ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Opća povijest književnosti: Egzistencijalistički roman

 

Naziv
Opća povijest književnosti: Egzistencijalistički roman
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
145539
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Svrha je kolegija upoznati polaznike s glavnim romanima egzistencijalističke orijentacije. Objasnio bi se kontekst i nastanak egzistencijalističkoga književnog modela, otvorila pitanja o odnosu književnosti i drugih diskurzivnih praksi (filozofija, politika), kao i pitanja recepcije (nekadašnja popularnost egzistencijalizma i njegov današnji status). Polaznici kolegija dobit će uvid u glavne smjerove dosadašnjih interpretacija egzistencijalističkih proznih djela i biti osposobljeni za analizu kao i za daljnje samostalno istraživanje.
Sadržaj
  1. Komentar ponuđene literature. Uvodna razmatranja o egzistencijalizmu i kontekstu njegove pojave u desetljećima oko Drugoga svjetskog rata. Književnost i politički angažman.
  2. Nastavak uvodnih razmatranja. Egzistencijalizam u književnoj povijesti. Početna određenja.
  3. Sartre o egzistencijalizmu i funkciji književnosti. Egzistencijalizam je humanizam i Što je književnost. Žanrovi egzistencijalističke književnosti.
  4. Preteče egzistencijalizma. Zapisi iz podzemlja. Zapisi Maltea Lauridsa Briggea. Društvene konvencije i spoznajna/etička pozicija glavnoga lika.
  5. Mučnina kao paradigmatski egzistencijalistički roman? Moderni dnevnik, izvještaj, fikcionalna ispovijest. Pripovjedač-lik kao dominanta egzistencijalističke fikcije.
  6. Mučnina II. Koncepcija i sadržaj samosvijesti u egzistencijalističkoj prozi. Osvrt na Sartreove pripovijesti (Soba, Herostrat, Intimnost). Apsurd i tjeskoba kao polazište autentične egzistencije.
  7. Camusova koncepcija apsurda i pobune. Mit o Sizifu. Pobunjeni čovjek - osnovna polazišta. Književnost kao otpor.
  8. Stranac u kontekstu moderne proze. Tehnika redukcije. Sartreovo tumačenje Stranca. Problematika odnosa fikcionalnih i nefikcionalnih tekstova u egzistencijalizmu (Stranac prema Mitu o Sizifu).
  9. Pad. Egzistencijalistička razrada »negativnog junaka«. Usporedba sa Sartreom i Dostojevskim.
  10. Negativni junak u Tunelu E. Sabata. Racionalnost vs »svijet života« kao tema egzistencijalističke proze.
  11. Varijante egzistencijalističke fikcionalne autobiografije/ispovijesti. M. Frisch: Homo faber. Sudbina i slučaj u egzistencijalističkoj prozi. Osvrt na Zid, J. P. Sartrea.
  12. Društvo, tradicija, jezik i pojedinac (»ja« i »drugi«) u egzistencijalističkom romanu. Sloboda i odgovornost u egzistencijalističkom romanu.
  13. Profili pripovjedača, pripovjedna tehnika i model reprezentacije u egzistencijalističkom romanu. Pokušaj završne konstrukcije modela.
  14. Profili pripovjedača, pripovjedna tehnika i model reprezentacije u egzistencijalističkom romanu. Pokušaj završne konstrukcije modela.
  15. Evaluacija.

Ishodi učenja
  1. analizirati književne pojave u odnosu na srodne fenomene u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi, te razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura
  2. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  3. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
Metode podučavanja
Predavanje, seminarski rad, diskusija.
Metode ocjenjivanja
Pismeni test i esej na temu iz programa po studentskom izboru.

Obavezna literatura
  1. F. M. Dostojevski, Zapisi iz podzemlja.
  2. F. Stanzel, Pripovjedni tekst u prvom i pripovjedni tekst u trećem licu, u: Suvremena teorija pripovjedanja, prir. V. Biti, Zagreb, 1992. str. 178-200.
  3. M. Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Beograd, 1985. str. 113-129 i 195-210.
  4. J. Tarle, Albert Camus, književnost, politika, filozofija, Zagreb 1991.
  5. D. Beganović, Gdje smjestiti pojedinca? Etičke pozicije individualnoga i kolektivnog kod Alberta Camusa, »Književna smotra, 136-137, 2005. str. 51-64.
  6. Ž. Pule (G. Poulet), Mučnina, u: Čovek, vreme, književnost, Beograd, 1974. str. 487- 501.
  7. W. Nelson, Sabato's El Tunel and the Existential Novel, Modern Fiction Sudies, Vol 32, 1986. str. 459-467.
  8. G. Cox, Sartre and Fiction, London & New York, 2009.
Dopunska literatura
  1. N. Milošević, Antropološki eseji, Beograd, 1964. str. 9-62.
  2. J. P. Rajar (Raillard), Mučnina J. P. Sartra, III program Radio Beograda, 1981, br. 49, str. 165-236
  3. A. R. Goldthorpe, Understanding the Comitted Writer, u: The Cambridge Companion to Sartre, Cambridge University Press, 1992. str. 140-177.
  4. A. Eistensson, The Concept of Modernism, Ithaca & London, 1990. str. 8-50.
  5. J. H. McMahon, The World of Jean Paul Sartre, Chicago and London, 1971.
  6. B. Gros, L'Homme Révolté, (Profil d'une Oeuvre), Paris, 1977.
  7. J. Cruickshank, Albert Camus and the Literature of Revolt, Oxford University Press, 1959. str. 142-225.
  8. Sh. Felman, L Dori, Testimony : crises of witnessing in literature, psychoanalysis, and history, Routledge, 1992.
  9. D. B. Raymond, Existentialism and Philosophical Tradition, New Jersey, 1992.
  10. M. Butler, Identity and Autheticity in Swiss and Austrian Novels of the Postwar Era: Max Frisch and Peter Handke, u: The Cambridge Companion to Modern German Novel, ur. G. Bartram, Cambridge University Press, 2004. str. 232-248.
  11. I. Hassan, Komadanje Orfeja, Zagreb, 1992. str. 107-166.
  12. R. Kästler, Erläuterungen zu Max Frisch »Homo Faber«, Hollfeld, 1994.
  13. R. G. Olson, An Introduction to Existentialism, Mineola, 1962.
  14. Th. E. Wartenberg, Existentialism, A Beginners Guide, Oxford, 2008.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  4. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  5. Poljski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  6. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  7. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  8. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  9. Sinologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar