Virna Karlić rođena je 1985. godine u Rijeci. Završila je studije južnoslavenskih jezika i književnosti (srpski i makedonski jezik i književnost) te etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2014. doktorirala je na temi Određenost i neodređenost u srpskom i hrvatskom jeziku u sklopu Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike na istom fakultetu (mentori: prof. dr. sc. Ivo Pranjković i prof. dr. sc. Milivoj Alanović). Od 2008. godine zaposlena je na Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a 2017. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docentice. U sklopu studija južnoslavenskih jezika i književnosti izvodi nastavu iz srbističkih i južnoslavističkih jezikoslovnih kolegija. Surađivala je na znanstvenim projektima Književni, jezični i kulturološki aspekti hrvatsko-makedonskih odnosa pod vodstvom prof. dr. sc. Borislava Pavlovskog (MZO); Hrvatski književno-kulturni identitet u tranziciji / regionalnom kontekstu (aspekti hrvatsko-srpskog kulturnog dijaloga) pod vodstvom prof. dr. sc. Dušana Marinkovića (HRZZ) te PRINCIPLE – Providing Resources in Irish, Norwegian, Croatian and Icelandic for Purposes of Language Engineering pod vodstvom doc. dr. sc. Petre Bago (Europska komisija, Connecting Europe Facility). Sudjelovala je na dvadesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova te je objavila četrdesetak znanstvenih i stručnih radova. Autorica je knjiga (Ne)određenost: načini i sredstva izražavanja u hrvatskom i srpskom jeziku (2017) i (Računalna) pragmatika: temeljni pojmovi i korpusnopragmatičke analize (2021), u suautorstvu s Petrom Bago). Jedna je od urednica dvaju znanstvenih zbornika (Tranzicija i kulturno pamćenje 2017), Što sanjamo: Knjiga radova povodom 70. rođendana profesora Dušana Marinkovića 2019). Predstojnica je Katedre za srpsku i crnogorsku književnost. Područja njezina najužeg znanstvenog interesa su gramatika i pragmatika južnoslavenskih jezika te hrvatsko-srpski jezični odnosi.