinična transkripcija glagoljskoga teksta (s uvodom, rječnikom i literaturom), Državni arhiv u Rijeci – Družba „Braća hrvatskoga zmaja“, Stol riječko bakarski, Rijeka, 2009., str. 15–24.
  2. Anica Nazor, „Šimun Kožičić (oko 1460. do 1536.)“, u: Anica Nazor (prir.), Šimun Kožičić – Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov /Rijeka 1531./, knj. 2: Latinička transkripcija glagoljskoga teksta (s predgovorom i uvodom), Sveučilišna knjižnica Rijeka, Rijeka, 2007., str. 11–22.
  3. Anica Nazor (ur.), Zbornik radova o Šimunu Kožičiću Benji, JAZU, Zagreb, 1991.
  4. Anica Nazor, „Šimun Kožičić Benja i njegova glagoljska tiskara u Rijeci“, u: Anica Nazor (prir.), Šimun Kožičić – Knjižice krsta: Transkripcija, komentar, rječnik, Cankarjeva založba, Ljubljana – Zagreb, 1984., str. 5–24.
  5. Milan Mihaljević, „Jezika kanona mise u Kožičićevu Misalu hruackom“, Fluminensia, 1, 2012., str. 157–183.
  6. Sanja Holjevac – Mirjana Crnić, „Prilog proučavanju jezika hrvatskih misala iz 16. i 17. stoljeća“, u: Knezović, Pavao (ur.), Zbornik o Rafaelu Levakoviću, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010., str. 151–164.
  7. Sanja Holjevac, „Prilog analizi jezika Kožičićevih glagoljskih knjiga: Od bitija redovničkoga knjižice“, Fluminensia, 1, 2012., str. 185–199.
  8. Sanja Holjevac, „Hrvatskostaroslavenska jezična tradicija u latiničnome Missalu hervaskom Jurja Manzina“, Riječki filološki dani, 6, 2006., str. 259–274.
  9. Sanja Holjevac, „Missal hervaski Jurja Manzina u kontekstu nastanka 'šćavetanskih' misala“, u: Damjanović, Stjepan (ur.), Drugi Hercigonjin zbornik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005., str. 129–144.
  10. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
  11. Eduard Hercigonja, „Metodološke pretpostavke analize hrvatskoglagoljskih zbornika 14.–16. stoljeća“, Filologija, 8, 1978., str. 147–152.
  12. Josip Hamm, „Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika“, Slovo, 13, 1963., str. 43–67.
  13. Jasmina Grković-Mejdžor, Spisi iz istorijske lingvistike, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci – Novi Sad, 2007.
  14. Charles A. Ferguson, „Diglossia“, Word, 15, 1959., str. 325–340.
  15. Stjepan Damjanović, Jezik hrvatskih glagoljaša, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  16. Andrew Roy Corin, „Variation and Norm in Croatian Church Slavonic“, Slovo, 41–43, 1993., str. 155–196.
  17. Anton Benvin, „Zamisao liturgijskog jezika u Šimuna Kožičića“, Slovo, 34, 1984., str. 203–218.