Naziv
Povijest Osmanskog carstva
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
3
Šifra
69567
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj predmeta je proširiti spoznaje studenata o povijesnom razvitku Osmanskog Carstva i osposobiti ih za kritičko promišljanje temeljnih problema osmanske povijesti, uklopljenih u šire kontekste europske i svjetske povijesti. Nadalje, razviti u studenata smisao za produbljeno razumijevanje povijesne uloge Osmanskog Carstva i njegovog naslijeđa za kulturni, politički i društveni razvoj turskog, hrvatskog te brojnih europskih naroda. Cilj je seminarske nastave osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom, razviti umijeće konceptualiziranja problema te umijeće adekvatne pismene i usmene prezentacije.
Sadržaj
  1. Razvoj historiografije o Osmanskom Carstvu; osmanska povijest u širem kontekstu europske i svjetske povijesti; periodizacija i preispitivanje teorijskih pristupa povijesti Carstva (paradigma o propadanju, “bolesnik s Bospora” i sl.)
  2. Počeci osmanske države i uspon osmanske dinastije; razlozi nagle ekspanzije; način stupanja vladara na prijestolje.
  3. Od regionalne do svjetske sile; osvajanje Carigrada (vladavina i značaj Mehmeta II za osmansku povijest); osmanska vojska i način ratovanja
  4. Carstvo kao svjetska sila i islamski kalifat (Selim I, Sulejman I); državne strukture (organizacija vlasti i dvora, središnja i pokrajinska uprava)
  5. Osmansko društvo I: društveni slojevi i klase; robovski sustav; vjerske zajednice, politika vjerske tolerancije u perspektivi.
  6. Osmansko društvo II; urbani, gospodarski i demografski razvoj Carstva
  7. Kulturni život Carstva (pučka kultura i kultura elitnih slojeva; mistični redovi, obrazovanje, stanovanje i svakodnevica).
  8. Nove političke konstelacije u Europi; razdoblje vladavine žena, destabilizacija Carstva i kraj osmanskog ekspanzionizma porazom pod Bečom 1683. godine
  9. Carstvo u 18. stoljeću (doba tulipana); teritorijalne i geopolitičke promjene (gubitak položaja velike sile), ekonomski imperijalizam, osmanska diplomacija
  10. Carstvo u 19. stoljeću; nacionalizmi i unutrašnji konflikti; utjecaj Zapada
  11. Modernizacija Carstva (ekonomske i društvene promjene u periodu Tanzimata); donošenje Ustava 1876. godine
  12. Mladoturski pokret i revolucija – značaj i posljedice
  13. Carstvo u I. svjetskom ratu; ljudske katastrofe (Armensko pitanje)
  14. Kraj Carstva: pregled najvažnijih događaja između 1918. i 1923. godine (Velika narodna skupština, kemalisti, kraj sultanata i uspostava Republike Turske)
  15. Osmansko naslijeđe

Ishodi učenja
  1. Poznavanje osnovne faktografije iz osmanske povijesti
  2. Poznavanje osnovnih procesa, struktura i fenomena osmanske povijesti
  3. Razumijevanje povijesne uloge Osmanskog Carstva u razvoju turskog, hrvatskog i dr. europskih naroda
  4. Sposobnost oblikovanja i pisanja seminarskog rada
  5. Sposobnost samostalnog rada s referentnom literaturom
  6. Sposobnost razvoja kritičkog pristupa stručnoj literaturi
  7. Poznavanje osmanske baštine u turskoj i hrvatskoj kulturi
Metode podučavanja
Predavanja su oblikovana kao pregledna izlaganja odabranih tematskih cjelina, odnosno kao pregled najvažnijih događaja, procesa, struktura i fenomena iz osmanske društvene, političke, dinastičke i kulturne povijesti. Predavanja ne isključuju komunikaciju između nastavnika i studenata. Težište rada u seminaru je rad s referentnom literaturom i izvorima. Svi studenti imaju obvezu napisati kvalitetan seminarski rad na zadanu ili izabranu temu, koji se prezentira uz diskusiju. Nastava se izvodi u 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno.
Metode ocjenjivanja
Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na seminaru. Student može dobiti potpise i ocjenu ako sakupi sve ECTS-bodove. Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz ispita znanja te na osnovu ocjene rada u seminaru. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja koncipirana su na osnovu ispitne literature. Sastoje se od pitanja iz faktografije, pojmovlja itd. (test znanja) te jednog esejističkog pitanja. Uspjeh na ispitu znanja čini 60% ukupne ocjene (30% test znanja, 30% esejističko pitanje), a ocjena seminarskog rada čini 40% ukupne ocjene. Ocjena seminarskog rada formira se na osnovu slijedećih parametara: pravilna i ujednačena upotreba stručnog aparata, oprema (tablice, grafikoni), prikladnost sadržaja naslovu i snalaženje u materiji te sposobnost konceptualizacije (uvod), argumentacije (razrada) i sinteze (zaključak) napisanog. Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.

Obavezna literatura
  1. Inalcik, Halil. Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600. Zagreb. 2002.
  2. Matuz, Josef. Osmansko Carstvo. Zagreb. 1992.
Dopunska literatura
  1. Faroqhi, Suraiya. Subjects of the Sultan. Culture and Daily Life in the Ottoman Empire. London-New York. 2000.
  2. Faroqhi, S. – McGown, B. – Quatert, D. – Pamuk, Ş. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume two: 1600-1914. Cambridge. 1999/2000
  3. Finkel, Caroline. Osman’s Dream. The Story of the Ottoman Empire 1300-1923. London. 2005
  4. Goffman, Daniel. The Ottoman Empire and Early Modern Europe. Cambridge. 2002.
  5. Ihsanoglu, Ekmeleddin (edt.). History of the Ottoman State, Society and Civilisation. Vol. 1, 2. Istanbul, 2002.
  6. Inalcik, Halil. An Economic and Social History of the Ottoman Empire. Volume one: 1300-1600. Cambridge.
  7. Mantran, Robert. Istorija Osmanskog Carstva. Beograd. 2002.
  8. McCarthy, Justin. The Ottoman Turks: an Introductory History to 1923. London-New York. 1997.
  9. McCarthy, Justin. The Ottoman Peoples and the End of Empire. New York. 2001
  10. Murphey, Roads. Ottoman Warfare 1500-1700. Cambridge, 1989.
  11. Shaw, Stanford J. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. Cambridge. 1976
  12. Quataert, Donald. The Ottoman Empire, 1700-1922. Cambridge. 2000.

Izborni predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  3. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar