ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Konstrukcijska gramatika južnoslavenskih jezika

 

Naziv
Konstrukcijska gramatika južnoslavenskih jezika
Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
ECTS
4
Šifra
265934
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Cilj je kolegija ovladati temeljnim postavkama konstrukcijskih pristupa jeziku oprimjerenih na južnoslavenskim jezicima uz provođenje poredbenih korpusno potpomognutih istraživanja jezika. Cilj je kolegija ovladati temeljnim postavkama konstrukcijskih pristupa jeziku na primjeru južnoslavenskih jezika uz provođenje poredbenih korpusno potpomognutih istraživanja jezika. U uvodnom dijelu kolegija studenti se upoznaju s teorijsko-metodološkim okvirom funkcionalnih pristupa jeziku. Drugi dio kolegija posvećen je imenicama i semantičkim aspektima ustrojstva imenske sintagme, dok se u trećem dijelu kolegija analiziraju različiti tipovi glagolskih konstrukcija. U seminarskom dijelu studenti provode kratka poredbena istraživanja na temelju dostupnih računalnih korpusa južnoslavenskih jezika.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij, prikaz silabusa kolegija te studentskih obveza
  2. Funkcionalni pristupi gramatici: tradicijski funkcionalizam i konstrukcijske gramatike. Osnovne postavke kognitivne lingvistike.
  3. Načela strukturiranja kategorija, prototipna organizacija kategorija; jezično i enciklopedijsko znanje; idealizirani kognitivni modeli, sheme i oprimjerenja.
  4. Konceptualna motivacija jezičnih kategorija: stvari i procesi u južnoslavenskim jezicima.
  5. Kategorije broja, roda i živosti u u južnoslavenskim jezicima.
  6. Kategorija (ne)određenosti u južnoslavenskim jezicima.
  7. Hibridne imenske i glagolske kategorije.
  8. Vrijeme u južnoslavenskim jezicima.
  9. Glagolski vid: istočni aspektualni tip jezika (bugarski i makedonski jezik), zapadni (slovenski) i prijelazni (bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski).
  10. Glagolska prefiksacija i prefiksalna značenja u južnoslavenskim jezicima.
  11. Vezani i slobodni morfemi.
  12. Seminarski rad.
  13. Seminarski rad.
  14. Seminarski rad.
  15. Seminarski rad.

Ishodi učenja
  1. Razumjeti i opisati temeljne teorijske postavke konstrukcijskih pristupa jeziku.
  2. Razlikovati tradicionalne i suvremene pristupe jezičnim istraživanjima.
  3. Opisati kategorije roda, broja, živosti i određenosti u južnoslavenskim jezicima.
  4. Objasniti sličnosti i razlike u ustroju glagolskih vremena u južnoslavenskim jezicima.
  5. Prepoznati razlike i sličnosti u glagolskoj prefiksaciji u južnoslavenskim jezicima.
  6. Provesti jednostavnije poredbeno korpusno istraživanje.
  7. Prezentirati rezultate svojega istraživanja.
Metode podučavanja
Predavanja, rasprave, samostalni i grupni zadaci.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit i seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. Belaj, Branimir, i Goran Tanacković Faletar. Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga prva: Imenska sintagma i sintaksa padeža. Zagreb: Disput, 2014.
  2. Belaj, Branimir, i Goran Tanacković Faletar. Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga druga: Sintaksa jednostavne rečenice. Zagreb: Disput, 2017.
  3. Goldberg, Adele E. „Constructions: A New Theoretical Approach to Language“. Trends in Cognitive Sciences 7, izd. 5 (2003.): 219–24. https://doi.org/10.1016/S1364-6613(03)00080-9.
  4. Peti-Stantić, Anita. „Prilog kontrastivnoj gramatici: o kategorijalnosti glagolskoga vida, vremena i načina te funkcionalnosti u jeziku“. Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu 42, izd. 62 (2018.): 109–21. https://doi.org/10.17234/Croatica.42.8.
  5. Karlić, Virna. „Teorijski pristupi određenosti i neodređenosti u hrvatskom i srpskom jeziku“. U Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim III. / Sesar, Dubravka (ur.). , 67–79. Zagreb: FF press, Filozofski fakultet, 2013.
  6. Šarić, Ljiljana. Prostor u jeziku i metafora: kognitivnolingvističke studije o prefiksima i prijedlozima. Zagreb: Ljevak, 2014.
Dopunska literatura