ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Slikarstvo u Dalmaciji od Jacopa Palme Mlađega do Sebastiana Devite

 

Naziv
Slikarstvo u Dalmaciji od Jacopa Palme Mlađega do Sebastiana Devite
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
5
Šifra
170249
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Izborni kolegij daje pregled stilskih mijena, umjetničkih pojava, protagonista među umjetnicima i naručiteljima u Dalmaciji razdoblju mletačke vladavine te na teritoriju Dubrovačke Republike od kraja 16. do 18. stoljeća, s posebnim osvrtom na ostvarenja venecijanske slikarske škole u navedenom razdoblju te posredne i neposredne utjecaje na djelatnost domaćih majstora (slikarski importi, boravak stranih slikara u dalmatinskim umjetničkim središtima i boravak domaćih slikara u Veneciji). Predmet je komplementaran nastavnim sadržajima obaveznog kolegija prijediplomskog studija »Likovne umjetnosti renesanse i baroka«. Ciljevi kolegija su omogućiti studentima prepoznavanje, opisivanje i kategoriziranje umjetničkih djela i pojava u slikarstvu na istočnoj obali Jadrana tijekom 17. i 18. stoljeća, provođenje formalne i ikonografske analize umjetničkih djela i pojava i njihovo povezivanje u društveno-povijesnom kontekstu te kritičko opisivanje konteksta nastanka umjetničkih djela i pojava i usporedbu umjetničkih djela i pojava u kontekstima razvoja kulturnih identiteta.
Sadržaj
  1. Povijesni i društveni okvir. Pregled istraživanja slikarstva na istočnoj obali Jadrana u hrvatskoj povijesti umjetnosti. Uvodne napomene o kolegiju i načinu izvođenja nastave.
  2. Prostor dugoga trajanja: tradicija venecijanskog cinquecenta u dalmatinskom slikarstvu (visoka renesansa i manirizam: Tizian, Jacopo i Domenico Tintoretto, Paolo Veronese, obitelj Bassano).
  3. Između manirizma i baroka: slikarstvo u Dalmaciji krajem 16. i u prvim desetljećima 17. stoljeća. Jacopo Palma Mlađi u kontekstu venecijanskog slikarstva i djela u Dalmaciji (importi i kopije).
  4. Između manirizma i baroka: slikarstvo u Dalmaciji krajem 16. i u prvim desetljećima 17. stoljeća. Bernardino Ricciardi, Zorzi Ventura, Baldassare d'Anna, Pietro Mera, Matteo Ingoli, Sante Peranda.
  5. Između Venecije i Dalmacije: Matteo Ponzone.
  6. Djela slikara srednje i južne Italije na području Dubrovačke Republike prije 1667. – sačuvana djela, pisani izvori i predaje (Caravaggio, Giovanni Lanfranco, Andrea Vaccaro, Mattia Preti, Antonio de Bellis, Francesco de Maria).
  7. Pisana provjera znanja (I. kolokvij).
  8. Djela venecijanskih slikara na području Dubrovačke Republike (Johann Carl Loth, Sebastiano Ricci, Bartolomeo Litterini).
  9. Zidno slikarstvo na području Dubrovačke Republike (zidno slikarstvo ladanjskih prostora, Petar Mattei, Gaetano Garcia).
  10. Tradicija venecijanskih oslikanih drvenih stropova u Dalmaciji; Tripo Kokolja.
  11. Štafelajno slikarstvo druge polovice 17. stoljeća u mletačkoj Dalmaciji (Antonio Molinari, Gregorio Lazzarini, Antonio Zanchi).
  12. Slikarstvo prve polovice 18. stoljeća u Dalmaciji (Girolamo Brusaferro, Gaspare Diziani, Giovanni Battista Augusti Pitteri, Mihovil Luposignoli).
  13. Kasni barok i rokoko (Nicola Grassi, Jacopo Marieschi, Francesco de Mura).
  14. Ikonografske teme, narativni ciklusi i uloga naručitelja (pregled gradiva obrađenog tijekom nastave prema slikarskim vrstama i ikonografiji).
  15. Pisana provjera znanja (II. kolokvij).

Ishodi učenja
  1. poznavati djelatnost protagonista slikarstva u Dalmaciji i na području Dubrovačke Republike od kraja 16. do 18. stoljeća
  2. navesti najvažnije slikarske narudžbe s obzirom na naručitelje i kontekst narudžbe
  3. objasniti mijene u venecijanskom slikarstvu od kraja 16. do 18. stoljeća i utjecaj na djelatnost domaćih majstora
  4. prepoznati i interpretirati pojavu svetačkih likova i ikonografskih tema sakralnog slikarstva
  5. razlikovati umjetnička djela obzirom na dimenzije, format i tehniku
  6. prepoznati formalne i stilske značajke slikarskog djela i identificirati autora (atribucija)
  7. razlikovati stilske utjecaje prema kronološkom i geografskom ključu (stilska interpretacija s obzirom na umjetničku vrstu, dataciju i autora)
  8. poznavati kritičku povijest slikarskih djela u Dalmaciji i na području Dubrovačke Republike od kraja 16. do 18. stoljeća
Metode podučavanja
predavanja (frontalna nastava)
Metode ocjenjivanja
pisani ispit, seminarski rad

Obavezna literatura
  1. Sveto i profano: slikarstvo talijanskog baroka u Hrvatskoj, katalog izložbe, (ur.) Radoslav Tomić, Danijela Marković, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2015.
  2. Radoslav Tomić, Znakovi identiteta: sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici, Split, Zagreb: Književni krug Split, Institut za povijest umjetnosti, 2021.
  3. Vladimir Marković, Zidno slikarstvo 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske, 1985.
  4. Radoslav Tomić, Splitska slikarska baština. Splitski slikarski krug u doba mletačke vladavine, Zagreb: Matica hrvatska, 2002.
  5. Emil Hilje, Radoslav Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije. Slikarstvo, Zadar: Zadarska nadbiskupija, 2006. (odabrane kataloške jedinice)
  6. Radni materijali (prezentacije) s predavanja s tekstovima i ilustracijama
Dopunska literatura
  1. Kruno Prijatelj, »Barok u Dalmaciji«, u: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982., str. 793-864 (»Slikarstvo«)
  2. Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, katalog izložbe, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2010.
  3. Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2011.
  4. Radoslav Tomić, Slikar Giovanni Battista Augusti Pitteri u Dalmaciji, Zagreb: Barbat, 2002.

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar