ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Govor i jezik

 

Naziv
Govor i jezik
Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
ECTS
3
Šifra
265956
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Proučiti odnos između fonetike i lingvistike i između govornoga i jezičnoga znaka. Analizirati govorne i jezične funkcije, objasniti odnos glasnika i fonema te glasovne promjene.
Sadržaj
  1. P: Uvod u kolegij. S: Pregled literature. Seminarski zadaci.
  2. P: Fonetika i lingvistika (područja i pristupi). S: Lingvistička fonetika.
  3. P: Semiologija. Definicija znaka. S: Jezični znak i govorni znak (definicija, principi; motiviranost).
  4. P: Sličnosti i razlike između govornoga i jezičnoga znaka. S: Vrste govornih znakova.
  5. P: Jezične funkcije. S: Prepoznavanje jezičnih funkcija.
  6. P: Govorne funkcije. S: Prepoznavanje govornih funkcija.
  7. P: Temeljne govorne jedinice. Temeljne jezične jedinice. S: Govorni slojevi: glas i tekst. Arhetipski govor.
  8. P: Pisanje prvoga kolokvija. S: Studentsko samovrednovanje.
  9. P: Fonem i glas (načini ostvarivanja fonema u hrvatskom standardnom jeziku). S: Prepoznavanje različitih načina ostvarivanja fonema.
  10. P: Uvod u morfonologiju. S: Tipologija glasovnih promjena.
  11. P: Fonološki uvjetovane glasovne promjene. S: Fonološki uvjetovane glasovne promjene na ortografskoj i ortoepskoj razini.
  12. P: Umetanja. Prijeglas. S: Glasovne promjene u izgovoru i svijesti govornika.
  13. P: Morfološki i tvorbeno uvjetovane glasovne promjene. Palatalizacije. Jotacija. Prijevoj. S: (Ne)provođenje sibilarizacije.
  14. P: Refleksi jata. S: Izgovor suvremenog hrvatskog dugog jata. Analiza morfološki i tvorbeno uvjetovanih glasovnih promjena u tekstu.
  15. P: Pisanje drugoga kolokvija. S: Studentsko samovrednovanje i vrednovanje kolegija.

Ishodi učenja
  1. Objasniti razliku između lingvistike i fonetike.
  2. Objasniti razliku između govora i jezika te njihovu uzajamnu ovisnost.
  3. Razlikovati govorne od jezičnih jedinica.
  4. Analizirati govorne funkcije.
  5. Analizirati vrste govornog znaka.
  6. Objasniti odnos fonema i glasnika.
  7. Objasniti glasničke promjene.
Metode podučavanja
Predavanja i seminari.
Metode ocjenjivanja
Kontinuirano praćenje, seminarski rad, kolokvij i pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Barić, Eugenija – Mijo Lončarić – Dragica Malić – Slavko Pavešić – Mirko Peti – Vesna Zečević – Marija Znika (1995; 2005) Hrvatska gramatika, 39–93 [Fonetika i fonologija], Zagreb, Školska knjiga.
  2. Glovacki-Bernardi i sur. (2003) Uvod u lingvistiku, Zagreb, Školska knjiga.
  3. Marković, Ivan (2013, 2018) Hrvatska morfonologija, Zagreb, Disput.
  4. Škarić, Ivo (1991) Fonetika hrvatskoga književnog jezika. U: Stjepan Babić, Dalibor Brozović, Milan Moguš, Slavko Pavešić, Ivo Škarić, Stjepko Težak: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Globus, Nakladni zavod, Zagreb. §§ 37-70 i 347-359.
  5. Vuletić, Branko (2007) Lingvistika govora, Zagreb, FF press.
Dopunska literatura
  1. Badurina, Lada – Ivan Marković – Krešimir Mićanović (2008) Hrvatski pravopis, drugo izdanje, Zagreb, Matica hrvatska. §§ 1–67.
  2. De Saussure, Ferdinand (2000) Tečaj opće lingvistike (Uvod i komentar Tullio de Mauro, prijevod s franc. i tal. Vojmir Vinja; predgovor hrvatskom izdanju August Kovačec), Artresor naklada i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.
  3. Jelaska, Z. (2004) Fonološki opisi hrvatskoga jezika, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, 5-26, 61-79.
  4. Josipović Smojver, Višnja (2017) Suvremene fonološke teorije, Zagreb, Ibis grafika.
  5. Škarić, Ivo (1998) Što s hrvatskim standardnim refleksom dugoga staroga jata?, Govor XIII, 1-2, 1-23.
  6. Trask, R.L (2005) Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, Školska knjiga