ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2022. / 2023.

Jezik hrvatske glagoljske knjige u 16. stoljeću

 

Naziv
Jezik hrvatske glagoljske knjige u 16. stoljeću
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
225492
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj je ovoga kolegija studente hrvatskoga jezika i književnosti upoznati sa specifičnom književnojezičnom situacijom hrvatske glagoljske knjige 16. stoljeća, koja obuhvaća nekoliko različitih, često dijametralno suprotnih koncepcija zasnivanja i oblikovanja književnoga jezika, a čije ispravno razumijevanje ovisi o poznavanju izmijenjenoga sociolingvističkoga statusa staroslavenskoga jezika početkom novoga vijeka u odnosu na minulo srednjovjekovlje, te ih osposobiti za samostalne jezične raščlambe hrvatskoglagoljskih tekstova toga razdoblja. Na temelju znanja stečena na kolegiju studenti će ujedno bolje razumjeti i povijesni razvoj hrvatskoga jezika i hrvatskih pisama (glagoljice, ćirilice, latinice) te hrvatsku srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu književnost.
Sadržaj
  1. Prvi slavenski književni jezik: terminološka određenja i problemi.
  2. Poredbeno-povijesna metoda u slavistici: prednosti i ograničenja.
  3. Pregled sociolingvističke situacije slavenskoga srednjovjekovlja: o diglosiji u ruskoj, srpskoj i slovačkoj srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj pismenosti.
  4. Sociolingvistički položaj (hrvatskoga) staroslavenskoga jezika od 9. do 16. stoljeća.
  5. Hrvatski glagoljički sociolingvistički kompleks početkom novoga vijeka: različita zasnovanost književnoga jezika.
  6. Hrvatski staroslavenski jezik kao najviša inačica: Misal Pavla Modrušanina (1528.).
  7. Hrvatski staroslavenski jezik kao jedina inačica: riječka glagoljska tiskara (I). Misal hruacki (1531.).
  8. Hrvatski staroslavenski jezik kao jedina inačica: riječka glagoljska tiskara (II). Izdanja neliturgijskoga sadržaja.
  9. Izmještenje hrvatskoga staroslavenskog jezika u nadgradnju hrvatskoga književnog jezika: hrvatski protestantski tisak (I). Novi testament (1562/1563.).
  10. Izmještenje hrvatskoga staroslavenskog jezika u nadgradnju hrvatskoga književnog jezika: hrvatski protestantski tisak (II). Artikuli (1562.).
  11. Sintaktički utjecaji neslavenskih jezika na oblikovanje hrvatskoga književnog jezika u 16. stoljeću.
  12. Hrvatski latinički sociolingvistički kompleks početkom novoga vijeka.
  13. Hrvatski jezični sustavi u 16. stoljeću.
  14. Studentska pitanja, dodatna objašnjenja i analize.
  15. Provjera znanja.

