Naziv
Povijest institucija u Hrvatskoj
Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
ECTS bodovi
6
Šifra
117590
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Studenti se upoznaju s ustrojem i djelovanjem ustanova nadležnih za hrvatske krajeve s posebnim osvrtom na razvoj institucija, njihovu nadležnost i međusobnu ovisnost.
Sadržaj
  1. Ustroj i djelovanje institucija srednjovjekovne Hrvatske: središnja vlast (vladar, herceg, ban, Hrvatski sabor, konferencije, protonotar i dr.), županije, gradovi i općine, vjerske ustanove, vlastelinstva.
  2. Institucije Ugarskog kraljevstva do 1526.
  3. Institucije Mletačke republike. Mletačka uprava u Dalmaciji.
  4. Središnje institucije Habsburške monarhije od 1526.
  5. Hrvatske zemlje pod turskom upravom.
  6. Ustroj uprave na području Vojne krajine.
  7. Institucije u Istri i Rijeci.
  8. Reforme Marije Terezije i Josipa II.
  9. Ilirske provincije i francuska uprava
  10. Austrijska uprava u Dalmaciji i Istri do 1848.
  11. Ustroj javne uprave 1848-1918. Središnji uredi u Beču i Budimpešti. Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija. Pravosuđe 1848-1918.
  12. Upravna i teritorijalna organizacija Kraljevine SHS / Kraljevine Jugoslavije, ustroj pravosuđa, školski sustav, vojska, gospodarstvo.
  13. Istra, Rijeka i Zadar pod talijanskom upravom od 1918/1923.
  14. Upravna i teritorijalna organizacija Nezavisne Države Hrvatske. Pravosuđe, javne službe, vojska i školstvo u NDH. Postrojbe i ustanove stranih sila na hrvatskom području za 2. svjetskog rata. Ustroj i djelovanje partizanskih civilnih i vojnih organa vlasti.
  15. Upravni i teritorijalni ustroj Hrvatske u razdoblju socijalizma. Ustroj i nadležnosti saveznih tijela i ustanova. Republička tijela uprave i javne ustanove. Lokalna samouprava. Pravosudni sustav. Obrazovni sustav. Reforme političkog i gospodarskog sustava. Društveno-političke organizacije. Sustav uprave nakon 1990. godine.

Ishodi učenja
  1. Objasniti povijesni razvoj institucija
  2. Navesti propise o upravljanju arhivima
  3. Visoka razina razvijanja kritičke svijesti u znanstvenom diskursu.
  4. Visoka razina kompetentnog analiziranja povijesnih izvora.
  5. Visoka razina kompetentnog analiziranja historiografske literature.
  6. Visoka razina artikuliranja istraživačkih pitanja.
  7. Visoka razina prezentacije preliminarnih i završnih istraživačkih rezultata.
  8. Visoka razina transfera stečenih znanja i kompetencija.
  9. Visoka razina razvijenosti organizacijskih vještina.
  10. Uvođenje u temeljne vještine istraživačkog rada odnosno postizanje uvida u tehnička znanja i postupke osobito za rad u arhivima, knjižnicama i sl.
Metode podučavanja
predavanje, seminar, praktični rad
Metode ocjenjivanja
pismeni i usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1985.
  2. I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Zagreb 1969.
  3. J. Kolanović, Hrvatski sabor od narodnih zborovanja do građanskog sabora 1848, u:, Hrvatski sabor Zagreb 1994: str. 9-59.
  4. N. Stančić, Hrvatski građanski sabor 1848-1918, u: Hrvatski sabor, Zagreb 1994., str. 6198.
Dopunska literatura
  1. M. Horvat, K. Bastaić, H. Sirotković, Rječnik historije države i prava, Zagreb 1968.
  2. A. Dabinović, Hrvatska državna i pravna povijest, Zagreb 1990.
  3. J. Kolanović, Hrvatske kraljevinske konferencije, u: Hrvatske kraljevinske konferencije, Zagreb 1985:15-43.
  4. F. Čulinović, Državnopravni razvitak Jugoslavije, Pravni fakultet, Zagreb, 1981.
  5. Ing-registar, Inženjerski biro, Zagreb kao sekundarna publikacija za traženje zakonskih i podzakonskih akata te Narodne novine

Obavezan predmet na studijima
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij