ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Ortoepija hrvatskog jezika

 

Naziv
Ortoepija hrvatskog jezika
Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
ECTS
4
Šifra
265955
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15
Govorne vježbe
15

Cilj
Cilj je kolegija da studenti steknu temeljno znanje o varijetetima hrvatskoga jezika na temelju suvremene ortoepske literature te da kritički promišljaju o specifičnim ortoepskim pitanjima u hrvatskome jeziku. Drugi je cilj kolegija da studenti na vježbama nauče prepoznati i ostvariti sve naglaske hrvatskoga standardnoga jezika te da usvoje opći hrvatski izgovor.
Sadržaj
  1. Uvod u ortoepiju općega hrvatskoga jezika. Utvrđuje se izgovor suglasnika i samoglasnika u hrvatskom standardnom i prihvaćenom izgovoru te struktura IPA tablice. Usvajaju se načini izgovaranja fonema u hrvatskom izgovoru te se daju upute za pripremanje i izvedbu seminarskog rada. Svladava se korištenje znakovlja IPA za suglasnike i samoglasnike te za naglaske u hrvatskom izgovoru.
  2. Izgovor fonema, alofona i nekih posebnosti u trima tipovima općega hrvatskoga jezika. Teorijski se usvaja fonetski opis izgovora fonema, s posebnim osvrtom na izgovor položajnih varijanti - alofona i nekih posebnosti u trima tipovima općega hrvatskoga: za tzv. klasični izgovor, prihvatljivi i prihvaćeni izgovor. Posebno se uvježbava izgovorni fonetski opis i bilježenje alofona kao izgovornih varijanti nekog fonema u hrvatskom izgovoru.
  3. Neki problemi hrvatskoga pravopisa i pravogovora Obrazlažu se pojmovi: kodificiranog standarda na osnovi novoštokavskoga četveronaglasnog sustava, suvremenog implicitnog govornog standarda i prihvaćenoga izgovora u kontekstu hrvatskoga izgovora. Uvježbava se izgovor dugih i kratkih naglašenih samoglasnika sa silaznim i uzlaznim naglascima te dugih i kratkih nenaglašenih samoglasnika.
  4. Vrste kvantitete jata; 2. dio: Izgovor i pravopis č – ć, dž - đ Raspravlja se o jednosložnom izgovoru dugoga jata, o problemima neslaganja normativistike i prakse, o fonemskoj razini hrvatskoga standardnog refleksa dugoga staroga jata, hrvatskoj jezičnoj tradiciji, zastupanju fonemske skupine /je/ u starije i novije vrijeme. Uvježbavanje pravogovora suglasnika, samoglasnika i naglasaka.
  5. . Prozodijske tendencije u općeprihvatljivom i prihvaćenom hrvatskom izgovoru Obrazlažu se zamjetne prozodijske tendencije u općeprihvatljivom i prihvaćenom hrvatskom govoru kao što su neutralizacija kratkih naglasaka, izgovorno skraćivanje nenaglašene duljine, izgovor silaznih naglasaka unutar složenica itd. Izgovorno se uvježbavaju primjeri naglasnih dubleta u rječnicima.
  6. Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u prihvaćenom hrvatskom govoru Raspravlja se o prenošenju silaznih naglasaka u prihvaćenom hrvatskom izgovoru. Uspoređuje se prihvaćen verificiran izgovor obrazovanih hrvatskih govornika i navoda u starijim i novijim gramatikama, priručnicima i znanstvenim radovima. Na temelju snimki ispituju se istoznačni heterofoni s oslabljenim i neoslabljenim prelaženjem te s neprelaženjem.
  7. Osobine razgovornoga stila Određuju se osobine razgovornog stila na temelju teorijskih radova te ispitivanja studenata na temelju snimanja razgovora u spontanim situacijama. Utvrđuju se i fonetski opisuju odmaci od standarda u izgovoru glasnika i naglasaka studenata koji pohađaju vježbe od standardnog i općeprihvatljivoga izgovora.
  8. Problemi usvajanja standardnih hrvatskih naglasaka Utvrđuju se osobine prepoznavanja četiriju hrvatskih standardnih naglasaka hrvatskih govornika na temelju bezznačenjskih i značenjskih riječi. Uvježbava se prepoznavanje mjesta naglaska, kvantitete i kvalitete naglaska na temelju bezznačenjskih jednosložnih, dvosložnih, trosložnih, četverosložnih riječi u snimkama izgovora vrsnog verificiranog govornika uz ponavljanje nastavnika i studenta.
  9. Usporedba dubleta u hrvatskim rječnicima, priručnicima i gramatikama Raspravlja se o naglasnim paradigmama uspoređujući rječničku građu i priručnike, s posebnim osvrtom na tzv. «dvostruke» paradigme. Uvježbava se prepoznavanje mjesta, kvalitete i kvantitete naglasaka na temelju značenjskih riječi kodificiranih u vrsnim hrvatskim rječnicima, a studenti trebaju iznaći i izgovoriti odgovarajući logatom na paradigmatskoj osi ponuđene naglasne inačice.
  10. Naglašavanje riječi stranoga podrijetla Naglašavanje riječi stranoga podrijetla u kontekstu uporabe u hrvatskom jeziku. Posebno se utvrđuje prozodijska prilagodba takvih riječi u hrvatskom. Ispituje se izgovorna poželjnost u prihvaćenom izgovoru usvojenica i posuđenica te izgovorni status posuđenica, tuđica i usvojenica.
  11. Izgovor stranih imena u hrvatskom standardu Raspravlja se o pravopisu, sklonidbi i izgovoru stranih imena u hrvatskom standardu. Daju se upute kakva bi prilagodba bila primjerena u hrvatskom prihvaćenom izgovoru. Uvježbava se izgovor i sklonidba stranih imena. Naglašavaju se u prihvaćenom izgovoru strana imena i usvojena imena stranoga podrijetla na temelju snimki izgovora vrsnoga verificiranoga govornika.
  12. Sociofonetski pristup naglašavanju u općem hrvatskom Utvrđuje se sociofonetska poželjnost nekih kategorija izografnih naglasnih heterofona. U raspravi se očekuje zauzimanje stava prema tzv. «prilagođenom akcentu» u odnosu prema kodificiranom standardu i u odnosu prema prihvaćenom hrvatskom izgovoru. Test 1: Provjera znakovlja IPA u naglašavanju općega hrvatskoga; izgovor glasnika i alofona.
  13. Sociofonetski opis različitih varijeteta hrvatskoga jezika Analiza govora štokavskih, kajkavskih i čakavskih varijeteta te ispitivanje sociofonetske poželjnosti štokavskih varijeteta u većim hrvatskim gradovima. Test 2: Slušna provjera naglasaka u općeprihvatljivom hrvatskom izgovoru.
  14. Govor u javnim medijima Govorna slika govora Hrvatske televizije i ostalih televizija u hrvatskom medijskom prostoru. Posebno se raščlanjuju govorna izvedba i retorički dizajn. Analiziraju se snimke studentskih studijskih snimki u neutralnom govornom stilu (čitanje vijesti).
  15. Analiza govora televizijskih govornika (nastavak). Na temelju montiranih snimki televizijskih govornika analizira se njihova izgovorna izvedba i retorički dizajn. Analiziraju se snimke studentskih radijskih priloga u određenom odabranom stilu.

Ishodi učenja
  1. 1. Slušno prepoznati, izgovoriti i obilježiti hrvatske standardne naglaske i zanaglasnu dužinu.
  2. 2. Primijeniti znanja o paradigmatskim smjenama mjesta, tona i trajanja.
  3. 3. Analizirati provođenje ortoepske norme u javnom govoru.
  4. 4. Objasniti prozodijske karakteristike glasnika, sloga i riječi.
  5. 5. Primijeniti ortoepska pravila u izgovoru suglasnika i samoglasnika.
  6. 6. Kritički analizirati i uspoređivati naglasak u normativnim priručnicima hrvatskoga jezika.
  7. 7. Opisati neslaganja naglasne normativistike i prakse.
Metode podučavanja
-seminari
-vježbe
Metode ocjenjivanja
Pohađanje nastave – 10% (1 izostanak – 10 %, 2 izostanka – 5%, 3 izostanka – 0%)
Polaganje triju kolokvija – 60%
Seminarski rad – 30%
Ukupno: = 100%

Značenje ocjena: 60 – 70% = dovoljan (2); 71-80% = dobar (3); 81-90% = vrlo dobar (4); 91-100% = izvrstan (5)

Obavezna literatura
  1. Martinović, B. (2014). Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. (odabrana poglavlja).
  2. Škarić, I. (2006). Hrvatski govorili! Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska literatura
  1. Vukušić, S. (2006.) Naglasak u hrvatskome književnom jeziku. Globus
  2. Barić et al. (1979). Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Školska knjiga.
  3. Lončarić, M. i Vukušić, S. (1998). Fonologija. U M. Lončarić (ur.), Hrvatski jezik, 75-90. Opole: Uniwersytet Opolski – Instytut Filologii Polskiej
  4. Magner, T. F., Matejka, L. (1971). Word accent in modern serbo-croatian. The Pennsylvania State University – University Park and London: The Pennsylvania State Univ. Press.
  5. Silić, J., Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika – sintaksa, morfologija, fonologija. Zagreb: Školska knjiga.
  6. Babić, S. (1991). Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Zagreb: HAZU i Globus
  7. Barić, E. et al. (1999). Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine
  8. Barić, E. et al. (1995). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga
  9. Brabec, I., Hraste, M., Živković, S. (1970). Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, IX izdanje. Zagreb: Školska knjiga.9. Brabec, I., Hraste, M., Živković, S. (1970). Gramatika hrvatskosrpskoga jezika, IX izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
  10. Brozović, D. (1957/58). O normiranju književnih naglasaka. Jezik, 6, 65-72.
  11. Brozović, D. (1963/64). Prodor u naš ortoepski standard. Jezik, 11, 144-153.
  12. Škavić, Đ. (1996). Naglasci glagola na –avljati. Jezik 43, 139-142.
  13. Varošanec-Škarić, G. i Škavić, Đ. Neutralizacija kratkouzlaznoga i kratkosilaznoga naglaska u suvremenom hrvatskom prihvaćenom izgovoru. Govor XVIII, 2,87-104.
  14. Varošanec-Škarić, G. (2003). Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u općem prihvaćenom hrvatskom izgovoru. Govor XX, 1-2, 469-489.
  15. Silić, J. (1997). Razgovorni stil hrvatskoga standardnoga jezika. Kolo, VI, 4, 483-495.
  16. Van der Hoorst, J. (2016). Propast standardnoga jezika: Mijena u jezičnoj kulturi Zapadne Europe. Zagreb: Srednja Europa.
  17. Martinović, B. (2014). Na putu do naglasne norme: oprimjerno imenicama. Pula: Hrvatska sveučilišna naklada, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
  18. Martinović, B.; Pletikos Olof, E.; Vlašić Duić, J. (2021). Naglasak na naglasku. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
  19. Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
  20. Bašić, I.; Grković, D. (2018). Naglašavanje posuđenica iz španjolskoga jezika kod vokalnih profesionalaca HRT-a. U: Jezik i njegovi učinci: Stolac, Diana; Vlastelić, Anastazija (ur.). Zagreb: Srednja Europa, HDPL, str. 33-46.
  21. Bašić, I; Grković, D. (2017). Naglašavanje posuđenica iz španjolskoga jezika u hrvatskim rječnicima. Govor, 34, 1; 71-90 doi:10.22210/govor.2017.34.04.
  22. Landau, E., Lončarić, M., Horga, D., Škarić, I. (1999). Croatian. U Handbook of the International Phonetic Association, Cambridge University press, 66-69.
  23. Martinović, B. (2017). Kodifikacija hrvatske naglasne norme (ili kako naši priručnici govore). Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 43, 1; 95-106.
  24. Martinović, B.; Pletikos Olof, E.; Vlašić Duić, J. (2021). Naglasak na naglasku. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
  25. Sokolić, N.; Grković, D.; Pavić, I. (2016). Barselona ili Barfelona? U: Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja: zbornik radova 29. međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL-a): Udier, Sanda Lucija; Cergol Kovačević, Kristina (ur.). Zagreb: Srednja Europa; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, str. 409-425.