Naziv
Kultura i civilizacija hispanskog svijeta (Hispanska Amerika)
Organizacijska jedinica
Odsjek za romanistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
46989
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Student će se upoznati s osnovnim povijesnim okvirom u kojem je došlo do europskog otkrića Novoga svijeta. Upoznat će se s ustrojstvom prekomorskih potkraljevstava, načelima i provedbom evangelizacije kao pravnog okvira osvajanja, te s projektom transkulturacije – prijenosa hispanske kulture sa svim njezinim ustanovama i oblicima kulturne proizvodnje u potkraljevstva. To će mu omogućiti da stekne osnovno znanje i uvid u osnovnu literaturu o tom sklopu povijesnih događaja i situacija te sposobnost daljnjeg samostalnog traženja podataka i literature potrebnoga u daljnjem studiju hispanistike, kako jezika tako i književnosti.
Sadržaj
  1. Kolegij se bavi kronologijom otkrića i osvajanja, vrstama svjedočanstava o otkrićima i osvajanjima na španjolskom jeziku, te imaginarijem otkrivača i osvajača, stereotipima i zabludama vezanima za NOvi svijet u Europi i među osvajačima. Obrađuje demografske i rasne aspekte američkog društva nakon osvajanja i u tijeku triju stoljeća kolonijalnog gospodstva i ustrojavanje španjolske vlasti, nastanak gradova, sveučilišta i tiskara, s posebnim osvrtom na početke kreolske književnosti. Daje osnovne o
  2. Razdoblje otkrića i osvajanja Indija. Osnovni razlozi i povodi.
  3. Kronologija otkrića i osvajanja. Vrste svjedočanstava o otkrićima i osvajanjima na španjolskom jeziku.
  4. Tri tipa mentaliteta osvajača: Kristofor Kolumbo, Hernán Cortés i Bernal Díaz del Castillo. Čitanje i komentiranje dijelova svjedočanstava o otkriću i osvajanju.
  5. Imaginarij otkrivača i osvajača. Stereotipi i glavne predodžbe.
  6. Predkolumbovske kulture Srednje Amerike. Olmeci, Maye, Tolteci, Azteci.
  7. “Drugi val”: pisari zamjenjuju osvajače. Kreolci, indijanci i mestici. Demografski i rasni aspekti američkog društva nakon osvajanja.
  8. Ustrojavanje španjolske vlasti u Indijama iz Seville. Grad kao središte moći i žarište nove civilizacije. Podjela vlasti i zemlje u Indijama. Gradovi, sveučilišta i tiskare.
  9. Administrativna organizacija prekomorskih zemalja.
  10. Regulacija tržišta španjolskih knjiga u Indijama i tiskanja američkih knjiga. Zabrana uvoza “lažljivih priča”. Cronista Mayor de Indias.
  11. Crkveni redovi u Indijama i njihov odnos prema svjetovnoj vlasti. Pravno-teološke rasprave i borbe o pravu na pokrštavanje u Indijama.
  12. Početci kreolske književnosti. Američki barok u umjetnosti i znanosti. Sor Juana Inés de la Cruz, Alarcón i Carlos Sigüenza y Góngora.
  13. Svakodnevni život u Americi u XVII. stoljeću.

Ishodi učenja
  1. Student će moći pokazati znanje i razumijevanje temeljnih pojmova i problema historiografije hispanskoameričkog prostora od europskog otkrića kontinenta do kraja XVII. stoljeća
  2. Student će steći kompetencije za analizu i razumijevanje književnih fenomena u njihovom povijesnom kontekstu
  3. Student će moći pokazati da poznaje društveni, kulturalni i povijesni kontekst relevantan za stvaranje predodžbe o najranijoj hispanskoameričkoj književnoj produkciji
  4. Student će razviti vještine učenja nužne za snalaženje u književno-povijesnim pojavama hispanskog kulturnog kruga nužne za nastavak studija na višoj razini
Metode podučavanja
Predavanje; za dio građe omogućeno je i predviđeno e-učenje. Čitanje obvezatne primarne i sekundarne literature uz pomoć demonstratora po predviđenom rasporedu.
Metode ocjenjivanja
Kontinuirano praćenje. Provjera čitanja obvezatnih tekstova u obliku 2 pisana kolokvija tijekom semestra i završni pismeni ispit. Student može pristupiti pismenom ispitu tek nakon izvršenih obveza u okviru kolegija tj. savladane literature iz zbirke odabranih tekstova i predanih svih zadaća tijekom semestra.

Obavezna literatura
  1. prof. dr. Mirjana Polić-Bobić, Osnove kulture i civilizacije Hispanske Amerike (XVI. stoljeće), priručnik za studente I. godine hispanistike
  2. Irving A. Leonard, Los libros del conquistador, México, 1959. I. poglavlje.: “El conquistador español” X. poglavlje: “La casa de contratación y los libros del conquistador”
  3. Bartolomé Bennassar, “Las instituciones de la América española y portuguesa” Madrid, 1980
  4. Tzvetan Todorov, La conquista de América, El problema del otro, Siglo XXI editores, Buenos Aires, 2003., „Moctezuma y los signos”, str. 70-106.
Dopunska literatura
  1. Mirjana Polić-Bobić, Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
  2. Germán Vázquez/Nelson Martínez Díaz, Historia de América Latina, SGEL, Madrid, 2000.
  3. Hernán Cortés, Cartas de relación de la conquista de México, Editora Nacional, México D. F., 1974.
  4. Kristof Kolumbo, Putovanje u Novi svijet (Brodski dnevnici, izvještaji, pisma, svjedočanstva očevidaca), Naprijed, Zagreb, 1992.
  5. Bernal Díaz del Castillo, La historia verdadera de la conquista de la Nueva España
  6. Irving Leonard, La época barroca en el México colonial, México, 1974. III. poglavlje.: “Una sociedad barroca”; X. poglavlje.: “Torneos de poetastros

Obavezan predmet na studijima
  1. Španjolski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar