ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Uvod u talijansku književnost

 

Naziv
Uvod u talijansku književnost
Organizacijska jedinica
Odsjek za talijanistiku
ECTS
4
Šifra
265503
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
45

Cilj
Kolegij služi upoznavanju s književno-teorijskom terminologijom, osnovnim kategorijama i pojmovima retorike, stilistike, poetike, genologije, versifikacije te naratologije, te upućuje u osnovna pravila tekstualne analize. Kolegij također nudi sažeti povijesni pregled rodova, vrsta i žanrova u talijanskoj književnosti.
Sadržaj
  1. Pregled osnovnih pojmova i problema. Znanost o književnosti, teorija književnosti vs. normativna poetika, povijest književnosti, književna kritika
  2. Što je književnost? Od mimesisa do literarnosti. Shvaćanje književnosti kroz stoljeća. Funkcija književnosti
  3. Autor: od osobe do funkcije
  4. Čitatelj i tekst. Interpretacija književnog teksta
  5. Književni rodovi i vrste: dramska umjetnost. Kratki povijesni pregled talijanskog kazališta
  6. Književni rodovi i vrste: epsko pjesništvo. Primjeri iz talijanske epike
  7. Književni rodovi i vrste: roman
  8. Književni rodovi i vrste: novela i ostale kraće vrste
  9. Analiza proznog teksta I. Fabula / siže; priča / diskurz, sadržaj / izraz. Vrijeme u proznom tekstu
  10. Analiza proznog teksta II. Pripovjedni glas: tipologija pripovjedača. Fokalizacija
  11. Analiza proznog teksta III. Likovi i karakterizacija. Prostor u proznom tekstu. Pripovjedne tehnike
  12. Lirsko pjesništvo. Analiza lirske pjesme
  13. Povijesni oblici talijanske lirike. Metrika i versifikacija: osnovni pojmovi i versifikacijski sustavi
  14. Književnost i jezik: retorika i osnovne retoričke figure

Ishodi učenja
  1. Studenti će znati nabrojiti, razlikovati i definirati književne rodove, vrste i žanrove, metričke i versifikacijske obrasce te stilske figure na hrvatskom i talijanskom jeziku
  2. Studenti će prepoznati i definirati osnovne književnoteorijske i književnokriticke pojmove nužne za analizu književnoga djela na hrvatskom i talijanskom jeziku
  3. Studenti će upotrijebiti znanje o književnim rodovima, vrstama i žanrova, metrickim i versifkacijskim obrascima te stilskim figurama u analizi književnih tekstova
Metode podučavanja
Predavanja
Analiza izabranih ulomaka i tekstova
Metode ocjenjivanja
Kontinuirana evaluacija (aktivno sudjelovanje u nastavi, zadaća)
Kolokvij ili pismena i usmena provjera na kraju kolegija

Obavezna literatura
  1. Miroslav Beker, poglavlja "Književne teorije u antici", "Romantizam i kasnije", u Povijest književnih teorijau Povijest književnih teorija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979, str. 17-25; 211-238.
  2. Miroslav Beker (ur), poglavlja "Ruski formalizam i kasnije", "Francuska nova kritika", "Estetika recepcije", u: "Suvremene književne teorije", Zagreb, 1999.
  3. Antoine Compagnon, 2. dio: „Književnost“, u: Demon teorije, AGM Zagreb, 2007.
  4. Umberto Eco, "Intentio lectoris", iz I limiti dell'interpretazione, hrv. pijevod B. Mikulić, «Treći program hrvatskog radija» 47 /1995, str. 21-30.
  5. Umberto Eco, Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb, 2005. Milivoj Solar, poglavlja "Priroda književnosti i proučavanje književnosti", "Drama", "Metodologija proučavanja književnosti", u: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  6. Maša Grdešić, Uvod u naratologiju, Zagreb, 2015.
  7. Milivoj Solar, poglavlja "Priroda književnosti i proučavanje književnosti", "Drama", "Metodologija proučavanja književnosti", u: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, razl. izdanja.
  8. Zdenko Škreb i Ante Stamać (ur.): "Uvod u književnost", Zagreb, razl. izd., poglavlja: Svetozar Petrović, Stih; Aleksandar Flaker, Umjetnička proza; Pavao Pavličić, Epsko pjesništvo; Nikola Batušić i Vladan Švacov, Drama, dramaturgija, kazalište; Zdenko Škreb, Pojmovi poetika u povijesnom slijedu
Dopunska literatura
  1. Mario Apollonio, Storia del teatro italiano, Firenze, 1938-1940 (izabrani ulomci). Aristotel, O pjesničkom umijeću, prev. i prir. Zdeslav Dukat, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, 2000. Vladimir Biti (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992. Benedetto Croce, Estetika kao znanost izraza i opća lingvistika: teorija i historija, prev. Sanja Roić, Globus, Zagreb, 1991 (izbor). Jonathan Culler, Književna teorija: vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001. Terry Eagleton, Književna teorija, Zagreb, 1987. Umberto Eco, Sei passeggiate nei boschi narrativi, Milano, 2000 (hrv. izd. Šest šetnji pripovjednim šumama, Zagreb, 2005). Paolo Gibelli, Breve storia del teatro italiano, Milano, 1909. Zdenko Lešić, Poststrukturalistička čitanka, Sarajevo, 2002 (tekstovi O postkolo-nijalnoj kritici, o Edwardu Saidu i o drugima; Feminizam, feministička teorija i kritika – fotokopije u čitanci). Angelo Marchese, L'officina del racconto, Milano, 1983 (poglavlja II-VI). Beatrice Panebianco – Paolo Pullega, Il lettore consapevole, Bologna, 1993 (ulomci). Pavao Pavličić, Književna genologija, Zagreb, 1983. Platon, Država, Zagreb, 2009 (knj. X). Mario Santagostini, Il manuale del poeta, Milano, 1990. Milivoj Solar, Ideja i priča, Zagreb, 2004 (poglavlja Novela kao književna vrsta, Povijest novele, Diferencijacija vrste i terminološka pitanja). Milivoj Solar, Teorija proze, Zagreb, 1989 (poglavlja Problemi teorije romana, Pri-vatni svijet romana, Mitsko nasljeđe romana, Suvremeni roman i svakodnevni život). Boris Tomaševski, Teorija književnosti. Tematika, Zagreb, 1998.

Obavezan predmet na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Talijanistika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2. semestar