Naziv
Obrazovanje za ljudska prava i građanstvo
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS
5
Šifra
117641
Semestri
zimski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Razumijevanje važnosti obrazovanja u zaštiti i promicanju ljudskih prava, kao i u razvoju aktivnog i odgovornog građanstva te stjecanje kompetencija izrade i provođenja odgovarajućih programa u formalnim i neformalnim odgojno-obrazovnim kontekstima
Sadržaj
  1. Ljudska prava, demokracija i građanstvo: općeprihvaćeni standardi i različiti pristupi
  2. Međunarodni, regionalni i nacionalni standardi i sustavi zaštite ljudskih prava
  3. Pravo na obrazovanje i pravo na obrazovanje za ljudska prava
  4. Poticaj razvoju obrazovanja za ljudska prava: sudski slučajevi diskriminacije u obrazovanju
  5. Obrazovanje za ljudska prava kao temelj obrazovanja za građanstvo i drugih srodnih pristupa
  6. Europski pristup obrazovanju za ljudska prava i demokratsko/aktivno građanstvo: politički prioriteti
  7. Praksa obrazovanja za ljudska prava i demokratsko/aktivno građanstvo u europskim zemljama: istraživanja Eurydycea i IEA
  8. Obrazovanje za ljudska prava i građanstvo u Hrvatskoj: nesklad između političkih prioriteta i prakse
  9. Obrazovanje za ljudska prava i građanstvo u Hrvatskoj: razvoj modela i problemi provedbe
  10. Fokus: Društveno kontroverzne teme i njihova obrada u nastavi
  11. Fokus: Participacija učenika i roditelja u odlučivanju u školi
  12. Fokus: Volontiranje učenika u lokalnoj zajednici
  13. Fokus: Suradnja škole i organizacija civilnog društva u provedbi obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo
  14. Vrednovanje i osiguranje kvalitete u obrazovanju za ljudska prava i građanstvo: modeli i instrumenti
  15. Zaključna razmatranja: Demokratska školska kultura i razvoj učenika kao građanina

Ishodi učenja
  1. Objasniti vezu između ljudskih prava, građanstva i demokratskog razvoja kulturno pluralnih društava
  2. Analizirati sustave i mehanizme zaštite i promicanja ljudskih prava na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te identificirati prepreke u zaštiti ljudskih prava
  3. Opisati uloga građana i civilnog društva u zaštiti ljudskih prava te objasniti važnost odgoja i obrazovanja u promicanju aktivnog i odgovornog građanstva
  4. Povezati modele demokracije i građanstva s odgovarajućim politikama odgoja i obrazovanja u odabranim zemljama
  5. Identificirati i analizirati programe odgoja i obrazovanja za ljudska prava i građanstvo koji se provode u europskim i drugim zemljama te ih usporediti s hrvatskim pristupom
  6. Izraditi odgovarajući odgojno-obrazovni program za određenu razinu obrazovanja i tip škole uz korištenje novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija
  7. Zagovarati uvođenje ljudskopravne dimenzije i dimenzije aktivnog građanstva kao načela cjelokupnog rada škole
Metode podučavanja
predavanja
rasprave
samostalni zadaci
rad u manjim skupinama
seminaski radovi s prezentacijom
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad s prezentacijom:
- maksimalni broj bodova = 3 (2 boda = seminarski rad; 0,5 bodova = prezentacija; 0,5
bodova = iniciranje/sudjelovanje u diskusiji)
- prolazni prag = 2 boda
Završni ispit:
- maksimalni broj bodova = 4
- prolazni prag = 2,00 boda
- studenti/ce s osvojenih 1,75 bodova i izvrsnim seminarskim uratkom stječu pravo na
prolaznu ocjenu
Konačna ocjena: (pismeni ispit + seminarski rad + prezentacija + iniciranje/sudjelovanje u diskusiji+pohađanje nastave):
6,50-7 bodova = izvrstan (5)
5,50-6,25 = vrlo dobar (4)
4,50-5,25 = dobar (3)
4-4,25 boda = dovoljan (2)

