ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Algebarska lingvistika

 

Naziv
Algebarska lingvistika
Organizacijska jedinica
Odsjek za lingvistiku
ECTS
5
Šifra
37163
Semestri
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Uvodi, priprema i upoznaje studente s modelima i metodama neophodnim za razumijevanje formalnih pristupa u lingvistici i lingvističkim teorijama.
Sadržaj
  1. Mjesto algebarske lingvistike u lingvistici
  2. Logika: algebra sudova, logički sud/iskaz (jednostavni i složeni), notacija
  3. Logičke operacije: negacija, konjunkcija, disjunkcija
  4. Logičke operacije: implikacija, ekvivalencija, Shefferova operacija
  5. Redukcija logičkih operacija: Booleove funkcije
  6. Kolokvij 1
  7. Predikatna logika, kvantifikacija
  8. Prirodni jezik i logika; logika kao umjetni jezik
  9. Teorija skupova: skup, podskup, prazan skup, jednakost, presjek, unija
  10. Teorija skupova: razlika, simetrična razlika, dopune skupova, Kartezijev umnožak skupova
  11. Odnosi i algebarske strukture: pridruživanje, uređaj (strogi i nestrogi), uređeni par, odnos, povratnost, rešetka
  12. Odnosi i algebarske strukture: grupoid, monoid, poluskupina, skupina, slovoreni odnosi, brojni odnosi, preslikavanje
  13. Algebarska lingvistika i korpusi: CQL
  14. Algebarska lingvistika i korpusi: regularni izrazi
  15. Kolokvij 2

Ishodi učenja
  1. Usvojiti temeljna obilježja formalnih pristupa u lingvistici
  2. Usvojiti metode algebarske lingvistike
  3. Usvojiti različite vrste formalnih notacija
  4. Primijeniti metode algebarske lingvistike u opisu prirodnoga jezika
  5. Primijeniti znanje stečeno na kolegiju na pretraživanje korpusa, čime se povezuju dvije lingvističke discipline
Metode podučavanja
Predavanje, seminar, rasprava, rješavanje zadataka
Metode ocjenjivanja
Provjera znanja dvama kolokvijima tijekom kolegija, skupljanje bodova rješavanjem domaćih zadaća i nazočnošću na predavanjima i seminarima. Ocjena iz nastavnih obveza zaslužuje se proporcionalno skupljenim bodovima. Studenti koji tako prikupe barem 95 % od mogućega ukupnoga broja bodova, oslobađaju se ispita. Ostali studenti izlaze na pisani ispit, a kao konačna ocjena uzima se aritmetička sredina između ocjene iz pisanoga ispita i ocjene dobivene ispunjavanjem nastavnih obveza. Studenti koji su nezadovoljni ocjenom iz pisanoga dijela ispita, mogu pristupiti usmenom ispitu i u tom se slučaju kao konačna ocjena uzima aritmetička sredina sve tri ocjene.

Obavezna literatura
  1. Partee, B., Meulen, A. T., Wall, R. E. (1990) Mathematical Methods in Linguistics, Kluwer, Dordrecht.
  2. Zsigmond, H.; Mihály, S. (1976) Pristup modernoj algebri, Školska knjiga, Zagreb.
  3. Kalužnin, L. A. (1975) Što je matematička logika, Školska knjiga, Zagreb (poglavlja I. i III.) .
  4. Kovač, Srećko (1994) Logika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
Dopunska literatura
  1. László, Bulcsú: »Broj u jeziku«, Naše teme, 6/1959, Zagreb (pretisak u SOL 10/1990).