ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2024. / 2025.

Teorija informacije i komunikacije

 

Naziv
Teorija informacije i komunikacije
Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
ECTS
3
Šifra
36733
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Kolegij daje pregled teorijskih osnova komunikacije u bilo kojem obliku. Detaljno se analiziraju svi elementi komunikacijskog procesa, kroz različite medije, različite situacije, različite sudionike procesa, te daje osnova za istraživanja svih oblika komunikacije.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij. Informacija kao mjerilo svih vrijednosti. Kibernetika i njezina kratka povijest. Etimologija i temeljno značenje riječi kibernetika i informacija.
  2. Entropija. Termodinamika. Vjerojatnost i kauzalnost. Maxwelov demon. Živo i neživo. Negentropija.
  3. Entropija i vrijeme. Zaustavljanje vremena, ubrzavanje i vraćanje. Procjena starosti objekata. Istrajavanje kao mjerilo vrijednosti. Društveno vrijeme. Napredak.
  4. Kontinuum i diskontinuum. Raznolikost i različitost. Sloboda i raznolikost. Pojedinčeva sloboda i red.
  5. Informacija i očekivanje. Funkcija vjerojatnosti i količina obavijesti. Bit kao jedinica obavijesti. Binarna podloga obavijesne mjere. Logaritamski odnos informacijskoga učinka i informacijskoga podražaja.
  6. Ekviprobabilnost - nulti stupanj aproksimacije. Stohastički procesi - prvi stupanj aproksimacije. Viši stupnjevi aproksimacije - Markovljev proces. Primjeri s govorom i drugi primjeri.
  7. Izračunavanje prosječne količine obavijesti po događaju iz prvoga stupanje aproksimacije. Ilustracije na jednostavnim brojčanim primjerima.
  8. Relativna informacija. Redundancija. Značaj redundancije u komunikaciji. Izračunavanje i mjerenje redundancije.
  9. Odredište kao nukleus komunikacijskoga procesa. Izvor obavijesti. Apstraktni model odredišta i izvora. Usklađenost izvora i odredišta u raznolikosti. Premašivanje te neusklađenosti spuštanjem na elementarnu raznolikost, proces učenja kao povezivanje čestica.
  10. Racionalno formiranje očekivanja iz relativne učestalosti, iz uočavanja reda, zakonitosti, iz ritma. Paradoksalne količine očekivanja iz motivacijskih pondera, mobit (motivacijski bit). Neusklađenosti relativne učestalosti i očekivanja. Matematički model toga stanja.
  11. Oblik i organizacija. Poželjni i nepoželjni izvori. Buka kao nepoželjna komunikacija. Ugodno i neugodno (adaptacijsko) komuniciranje. Razlozi komuniciranja: ostvarivanje projekata, učvršćivanje (konzervacija) oblika, rekontrukcija (restauracija) narušenoga.
  12. Trošenje obavijesnosti izvora. Izvor kao entropija (in-forma). Informiranje kao smanjenje neodređenosti o izvoru (tj. kao njegovo uobličavanje - in-formiranje). Jalova komunikacija - igra, tj. egzistencijalna vječna komunikacija.
  13. Cjelovita komunikacijska shema. Dijelovi: izvor, uznakovnik, odašiljač, kanal, prijamnik, raznakovnik, odredište. Komunikacijski oblici: obavijest, poruka, signal (podražaj). Usklađenost dijelova. Komunikacijski gubici, dodatci. Povratna sprega.
  14. Komunikacijski smjerovi - temporalni (vremenski) i spacijalni (prostorni). Naravni i konvencionalni znakovi, šifre. "Kanalizirani" kanali, otvoreni kanali - masovna komunikacija. Temporalna i spacijalna društva i mentaliteti.
  15. Pojam medija. McLuhanovi hladni i vrući mediji. Zgusnuti i razrijeđeni signali. Hladna i vruća osjetila. Mentalna razina hladnih i vrućih medija. Demokracija kao hladan medij.

Ishodi učenja
  1. razlikovati i znati opisati sastavne dijelove komunikacijskog procesa
  2. razlikovati i opisati medije u komunikacijskom procesu
  3. matematički opisati i objasniti informacijski utjecaj
  4. razlikovati informativno od redundantnog u različitim oblicima komunikacije
  5. definirati pojmove informacije, entropije, redundancije u komunikacijskom procesu
Metode podučavanja
Predavanje
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Shanon, C. i W. Weaver. The Mathematical Theory of Communication. The Uniersity of Illinois Press, Urbana, 1949, str. 3-6 i 95-117.
  2. Viner, N. Kibernetika i društvo. Ljudska upotreba ljudskih bića. Beograd, Nolit, 1964, str. 245.
  3. Škarić, I. Kibernetika i jezik. Suvremena lingvistika. Zagreb, Institut za lingvistiku Filozofskog fakulteta, 1973, br. 7-8, str. 17-28.
  4. Škarić, I. Komunikacijski smjerovi. Dometi, Rijeka, Izdavački centar Rijeka, 1978, god. 11, br. 8, str. 9-17.
  5. Škarić, I. Šumovi u znanstvenim komunikacijama. Interdisciplinarnost znanosti obrazovanja inovacija, Zagreb, Društvo psihologa Hrvatske uz suradnju Pravnog fakulteta Centra za stručno usavršavanje i suradnju s udruženim radom, 1982, vol. 1, str. 21-27.
  6. Škarić, I. The Entrophy of Uncoordinated Systems. Informatologia Yugoslavica, Zagreb, 1985, vol. 17, br. 1-2, str. 137-142.
Dopunska literatura
  1. MacKay, D. Information Theory, Inference and Learning Algorithms. Cambridge University Press, 2003. http://wol.ra.phy.cam.ac.uk/mackay/itprnn/book.html

Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Fonetika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Fonetika, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar