ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2023. / 2024.

Rimska književnost: Rimska historiografija

 

Naziv
Rimska književnost: Rimska historiografija
Organizacijska jedinica
Katedra za latinski jezik i rimsku književnost
ECTS
6
Šifra
51429
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
45
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Kolegij nudi sažet pregled rimske historiografije od II. st. pr. Kr. do kasnoga Carstva. Analiziraju se fragmenti prvih analista (Fabije Piktor, Acilije, Cincije Aliment, Albin), autora sljedeće generacije (Katon Stariji, Hemina, Pizon Frugi) te Sulinih suvremenika (Klaudije Kvadrigarije, Valerije Ancijat). U posljednjem stoljeću republike, uz krnje očuvane tekstove (Kornelije Nepot), zatječu se i cjelovita historiografska djela (Cezar, Salustije). U razdoblju na smjeni dviju era posebnu pozornost privlači golem opus Tita Livija. U vremenu ranoga carstva, uz niz manjih figura (Velej Paterkul, Kurcije Ruf), inovativnošću i potonjim utjecajem ističe se djelo Kornelija Tacita. Svetonijevi životopisi careva pokazuju kako slijed biografija može poslužiti kao supstitut za povijest pojedinoga razdoblja. Popularnost kratke forme (Flor, Aurelije Viktor, Eutropije). Amijan Marcelin kao osamljena veličina; pojava kršćanske historiografije (Jeronim, Orozije, Kasiodor). Posebna se pozornost posvećuje narativnim strategijama pojedinih autora. Na kolegiju se u izvorniku čitaju odabrani ulomci iz Livija i Tacita.
Sadržaj
  1. Predstavljanje kolegija i ciljeva
  2. Uvod. Herodot, Tukidid, Ksenofont – Žanrovi antičke i moderne historiografije
  3. Ciceron o historiografiji – Osnovni problemi antičke historiografije
  4. Analisti, Katon. Fragmentarnost
  5. Salustije
  6. Cezar
  7. Pompej Trog, Azinije Polion – Ronald Syme, The Roman revolution. 1939
  8. Velej Paterkul, Kvint Kurcije Ruf
  9. Valerije Maksim
  10. Tacit
  11. Svetonije
  12. Amijan Marcelin – Erich Auerbach. Mimesis: dargestellte Wirklichkeit in der abendländischen Literatur. 1946
  13. Kršćani: Jeronim
  14. Kršćani: Laktancije, Orozije
  15. Zaključak

Ishodi učenja
  1. Nabrojati vrste rimskih historiografskih djela.
  2. Navesti imena, razdoblja, nazive djela velikih rimskih povjesničara; manjih rimskih povjesničara.
  3. Objasniti kako su prikupljeni podaci o djelima koja nisu sačuvana
  4. Prikazati što su Rimljani (osobito Ciceron) smatrali osnovnim problemima historiografije.
  5. Prikazati dinamiku odnosa antičke historiografije i retorike.
  6. Prepoznati osnovne historiografske postupke: pripovijedanje, sjećanja, interpretaciju (vrednovanje), opisivanje, portretiranje, egzempla.
  7. Na primjeru Symea (1939) i Auerbacha (1946) objasniti kako moderni povjesničari reinterpretiraju antičke.
  8. Na zadanim tekstovima pokazati osnovna obilježja antičke historiografije.
  9. Na zadanim tekstovima pokazati osnovna obilježja Salustijeva, Livijeva, Tacitova historiografskog pisanja.
  10. Usporediti načine modernog historiografskog pisanja s antičkim. Usporediti načine grčkog historiografskog pisanja s rimskim. Usporediti načine poganskog i kršćanskog historiografskog pisanja.
Metode podučavanja
Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura
  1. Livije Ab urbe condita I
  2. Tacit Ann. I
  3. Tacit,Anali, prev. J. Kostović, Zagreb 1970.
  4. Čitanka priređena za kolegij
Dopunska literatura
  1. D. Flach, Römische Geschichtsschreibung, Darmstadt 1998
  2. N. Ivić, Textus. Istraživanja o Amijanu Marcelinu, Zagreb 2001
  3. Gaj Salustije Krisp, Djela, prev. J. Miklić, Zagreb 1998
  4. Gaj Svetonije Trankvil, Dvanaest rimskih careva, prev. S. Hosu, Zagreb 1978
  5. Tacit, Historije, prir. i prev. J. Miklić, Zagreb 1987.

Obavezan predmet na studijima
  1. Latinski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. Latinski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 7. semestar