Ishodi učenja
  1. Objasniti odnos staroslavenskoga jezika prema ostalim slavenskim i indoeuropskim jezicima, osobito hrvatskomu.
  2. Razumjeti međusobnu ovisnost jezičnih promjena s obzirom na doba njihove primjene te sagledati gramatičke fenomene iz dijakronijske perspektive, kao i interpretirati povijest hrvatskoga jezika te prepoznati i primijeniti razlikovne kriterije u dijalektologiji.
  3. Interpretirati, tumačiti i analizirati povijesne i suvremene tekstove na fonološkoj, morfonološkoj, morfološkoj i sintaktičkoj razini hrvatskoga jezika.
  4. Opisati promjenu sociolingvističkoga statusa (hrvatskoga) staroslavenskoga jezika u 16. stoljeću u odnosu na ranija razdoblja hrvatske jezične povijesti.
  5. Navesti osnovne značajke različitih književnojezičnih koncepcija hrvatske glagoljske knjige u 16. stoljeću.
  6. Samostalno analizirati jezik hrvatskoglagoljskih tekstova 16. stoljeća i opisati njihove temeljne jezične značajke.
  7. Klasificirati hrvatskoglagoljske tekstove 16. stoljeća s obzirom na njihovu književnojezičnu koncepciju.
  8. Navesti nekoliko otvorenih pitanja s kojima se hrvatska povijesna dijalektologija susreće prilikom istraživanja hrvatskih jezičnih sustava u 16. stoljeću.
Metode podučavanja
predavanja, samostalni zadaci, mentorski rad
Metode ocjenjivanja
redovno pohađanje nastave, redovito izvršavanje samostalnih zadataka, pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Josip Bratulić (i dr.), Povijest hrvatskoga jezika 2: 16. stoljeće, Croatica, Zagreb.
  2. Damjanović, Stjepan, "Jezičnostilska raslojenost hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih tekstova", Croatica, 45/46, 1997., str. 57–69.
  3. Damjanović, Stjepan, Novi filološki prinosi, Matica hrvatska, Zagreb, 2014.
  4. Mihaljević, Milan, "Hrvatski crkvenoslavenski jezik", u: Bratulić, Josip (i dr.), Povijest hrvatskoga jezika 1: Srednji vijek, Croatica, Zagreb, 2009., str. 283–349.
  5. Mihaljević, Milan, "Položaj crkvenoslavenskoga jezika u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi", u: Velev, Ilija – Girevski, Aco – Makarijoska, Liljana – Piperkoski, Ilija – Mokrova, Kostadina (ur.), Zbornik na trudovi od Megjunarodniot naučen sobir "Sveti Naum Ohridski i slovenskata duhovna, kulturna i pismena tradicija" (organiziran po povod 1100-godišninata od smrtta na sv. Naum Ohridski), Univerzitet "Sv. Kiril i Metodij", Skoplje, 2010., str. 229–238.
  6. Žagar, Mateo (ur.), Jezik Misala hruackoga: Studije o jeziku Misala Šimuna Kožičića Benja (1531.), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2015.
  7. Kuštović, Tanja; Žagar, Mateo (ur.) Stumačeno pravo i razumno. Studije o jeziku knjiga hrvatskih protestanata 16. stoljeća, Hrvatska sveučilišna naklada – Adventističko teološko visoko učilište, Zagreb, 2020.
Dopunska literatura
  1. Anton Benvin, „Zamisao liturgijskog jezika u Šimuna Kožičića“, Slovo, 34, 1984., str. 203–218.
  2. Andrew Roy Corin, „Variation and Norm in Croatian Church Slavonic“, Slovo, 41–43, 1993., str. 155–196.
  3. Stjepan Damjanović, Jezik hrvatskih glagoljaša, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  4. Charles A. Ferguson, „Diglossia“, Word, 15, 1959., str. 325–340.
  5. Jasmina Grković-Mejdžor, Spisi iz istorijske lingvistike, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci – Novi Sad, 2007.
  6. Josip Hamm, „Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika“, Slovo, 13, 1963., str. 43–67.
  7. Eduard Hercigonja, „Metodološke pretpostavke analize hrvatskoglagoljskih zbornika 14.–16. stoljeća“, Filologija, 8, 1978., str. 147–152.
  8. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
  9. Sanja Holjevac, „Missal hervaski Jurja Manzina u kontekstu nastanka 'šćavetanskih' misala“, u: Damjanović, Stjepan (ur.), Drugi Hercigonjin zbornik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005., str. 129–144.
  10. Sanja Holjevac, „Hrvatskostaroslavenska jezična tradicija u latiničnome Missalu hervaskom Jurja Manzina“, Riječki filološki dani, 6, 2006., str. 259–274.
  11. Sanja Holjevac, „Prilog analizi jezika Kožičićevih glagoljskih knjiga: Od bitija redovničkoga knjižice“, Fluminensia, 1, 2012., str. 185–199.
  12. Sanja Holjevac – Mirjana Crnić, „Prilog proučavanju jezika hrvatskih misala iz 16. i 17. stoljeća“, u: Knezović, Pavao (ur.), Zbornik o Rafaelu Levakoviću, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010., str. 151–164.
  13. Milan Mihaljević, „Jezika kanona mise u Kožičićevu Misalu hruackom“, Fluminensia, 1, 2012., str. 157–183.
  14. Anica Nazor, „Šimun Kožičić Benja i njegova glagoljska tiskara u Rijeci“, u: Anica Nazor (prir.), Šimun Kožičić – Knjižice krsta: Transkripcija, komentar, rječnik, Cankarjeva založba, Ljubljana – Zagreb, 1984., str. 5–24.
  15. Anica Nazor (ur.), Zbornik radova o Šimunu Kožičiću Benji, JAZU, Zagreb, 1991.
  16. Anica Nazor, „Šimun Kožičić (oko 1460. do 1536.)“, u: Anica Nazor (prir.), Šimun Kožičić – Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov /Rijeka 1531./, knj. 2: Latinička transkripcija glagoljskoga teksta (s predgovorom i uvodom), Sveučilišna knjižnica Rijeka, Rijeka, 2007., str. 11–22.
  17. Anica Nazor, „Šimun Kožičić: Od bitija redovničkoga knjižice“, u: Anica Nazor (prir.), Šimun Kožičić – Od bitija redovničkoga knjižice /Rijeka, 1531./, knj. 2: Latinična transkripcija glagoljskoga teksta (s uvodom, rječnikom i literaturom), Državni arhiv u Rijeci – Družba „Braća hrvatskoga zmaja“, Stol riječko bakarski, Rijeka, 2009., str. 15–24.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar