Cilj je upoznati studente s temeljnim konceptima, fenomenima i procesima ranonovovjekovne povijesti hrvatskih zemalja u širem regionalnom kontekstu. Budući da su predavanja na predmetu na tjednoj osnovi usklađena s predavanjima iz europske i svjetske povijesti ranog novog vijeka te povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe u ranom novom vijeku, cilj je predavanja istaknuti sličnosti i razlike u razvoju hrvatskog ranonovojekovnog prostora u odnosu na dominantne regionalne, europske i svjetske fenomene i procese. Šira kontekstualizacija hrvatske povijesti nužna je zbog teritorijalne i političke nehomogenosti hrvatskog ranonovovjekovnog prostora, kojim je, uz to, dominiralo nekoliko svjetskih imperija, ali i destrukcije društvenih i ekonomskih sustava, migracija i depopulacije na prijelazu iz srednjeg u rani novi vijek, koji su na hrvatskom prostoru doveli do iznimki, odnosno specifičnih rješenja i obrazaca života (primjeri Vojne krajine, mletačkih krajina, urušavanja feudalnog sustava itd.). Cilj je pokazati i na koji su način imperjalne politike definirale povijest hrvatskih prostora, marginalizirajući lokalne elite u svim slučajevima osim u dubrovačkom, ali i utirući put njihovoj kasnijoj političkoj homogenizaciji.
Cilj je seminarske nastave analizirati odabrane izvore koji će tematikom izravno pratiti predavanja, odnosno egzemplificirati koncepte, procese i fenomene o kojima se raspravljalo na predavanjima. Cilj je osposobiti studente za interpretaciju, analizu i vrednovanje izvora i referentne literature te implementiranje naučenih postupaka u svom seminarskom radu.

Predavanja su koncipirana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao uvod u najvažnije koncepte, fenomene i procese ranonovovjekovne povijesti egzemplificirane na primjerima iz hrvatske povijesti. Praćena su PowerPoint prezentacijama. Predavanje uključuju diskusije i komunikaciju između nastavnika i studenata.
Seminarske grupe tematski su oblikovane, s naglaskom na habsburškoj, mletačkoj i osmanskoj komponenti hrvatske povijesti. Težište rada u seminaru je na pomnom čitanju izvora, analizi pročitanog, interpretaciji izvora i radu s referentnom literaturom. Svi studenti imaju obvezu napisati seminarski rad za koji se spremaju tijekom semestra kroz konzultacije s nastavnikom oko teme i literature.

Student može dobiti potpise i ocjenu ako je redovito pohađao predavanja i seminare. Ukupna ocjena formira se na temelju:
- aktivnosti na seminarskoj nastavu (10%)
- ocjene seminarskog rada (40%)
- ocjene pismenog ispita koji čine esejska pitanja i pitanja iz osnovne faktografije (50%)

Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravopis, terminololgija i pravilna upotreba stručnog aparata 30%, prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji 40% te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog 30%.