Obavezna literatura
  1. Alderson, P. (1999). “Human rights and democracy in schools - do they mean more than “picking up litter and not killing whales”? The International Journal of Children’s Rights: 7, 185–205.
  2. Bäckman, E. i Trafford , B. (2007). Demokratsko upravljanje školama. Strasbourg: Vijeće Europe (od 2. do 4. poglavlja, str. 9-21) (http://www.azoo.hr/admin/fckeditor/File/Demokratsko%20upravljanje%20skolama.doc).
  3. Birzea, C. (2000). Education for Democratic Citizenship: A Lifelong Learning Perspective. Strasbourg, Council of Europe, doc. DGIV/EDU/CIT (2000) 21.
  4. Spajić-Vrkaš, V. (u suradnji s M. Rajković i I. Rukavinom) (2014): Eksperimentalna provedba kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja: Istraživački izvještaj. Zagreb: Mreža mladih Hrvatske, str. 8-50.
  5. Spajić-Vrkaš, V.; Stričević, I.; Maleš, D. i Matijević, M. (2004). Poučavati prava i slobode: Priručnik za učitelje osnovne škole s vježbama za razrednu nastavu. Zagreb: FFPress (1. dio, str. 15-220); (http://www.ffzg.hr/hre-edc/hr/index.php?mmlID=/58/&cntID=75&l_over=1 ili u Knjižnici FF-a).
  6. Šalaj, B. (2002). Modeli političkog obrazovanja u školskim sustavima europskih država. Politička misao: 39 (3): 127-145.
  7. Vujčić, V. (2005). „Političko obrazovanje i modeli demokracije”. Politička misao, Vol. 42 (2), 55-75.
  8. Instrumenti za vrednovanje i osiguranje kvalitete u OLJP-u: "SOK" i "Taking the Human Rights Temperature of Your School"
Dopunska literatura
  1. Bagić, D. i Šalaj, B. (2011). Političko znanje mladih u Hrvatskoj. U: GONG. Odgaja li škola dobre građane: studija o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca, Zagreb: GONG.
  2. Birzea, C.; Cecchini, M.; Harrison, C.; Krek, J.; Spajić-Vrkaš, V. (2005). Tool for Quality Assurance of Education for Democratic Citizenship in Schools. Pariz: UNESCO (http://unesdoc.unesco.org/ images/0014/001408/140827e.pdf).
  3. Duerr, K.; Spajić-Vrkaš, V. i Ferreira Martins, I. (2002). Učenje za demokratsko građanstvo u Europi. Zagreb: Centar za istraživanje, izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu (http://www.ffzg.hr/hre-edc/hr/index.php?mmlID=/58/&PHPSESSID=c7c1378cdb80a38f8abb595263ad9359l ili u Knjižnici FF-a).
  4. Eurydice (2012). Citizenship Education in Europe. Brussels: Education, Audiovisual and Culture Executive Agency (P9 Eurydice Policy Support) (http:// eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/ thematic_reports/139EN.pdf).
  5. Frank, S. i Huddelston, T. (2009). Schools for Society: Learning Democracy in Europe – A Handbook of Ideas for Action. London: Alliance Publishing Trust/Network of European Foundations (str. 7-27; 87-96) (dostupno na: http://www.theewc.org/uploads/content/Schools%20for%20democracy.pdf).
  6. Keating-Chetwind, S. (ed.). (2009). How all Teachers Can Support Citizenship and and Human Rights Education: A framework for the development of competences. Strasbourg: Council of Europe (http://www. coe.int/t/dg4/education/edc/Source/Resources/Pack/ How_all_Teachers_EN.pdf).
  7. MZOS (2014). Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole. Zagreb: MZOS i AZOO ostupno na: http://www.azoo.hr/images/strucni2014/Graanski_odgoj-program-2014_08_104_2019.pdf).
  8. Sarnavka, S. (ur.) (2013). Rodna ravnopravnost. Zagreb: B.a.b.e.
  9. Schulz, W.; Ainley, J.; Fraillon, J.; Kerr, D.; Losito, B. (2010). ICCS 2009 International Report: Civic knowledge, attitudes, and engagement among lower secondary school students in 38 countries. Amsterdam: International Association for the Evaluation of Educational Achievement.
  10. Spajić-Vrkaš, V. (ur.) (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Međunarodni i domaći dokumenti. Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt ‘Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole’ (odabrani dokumenti).
  11. Spajić-Vrkaš, V.; Kukoč, M i Bašić, S. (2001). Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju: Interdisciplinarni rječnik Zagreb: Hrvatska komisija za UNESCO i Projekt ‘Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole’.
  12. Vujčić, V. (1998) „Tipologija političke kulture.“Politička misao: 35 (4), 98-131 (dostupno na: http://hrcak.srce.hr/32217).

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 3. semestar