ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Teatrologija i dramatologija: Kazališna publika

 

Naziv
Teatrologija i dramatologija: Kazališna publika
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
125624
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija: upoznati studente ne samo s povijesnim oblicima i materijalnim uvjetima u kojima se formirala kazališna publika, s njezinim očekivanjima, sastavom, smještajem, ponašanjem i reakcijama, nego i s nekadašnjim i suvremenim teorijama recepcije. Pri tome će se nastojati razlikovati ugradnja željenog tipa recepcije svojstvena različitim ekspliciranim režijskim poetikama, od recentnijih nastojanja da se recepcija pojmi u njezinim različitim psihološkim, sociološkim i fiziološkim aspektima. Posebna će se pozornost posvetiti idejama aktivacije gledatelja i tenzijama na relaciji prizorište-gledalište, a posljednji će susret biti mini-simpozij, kada će studenti izvještavati o knjigama profesionalnih gledatelja – hrvatskih kazališnih kritičara.
Sadržaj
  1. Uvod – upoznavanje s obvezama, načinom rada, literaturom i problematikom kolegija (De Marinis, Lukić, Jauss)
  2. Od književne prema kazališnoj recepciji (Biti, Alter, Goffman)
  3. Publika u prostoru i vremenu predstave: dionizijsko tijelo (Duvignaud, Artaud, Lehmann)
  4. Publika u prostoru i vremenu predstave: apolonijsko oko (Somaini, Baugh)
  5. Publika i poetika I: katarza, identifikacija, iluzija (Miočinović, Suvin)
  6. Publika i poetika II: distanca, refleksija, agitacija ili manipulacija? (Melchinger, Piscator, Brecht)
  7. Publika i poetika III: kazalište «suigre» i «dramaturgija gledatelja» (Gavella; Barba, de Marinis)
  8. «Aktivna», «pasivna», «emancipirana» i «istanjena» publika (Rancière, Read)
  9. Publika na (dramskoj) pozornici: od zastupstva na antičkoj pozornici do «vrijeđanja publike», izgona i srama (Batušić, Handke, Ridout)
  10. Semiotika: recepcija i informacija (Pfister, Bennett I)
  11. Psihoanaliza i teorija kulturnog identiteta (Freud; Bennett II)
  12. Kognitivna i «sinestezijska» teorija kazališne recepcije (McConachie, Machon)
  13. Od aplauza do prekršaja: publika i njezine izvedbe (Kershaw, Sedgman)
  14. Simpozij: gledatelj kao kritičar (Wilde, Ubersfeld; knjiga kazališnih kritika po izboru: Senker, Foretić, Govedić...)
  15. Kolokvij

Ishodi učenja
  1. uočiti i razlikovati oblike i stilove izvedbe, kategorije kazališnih organizacija, specijalizirane kazališne građevine i publike karakteristične za pojedina povijesna razdoblja i područja zapadnjačkoga kazališta
  2. opisati povijesni razvoj teorijskih pristupa kazalištu, nabrojiti ključne autore te objasniti njihove poetike
  3. primijeniti teatrološku terminologiju u analizi pripreme i izvedbe kazališne predstave
Metode podučavanja
analiza teksta, usmeno izlaganje, diskusija
Metode ocjenjivanja
ocjena se formira proporcionalno - 10 % dolazak na sat, 10% priprema i sudjelovanje u diskusiji, 20 % izlaganje na satu, 30 % test i 30 % seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. De Marinis, Marco (2006) Razumijevanje kazališta, obrisi nove teatrologije (poglavlja «Kazališna relacija i gledatelj», «Ususret modelu analize kazališne recepcije», «Sociologija recepcije, od publike do gledatelja» i «Relacija glumac-gledatelj iz očišta kazališne antropologije»), Zagreb: AGM.
  2. Lukić, Darko (2010) Kazalište u svom okruženju, Kazališni identiteti („Treći dio: Kazalište i publike“), Zagreb: Leykam International.
  3. Jauss, Hans Robert (1978) Estetika recepcije, Beograd: Nolit (poglavlje «Istorija književnosti kao izazov nauci o književnosti», 37-88).
Dopunska literatura
  1. Alter, Jean (1997) A Socio-semiotic Theory of Theatre, Philadelphia: University of Pennsylvania Press (poglavlje III. 6: «Reception», 211-230).
  2. Artaud, Antonin (2000) Kazalište i njegov dvojnik. Zagreb: ITI.
  3. Barba, Eugenio (2000) „The Deep Order Called Turbulence: The Three Faces of Dramaturgy“, The Drama Review 44, No. 4, 56-66.
  4. Batušić, Nikola (1991) Uvod u teatrologiju, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske (poglavlje «Publika u kazališnom zrcalu», 293-326).
  5. Baugh, Christopher (2005) Theatre, performance and technology, London: Macmillan (poglavlja «The Century of Light 1» i «The Century of Light 2» 94-144).
  6. Bennett, Susan (1997) Theatre audiences, London and New York: Routledge (poglavlja «Semiotics and post-structuralism in theatre and film studies», 67-85 i «Spectatorship across Culture»,166-203).
  7. Biti, Vladimir (2002) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb: Matica hrvatska (natuknice: «Čitatelj», «Konkretizacija» i «Recepcija»).
  8. Brecht, Bertolt (1979) Dijalektika u teatru, Beograd: Nolit (poglavlje «Kupnja mjedi», 200-242).
  9. Duvignaud, Jean (1978) Kolektivne senke, Beograd: Nolit (poglavlje «Kapije pakla», prva, druga i šesta glava, 83-120 i 182-210»).
  10. Freud, Sigmund (1990) «Psychopathic characters on the stage», u: Art and Literature, London: Penguin, 119-127.
  11. Gavella, Branko (2004) Teorija glume, od materijala do ličnosti, Zagreb: Akcija (poglavlje «Materijal glumčevog stvaranja», 125-163).
  12. Goffman, Erving (1974) Frame analysis, An Essay in the Organization of Experience, Cambridge, Massachussets: Harvard University Press (poglavlje „The Theatrical Frame“).
  13. Lehmann, Hans-Thies (2004) Postdramsko kazalište, Zagreb: Akcija (poglavlja «Prostor» i «Vrijeme», 209-263).
  14. Kershaw, Buz (2001) „Oh, for unruly audiences! Or, Patterns of Participation in the late Twentieth Theatre“, Modern drama, vol. 44, br. 2, 133-154.
  15. Machon, Josephine (2009) (Syn)aesthetics, Redefining Visceral Performance, London and New York: Palgrave MacMillan (str.1-33).
  16. Marinis, Marco de (1987) „The Dramaturgy of the Spectator“. The Drama Review, Vol. 31, No. 2, 100-114.
  17. McConahie, Bruce (2008) Engaging Audiences, New York: Palgrave MacMillan (str.1-63).
  18. Melchinger, Sigfried (1971) Povijest političkog kazališta, Zagreb: GZH (poglavlje «Osamnaesto stoljeće», 261-282)
  19. Miočinović, Mirjana (1990) Pozorište i giljotina, Sarajevo: Svjetlost (poglavlje «Drama kao književni rod u svetlosti Aristotelove poetike», 7-30)
  20. Piscator, Erwin (1985) Političko kazalište, Zagreb: Cekade (poglavlje II-VIII, 23-54)
  21. Pfister, Manfred (1998) Drama, teorija i analiza, Zagreb: ITI (poglavlje 3. «Prijenos informacija», 77-163).
  22. Ranciere, Jacques (2009) „The Emancipated spectator“, u: The Emancipated Spectator, London and New York: Verso, 1-24..
  23. Read, Alan (2013) „A Thin Audience: The Emaciated Spectator & The Witness of the Powerless”, U: Performance, Politics and Activism. Ur. Peter Lichtenfels and John Rouse. Houndmills: Palgrave, 87-104.
  24. Ridout, Nicholas (2006) Stage Fright, Animals, and Other Theatrical Problems, Cambridge University Press (poglavlje„Embarassement: the predicament of the audience“).
  25. Sedgman, Kirsty (2018) The Reasonable Audience. Theatre Etiquette, Behaviour policing, and the Live Performance Experience, London: Palgrave („Introduction“).
  26. Somaini, Antonio (2002) «l'Immagine prospettica e la distanza dello spettatore», u: Il luogo dello spettatore, Forme dello sguardo nella cultura delle immagini, ur. A. Somaini, hrv. prijevod dostupan u časopisu «K».
  27. Suvin, Darko (1988) «Paradigmatika dramaturškog prostora», Novi prolog,14-16, IV (XXI), 98-105.
  28. Ubersfeld, Anne (1989) „Preobrazba kritike“, Quorum: časopis za književnost, V, 5-6, 675-676.
  29. Wilde, Oscar (2009) Intencije, preveo D. Lalović, Zagreb: Disput (poglavlje “Kritičar kao umjetnik”).

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
  2. Grčki jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 7. semestar
  3. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
  4. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  5. Poljski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  6. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
  7. Povijest, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  8. Rumunjski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
  9. Sinologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3. semestar