ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Komparativna književnost: Uvod u komparativnu književnost: metodologija

 

Naziv
Komparativna književnost: Uvod u komparativnu književnost: metodologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
86825
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Ilustrirati temeljna metodološka područja komparativne književnosti kroz primjenu reprezentativnih metoda na odabranim primjerima. Bit će obuhvaćena sljedeća područja komparatističkog istraživanja: opća, komparativna i svjetska književnost; književnopovijesna periodizacija; književna genologija; književnost u prijevodu; komparativna metrika; književne razmjene (utjecaj i intertekstualnost); književne analogije; intermedijalnost i tematologija.
Sadržaj
  1. Konstitucija kolegija – uvod
  2. Opća, komparativna i svjetska književnost
  3. Književnopovijesna periodizacija – definicija razdoblja
  4. Povijest hrvatske književnosti u europskom kontekstu – primjer hrvatskoga romantizma
  5. Komparativna genologija
  6. Emisija i recepcija: književno prevođenje I
  7. Emisija i recepcija: književno prevođenje II
  8. Emisija i recepcija: utjecaj i srodni pojmovi
  9. Pojam intertekstualnosti i komparatistička istraživanja I
  10. Pojam intertekstualnosti i komparatistička istraživanja II
  11. Književne analogije
  12. Intermedijalnost I
  13. Intermedijalnost iI
  14. Tematološka istraživanja
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. prepoznati i opisati temeljne metode komparatističkoga proučavanja
  2. prepoznati i opisati temeljna obilježja pojedinih razdoblja povijesti hrvatske književnosti i povezati ih s europskim i svjetskim kontekstom
  3. primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  4. uočiti i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura
  5. definirati temeljne oblike odnosa između književnih pojava i srodnih fenomena u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: izbor po obrađenim temama.
Dopunska literatura
  1. Pavlović, Cvijeta, „Hrvatska književnost u povijesti svjetske književnosti“, u: "Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti", ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2008., str. 11-19.
  2. Beker, Miroslav, „Uvod u komparativnu književnost", Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  3. Kravar, Zoran, “Književnost 17. stoljeća i pojam ‘barok’”, u: "Književni barok", ur. D. Fališevac i Ž. Benčić, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988., str. 7-48.
  4. Tomasović, Mirko, „Razdoblje romantizma u hrvatskoj književnosti“, u: "Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije o hrvatskoj književnosti" XIX. i XX. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2002., str. 11-22.
  5. Jurić, Slaven, „Tomasovićev romantizam“, u: "Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića", FF Press, Zagreb, 2008., ur. T. Bogdan i C. Pavlović, str. 155-161.
  6. Pavličić, Pavao, „Književne vrste i povijest književnosti“, u: "Književna genologija", Liber, Zagreb, 1983., str. 5-31; 59-96.
  7. Pavličić, Pavao, „Kojemu žanru pripada Gundulićeva Dubravka“, u: "Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti", Čakavski sabor, Split, 1979., str. 145-163.
  8. Ivan Slamnig, „O versifikaciji prijevoda“, u: "Disciplina mašte", Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 121-138 ili Hrvatska versifikacija, Liber, Zagreb, 1981., str. 106-121.
  9. Kravar, Zoran, „Magistralom hrvatske prijevodne versifikacije: od Iervsalema sloboghiena do Oslobođenog Jeruzalema“, u: "Stih i kontekst", Književni krug, Split, 1999., str. 7-43.
  10. Morana Čale, „Pregled povijesti pojma 'intertekstualnost'“, u: "Demiurg nad tuđim djelom", Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1993.
  11. Beker, Miroslav, „Tekst / intertekst“, u: "Intertekstualnost & intermedijalnost", ur. Z. Maković i dr., Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988., str. 9-20.
  12. Oraić Tolić, Dubravka, „Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi", Naklada Ljevak, Zagreb, 2019.
  13. Žmegač, Viktor, „Čovjek kao zvukovno tijelo. Kvartet Milana Begovića“, u: "Hrvatska novela. Interpretacije", ur. I. Frangeš i V. Žmegač, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 203-226
  14. Vidan, Ivo, "Uvod", u: "Engleski intertekst hrvatske književnosti", Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1995.
  15. Ciglar-Žanić, Janja, "Barokno pjesništvo, englesko i hrvatsko: značenje nekih analogija", u: "Hrvatska i svijet", Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2002.
  16. Saussy, Haun, „Comparative literature. The next ten years“, u: "Futures of Comparative Literature", ur. U. K. Heise, Routledge, London i New York, 2017.
  17. Hergešić, Ivo, "Primjeri poredbenih istraživanja (Metodologija)", u: "Komparativna književnost", Ex libris, Zagreb, 2005.
  18. Hergešić, Ivo, "O prijevodima i prevođenju", u: "Komparativna književnost", Ex Libris, Zagreb, 2005.
  19. Pavlović, Cvijeta, "Intermedijalnost od Aleksandra Flakera do Viktora Žmegača. Glazbala Begovićeve Knjige Boccadoro", Umjetnost riječi, LIII., br. 3-4/2009., str. 221-244
  20. Zlatar, Andrea, "Povijest književnosti: kulturno pamćenje i interpretacija", u: "Perivoj od slave. Zbornik Dunje Fališevac", ur. Tomislav Bogdan i dr., FF press, Zagreb, 2012., str. 489-496
  21. Solar, Milivoj, "Pretpostavke povijesti svjetske književnosti", u: "Povijest svjetske književnosti", Golden marketing, Zagreb, 2003., str. 9-16.
  22. Hergešić, Ivo, "’Svjetska’ i ‘opća’ književnost", u: "Komparativna književnost", str. 29-42.
  23. Tomasović, Mirko, "Hrvat u Empireju", Naklada Bošković, Split, 2017., str. 35-56.
  24. Škopljanac, Lovro, „Cultural and Individual Memory of Literature: A Study of Croatian and American Readers“. Comparative Literature Studies, br. 3/2019., str. 451-468

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 8. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  4. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  5. Poljski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  6. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
  7. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  8. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar
  9. Sinologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar