ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Sintaksa slovačkog jezika

 

Naziv
Sintaksa slovačkog jezika
Organizacijska jedinica
Katedra za slovački jezik i književnost
ECTS
5
Šifra
52300
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
60
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Stjecanje spoznaja o različitim teorijskim pristupima sintaktičkoj problematici i različitim tipovima sintaktičkoga opisa, te usvajanje posebnosti sintakse suvremenoga slovačkoga književnoga jezika, s osvrtom na hrvatski jezik.
Sadržaj
  1. Uvod: definicija sintakse, obrada sintakse u slovačkoj jezikoslovnoj tradiciji i usporedba s drugim slavenskim jezicima, napose s hrvatskim; suvremeni teorijski pristupi sintaktičkoj problematici i tipovi sintaktičkoga opisa; usporedba klasičnoga strukturno-funkcionalnoga opisa sa semantičkim; razlike među suvremenim slovačkim sintaksama.
  2. Definicija rečenice i definicija iskaza – gramatička i sadržajna razina problema. Sastavnice rečenice/iskaza kao gramatičko-značenjske jezične jedinice višega reda: leksička, gramatička, modalna i komunikacijsko-pragmatička sastavnica. Modalnost kao sintaktičko-semantička kategorija. Odnos modalnosti i emocionalnosti.
  3. Modalnost: vrste modalnosti – mogući sadržaji iskaza s obzirom na odnos kazivača prema stvarnosti, objektivnost i subjektivnost modalizatora; modalnost u širem smislu (intencijska modalnost), modalnost vjerodostojnosti i voluntativna modalnost; osnovni modalni modeli, konstitutivna i fakultativna modalna sredstva. Povezanost modalnosti s drugim sintaktičkim sastavnicama.
  4. Aktualno ili kontekstualno članjenje iskaza/rečenice, tema i rema, red riječi, semantički, intonacijski i gramatički faktori koji utječu na red riječi. Gramatički i semantički kriteriji u sintaktičkoj analizi. Sintagmatika: sintagma, članovi sintagme i gramatički odnosi među njima (sročnost, upravljanje i pridruživanje).
  5. Sintaktički odnosi: subordinacija i koordinacija; predikacija, determinacija, apozicija; parenteza. Rečenični članovi (dijelovi): glavni i dodatni članovi – subjekt, predikat, objekt, atribut, predikatni proširak, priložne oznake; gramatički odnosi među rečeničnim članovima.
  6. Odstupanja od gramatički pravilne rečenične strukture. Isključenost iz osnovne rečenične strukture: uzvici, oslovljavanja, parenteze. Gramatičko članjenje rečenice. Dvočlana rečenica, jednočlana (besubjektna) rečenica, tipovi jednočlanih rečenica. Jednostavna rečenica. Gramatički odnosi među članovima jednostavne rečenice. Jednostavni, prošireni i višestruki rečenični članovi.
  7. Rečenični članovi: subjekt i predikat; zamjenički, opći i neodređeni subjekt; glagolski i imenski predikat. Vrste riječi u funkciji subjekta i predikata. Sročnost. Predikacija.
  8. Objekt. Vrste objekata. Rekcija i determinacija (subordinacija). Atribut i apozicija. Tipovi atributa. Sročnost i nesročnost atributa, determinacija. Definiranje apozicije. Apozicija kao rečenični član i kao rečenični odnos. Razlika između koordinacije i apozicije.
  9. Predikatni proširak (atribut) i njegova dvostruka sintagmatičnost, sročnost s predikatom i subjektom/objektom. Priložne oznake; vrste priložnih oznaka, njihove funkcije i njihovo pridruživanje predikatu.
  10. Složene rečenice – nezavisne i zavisne. Parataksa i hypotaksa, koordinacija i subordinacija. Gramatički i semantički odnosi među rečenicama u složenoj strukturi. Zavisnosložene rečenice: Subjektna rečenica. Predikatna rečenica. Analiza izabranih primjera.
  11. Objektna rečenica. Atributna rečenica. Predikatnoatributna rečenica. Priložne zavisne rečenice. Usporedbe s atributnim rečenicama. Analiza izabranih primjera.
  12. Priložne zavisne rečenice (vremenske, mjesne, načinske, uzročne, posljedične, namjerne i dr.). Lažne zavisne rečenice. Polurečenične strukture. Analiza izabranih primjera.
  13. Nezavisnosložene rečenice – sastavne, rastavne, gradacijske, suprotne, posljedične, uzročne eksplikacijske. Analiza izabranih primjera.
  14. Višestruko složene rečenice. Sintaktička analiza teksta, diskusija o pojedinim pitanjima.
  15. Sintaktička analiza teksta, diskusija, priprema za ispit.

Ishodi učenja
  1. objasniti i upotrijebiti osnovnu gramatičku aparaturu na morfološkoj i sintaktičkoj razini slovačkoga jezika i primijeniti je u morfematičkim, morfološkim i sintaktičkim analizama
  2. procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
  3. interdisciplinarno povezati i integrirati znanja i vještine stečene na studiju slovakistike s drugim studijskim programom u društveno-humanističkom području
Metode podučavanja
Predavanja, mentorski rad, timski i individualni rad.
Metode ocjenjivanja
Nazočnost na nastavi, aktivnost studenta u nastavi (sudjelovanje u raspravama, izvršavanje domaćih radova i vježbi), završni (pismeni) ispit.

Obavezna literatura
  1. Sesar, D. (2018). Pregled slovačke sintakse. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF press.
  2. Ivanová, M. (2016, 2020). Syntax slovenského jazyka. Prešov: Prešovská univerzita v Prešove.
  3. Oravec, J., Bajzíková, E. (1986). Súčasný slovenský spisovný jazyk. Syntax. Bratislava: Slovenské pedagogické nakladateľstvo.
Dopunska literatura
  1. Kačala, J. (2009). Dvojčlenné a jednočlenné vety v slovenčine. Martin: Matica slovenská.
  2. Kačala, J. (1989). Sloveso a sémantická štruktúra vety. Bratislava: Veda.
  3. Moško, G. (1997). Príručka vetného rozboru. Prešov: Náuka.
  4. Šimková, M. (ur.). (2005). Aktuálne otázky súčasnej syntaxe. Bratislava: Veda.

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Slovački jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 6. semestar