Nataša Štefanec rođena je 1973. u Čakovcu. Završila je studij filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je na temama iz povijesti obitelji Zrinski, prvi puta na Central European University u Budimpešti (lipanj 1997.), a drugi puta na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (veljača 2000.). Doktorirala je na CEU u Budimpešti (lipanj 2004.), na temu povijesti Vojne krajine u 16. stoljeću.
Od svibnja 2001. radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje izvodi obaveznu i izbornu nastavu na prijediplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini studija. Akad. god. 2006/7. izvodila je i obaveznu nastavu na Filozofskom fakultetu u Splitu, a od 2014. do 2018. obaveznu nastavu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Usavršavala se na brojnim studijskim i istraživačkim boravcima u Austriji, Francuskoj, Mađarskoj, Njemačkoj i Kini, a bila je pozivana na vodeće europske znanstvene institucije. Kao Croatian Teacher/Fellow na poziv je provela zimski semestar 2002./2003. godine na School of Southeast European Studies, University College London. Kao gostujući znanstvenik bila je pozvana na Leibniz-Institut für Geschichte und Kultur des östlichen Europa, tada poznat kao GWZO (svibanj/lipanj 2009.). Kao gostujući profesor bila je pozvana na Université de Paris 1 Panthéon-Sorbonne (rujan/listopad 2021.).
Od 2006. do 2013. vodila je Poslijediplomski studij hrvatske povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bila je jedan od četvoro pokretača Poslijediplomskog doktorskog studija ranoga novog vijeka (2008. - 2017.), na kojem je bila i zamjenica voditelja. Jedan je od petoro pokretača Doktorskog studija predmoderne povijesti koji djeluje od 2017. do danas.
Organizirala je niz domaćih i međunarodnih konferencija, a na poziv organizatora s izlaganjem je sudjelovala na desecima međunarodnih skupova u Austriji, Francuskoj, Italiji, Japanu, Njemačkoj, Mađarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj, itd. Uz spomenuta izlaganja na konferencijama, održala je i niz pozvanih predavanja u inozemstvu te preko 40 javnih predavanja u Hrvatskoj na teme iz povijesti ranog novog vijeka.
Sudjelovala je u radu niza domaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata, a od 2007. do 2014. godine bila je voditeljica istraživačkog projekta MZOŠ. Vodila je desetak znanstveno-stručnih projekata na području Sisačko-moslavačke županije koji su uključivali znanstvena istraživanja i popularizaciju znanosti. Od 2019. vodi istraživački tim od sedam znanstvenika koji radi na osmišljavanju Interpretacijskog centra za povijest Vojne krajine u Novskoj. Otvorenje centra predviđa se 2025. godine u novoobnovljenoj zgradi Hotela Knopp u Novskoj.
U dva mandata (2015. - 2017.; 2021. - 2023.) vodila je udrugu građana Društvo "Terra banalis" koja okuplja entuzijaste i znanstvenike iz petnaestak znanstvenih, obrazovnih i kulturnih institucija u Hrvatskoj te se, između ostaloga, bavi znanstvenim istraživanjem i popularizacijom znanosti. Organizirala je četiri veće serije znanstveno-stručnih predavanja u Novskoj i Sisku, inicirala je i suorganizirala manifestacije Noći muzeja u Glini, Petrinji i Hrvatskoj Kostajnici te surađivala na nizu projekata popularizacije znanosti u suradnji sa srednjim školama iz Gline, Hrvatske Kostajnice, Novske i Topuskog.
Objavila je četiri znanstvene monografije te pet knjiga na engleskom i hrvatskom jeziku. Objavila je desetke znanstvenih i stručnih članaka na hrvatskom, engleskom, njemačkom, mađarskom i japanskom jeziku. Redovito recenzira znanstvene knjige te članke za brojne znanstvene i stručne časopise. Pozvani je recenzent znanstvenih projekata u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji. Recenzirala je muzeološku koncepciju muzeja "Riznica Međimurja" u Čakovcu, a suautor je muzeološke koncepcije Interpretacijskog centra "Povijest Vojne granice" u Novskoj.
Publikacije su dostupne na:
https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/2159
https://ffzg.academia.edu/Nata%C5%A1a%C5%A0tefanec
Istražuje hrvatsku povijest ranog novog vijeka, povijest plemstva, vojnu povijest i povijest Vojne krajine. Bavi se i demografskom poviješću te socio-kulturnim praksama na krajini, a u novije vrijeme istražuje i povijest prehrane.
