ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Jezične strukture i konceptualizacija

 

Naziv
Jezične strukture i konceptualizacija
Organizacijska jedinica
Primijenjena kognitivna znanost
ECTS
5
Šifra
251785
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Cilj je ovog kolegija upoznati studente s načinom funkcioniranja jezičnih struktura na tekstualnoj (gramatičkoj), interpersonalnoj i konceptualnoj razini. Točnije, studenti će u kolegiju razmatrati odnos između odabranih jezičnih struktura (hrvatskoga i drugih jezika) s konceptualizacijom i s interpersonalnim značenjem. Uz predavanja, studenti će kroz timski i individualni rad u seminaru na korpusnim podacima promišljati o ulozi jezika u spoznaji.
Sadržaj
  1. Osnovne informacije o predmetu. Pregled tema. Temeljna teorijska pitanja: jezik kao odvojeni modul ili povezan s drugim kognitivnim sposobnostima; uloga jezika u razumijevanju i mišljenju. Tekstualna, interpersonalna i konceptualna razina u lingvističkoj analizi – pregled.
  2. Tekstualna, interpersonalna i konceptualna razina u lingvističkoj analizi – primjeri, analize, rasprava u grupama. Razine lingvističke analize – pregled: fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa, semantika, pragmatika. Konstrukcijska narav jezika.
  3. Razine lingvističke analize – primjeri i rasprava u grupama: fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa, semantika, pragmatika. Gramatika i leksikon. Konstrukcije. Vrste riječi i njihov konceptualni temelj – pregled.
  4. Vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi, prilozi prijedlozi) i njihov konceptualni temelj – analiza primjera iz korpusa.
  5. Simboličnost gramatičkih kategorija – pregled. Simbolička narav glagolskih vremena i glagolskog vida. Vrijeme i vid u slavenskim i germanskim jezicima. Odnos glagolskog vremena i vida s protekom vremena.
  6. Odnos glagolskog vremena/vida i kulture s primjerima iz različitih jezika. Glagolski način i njegova simboličnost. Primjeri glagolskog načina iz različitih jezika.
  7. Simboličnost padeža. Padež – primjeri iz različitih jezika.
  8. Ponavljanje. Odnos simboličnosti gramatike, konceptualizacije i kulturnih pitanja. Priprema studentskih projekata. Gramatika, simboličnost, univerzalnost i kulturna varijacija u gramatičkim kategorijama. Odnos gramatičkih kategorija s umom.
  9. Gramatika, simboličnost, univerzalnost i kulturna varijacija u gramatičkim kategorijama. Odnos gramatičkih kategorija s umom. Prezentacije studentskih projekata. Forma i funkcija u jeziku. Sintaktičke funkcije i semantički odnosi.
  10. Odnos između sintakse i semantike – pregled i primjeri iz različitih jezika. Pretraga primjera jezične uporabe u korpusu – pregled. Korpusni upiti i pitanje forme i funkcije.
  11. Pretraga primjera jezične uporabe u korpusu – primjeri. Oznake u korpusu. Teorijske i praktične posljedice korištenja pojedinih oznaka u korpusu.
  12. Oznake u korpusu. Teorijske i praktične posljedice korištenja pojedinih oznaka u korpusu (nastavak).
  13. Leksička i gramatička sredstva u konstruiranju interpersonalnog značenja. Interpersonalno značenje i univerzalnost/varijacija. Afektivni obrat i evaluacija u jeziku. Detaljni pregled gramatičkih sredstava u konstruiranju interpersonalnog značenje. Afekti i evaluacija i njihova analiza u tekstu.
  14. Tekstualna analiza primjera interpersonalnog značenja na strukturnoj i semantičkoj razini. Izrada individualnih zadataka. Uloga afekta i evaluacije u spoznaji. Sociokulturno ukotvljenje. Um kao dijeljen, intersubjektivan i afektivan, te uloga jezika u njemu.
  15. Zaključak: tekstualna, interpersonalna i konceptualna razina u jezičnoj analizi i uloga univerzalnosti i varijacije. Predaja individualnih zadataka. Ponavljanje i povratne informacije.

Ishodi učenja
  1. Objasniti temeljne razine jezične analize (fonetsko-fonološku, morfološku, semantičku, sintaktičku, pragmatičku) i analizirati njihov suodnos u konstruiranju jezičnog značenja.
  2. Protumačiti suodnose između tekstualne, interpersonalne i konceptualne razine u jezičnoj uporabi.
  3. Analizirati strukturne i konceptualne suodnose između vrsta riječi (posebice imenica, glagola, pridjeva, priloga, i prijedloga).
  4. Procijeniti ulogu simboličnosti u pojedinim gramatičkim kategorijama (posebice glagolskom vremenu, vidu, načinu i padežu).
  5. Napraviti sintezu uloge sintaktičkih i semantičkih faktora u primjerima jezične uporabe.
  6. Procijeniti teorijske implikacije načina označavanja gramatičkih kategorija u elektroničkim korpusima.
  7. Procijeniti i usporediti ulogu univerzalnosti odnosno kulturne uvjetovanosti u strukturnim i semantičkim odnosima.
  8. Procijeniti utjecaj strukturnih i semantičkih elemenata na konstruiranje interpersonalnog značenja.
Metode podučavanja
Predavanja, Seminari i radionice, Samostalni zadaci
Metode ocjenjivanja
Kolokvij, Seminarski rad, Projekt

Obavezna literatura
  1. Radden, Günter and Dirven, René. 2007. Cognitive English Grammar. Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins
  2. Frank, Roslyn M. 2008. “Introduction: Sociocultural Situatedness.” In Body, Language, and Mind: Sociocultural Situatedness, edited by Roslyn M. Frank, René Dirven, Tom Ziemke, and Enrique Bernárdez, 1–20. Berlin, New York: Mouton de Gruyter.
  3. Webster, Jonathan J. 2019. “Key Terms in the SFL Model.” In The Cambridge Handbook of Systemic Functional Linguistics, edited by Geoff Thompson, Wendy L. Bowcher, Lise Fontaine, and David Schönthal, 35–54. Cambridge: Cambridge University Press. https://doi.org/10.1017/9781316337936.004.
  4. O’Keeffe, Anne, and Michael McCarthy, eds. 2012. The Routledge Handbook of Corpus Linguistics. Milton Park, Abingdon, Oxon, New York: Routledge.
Dopunska literatura

Obavezan predmet na studijima
  1. Primijenjena kognitivna znanost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1. semestar