ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Talijanska književnost i kultura I

 

Naziv
Talijanska književnost i kultura I
Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
ECTS
4
Šifra
265498
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Cilj ovoga književno-povijesnog kolegija je studente preddiplomskog studija talijanistike upoznati s talijanskom kulturom prve polovice 20.st.
Kolegij nudi kronološki pregled najvažnijih umjetničkih i književnih tendencija i pravaca u prvoj polovici 20. stoljeća u Italiji. Pregled obuhvaća dekadentizam i simbolizam, povijesnu avangardu, to jest futurizam, zatim sutonjačko pjesništvo i hermetizam. Polaznici će također dobiti uvid u prozni i dramski opus modernih klasika kao što su D'Annunzio, Pirandello, Svevo, Bontempelli, Papini i drugi. U seminarskom dijelu kolegija analizirat će se izabrani pjesnički sastavci te kraći prozni i dramski tekstovi ili ulomci.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij, dogovor o radu na kolegiju, pregled kritičke literature. Kratki pregled važnijih kulturnih tendencija u Europi i Italiji koncem Ottocenta
  2. Talijanski dekadentizam: Gabriele D'Annunzio
  3. Simbolistička poezija: Giovanni Pascoli
  4. Poeti crepuscolari (sutonjački pjesnici): Guido Gozzano, Sergio Corrazini
  5. Povijesna avangarda: talijanski futurizam. Filippo Tommaso Marinetti, futuristički manifesti i interdisciplinarni eksperimenti
  6. Poeti vociani: Dino Campana, Camillo Sbarbaro i dr.
  7. “Poesia pura” i Giuseppe Ungaretti
  8. Talijanski hermetizam (Giuseppe Ungaretti , Salvatore Quasimodo, Eugenio Montale i dr.)
  9. Talijanska književnost, Trst i psihoanaliza. Italo Svevo, Umberto Saba, Carolus Luigi Cergoly
  10. Talijanske spisateljice u prvoj polovici Novecenta
  11. Talijansko kazalište početkom Novecenta: Edoardo de Filippo, Teatro del grottesco
  12. Luigi Pirandello
  13. Talijanska proza između dva rata
  14. Zaključak

Ishodi učenja
  1. Studenti će svojim riječima opisati i protumačiti pjesničke, prozne i književnokritičke tekstove u izvorniku
  2. Studenti će identificirati i komentirati kulturne, društvene i povijesne obrasce i pojave u prvoj polovici 20. stoljeća u Italiji
  3. Studenti će povezati pojedino djelo i/ili autorski opus s temeljnim spoznajama o književnostilskim formacijama u prvoj polovici 20. stoljeća i analizirati ga u tom kontekstu
  4. Studenti će upotrijebiti znanje o književnim rodovima, vrstama i žanrova, metričkim i versifkacijskim obrascima te stilskim figurama u analizi književnih tekstova
  5. Studenti će nabrojiti najvažnije autore i djela talijanske književnosti prve polovice 20. stoljeća i pridružiti ih odgovarajućim književno-povijesnim razdobljima i književnostilskim formacijama
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske analize
Metode ocjenjivanja
Sudjelovanje u seminarskim analizama, pismeni ispit
Obaveza je polaznica/polaznika da tijekom semestra čitaju izabrane ulomke, odnosno kraće prozne i pjesničke tekstove, odnosno, te da aktivno sudjeluju u seminarskim analizama.

Obavezna literatura
  1. A) Obavezni pjesnički tekstovi: Gabriele D'Annunzio: "La pioggia nel pineto" Giovanni Pascoli: "Scalpitio" Giovanni Pascoli: "X agosto" Guido Gozzano: "L'amica di nonna Speranza" (ulomci) F. T. Marinetti: "Bombardamento" Camillo Sbarbaro: "Taci, anima stanca di godere" Giuseppe Ungaretti: "Fratelli"; "Veglia"; "Soldati"; "Sereno" Eugenio Montale: "Non chiederci la parola" Eugenio Montale: "Meriggiare pallido e assorto" Salvatore Quasimodo: "Isola"; "Ed è subito sera" Umberto Saba: "La capra" B) Jedan dramski ili prozni tekst s popisa preporučenih tekstova (na Omegi)
  2. Odgovarajuća poglavlja iz predloženih književno-povijesnih pregleda: S. Guglielmino, H. Grosser, Il sistema letterario. Letteratura italiana, Principato, Milano, 1992.
  3. Il filo rosso 3 (Tra Ottocento e Novecento), Laterza, Roma-Bari, 2006: Il decadentismo e il Simbolismo (str. 4.-39.); Le avanguardie (str. 50.-99.); Luigi Pirandello (str.100.-109., zatim 476-585.) Il filo rosso 3 (Primo Novecento), Laterza, Roma-Bari, 2006.: "Ritorno all'ordine" e nuove sperimentazioni (str. 4.-61.); Italo Svevo (str. 62.-71.; zatim 180.-257.); Letteratura e psicanalisi (str. 175.-178.)
Dopunska literatura
  1. Anceschi, Luciano, Le poetiche del Novecento in Italia. Studio di fenomenologia e storia delle poetiche, Paravia, Torino 1973.
  2. Asor Rosa, Alberto – Abruzzese, Alberto (ur.), Cultura e società del Novecento. Antologia della letteratura italiana, La Nuova Italia, Firenca 1981.
  3. Asor Rosa, Alberto (ur.), Letteratura italiana del Novecento. Bilancio di un secolo, Einaudi, Torino 2000.
  4. Contini, Gianfranco (ur.), Letteratura dell’Italia unita (1861–1968), Sansoni, Firenca 1968.
  5. Cudini, Piero, Breve storia della letteratura italiana. Il ’900, Bompiani, Milano 1999.
  6. Debenedetti, Giacomo, Poesia italiana del Novecento. Quaderni inediti, Garzanti, Milano 1974.
  7. Ferroni, Giulio, Storia della letteratura italiana, sv. III, Dall’Ottocento al Novecento, Einaudi Scuola, Milano 1991.
  8. Flora, Francesco, La poesia ermetica, Terza edizione riveduta, Laterza, Bari 1947.
  9. Gelli, Piero – Lagorio, Gina (ur.), Poesia italiana del Novecento, Garzanti, Milano 1980, sv. I.
  10. Guglielminetti, Marziano (ur.), I poeti contemporanei, SEI, Torino 1970.
  11. Guglielmino, Salvatore, Guida al Novecento. Profilo letterario e antologia, Principato, Milano 1971.
  12. Machiedo, Mladen, Romanzi o narratori u: Sotto varie angolazioni, Erasmus, Zagreb, 1987.
  13. Machiedo, Mladen, Zrakasti subjekt. Talijanski pjesnici 20. stoljeća (antologija), Ceres, Zagreb 2003, sv. I.
  14. Mengaldo, Pier Vincenzo (ur.), Poeti italiani del Novecento, Mondadori, Milano 2002.
  15. Mortara Garavelli, Bice, Manuale di retorica, Bompiani – RCS Libri, Milano 2005.