Naziv
Učenje i viši kognitivni procesi
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
35832
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje

Cilj
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s vrstama i teorijama učenja te sa složenijim kognitivnim procesima. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim oblicima učenja i moći će prepoznati njihovu primjenu u svakodnevnim situacijama te će moći integrirati nalaze primijenjenih istraživanja o učenju u kontekst jednog od četiri glavna pristupa izučavanju učenja: biheviorizam, kognitivizam, socijalno učenje i konstruktivizam. Također, moći će objasniti važnije modele mišljenja i razumjeti procese koji se nalaze u podlozi različitih načina rezoniranja i donošenja odluka, kreativnosti i rješavanja problema. Naposljetku, razumijeti će tijek razvoja kognitivnih sposobnosti te mogućnosti njihova osnaživanja.
Sadržaj
  1. Modeli uma.
  2. Biheviorizam. Učenje uvjetovanjem: klasično i instrumentalno uvjetovanje.
  3. Kognitivizam. Kognitivne teorije učenja (Kognitivno bihevioralna i socijalno kognitivna teorija)
  4. Konstruktivizam. Konekcionizam.
  5. Pažnja. Mentalne reprezentacije i predodžbe.
  6. Izvršne funkcije
  7. Metakognicija.
  8. Kognitivna plastičnost i kognitivni trening
  9. Mišljenje i rješavanje problema
  10. Prosuđivanje i donošenje odluka
  11. Kognitivni stilovi
  12. Kreativnost – pristupi istraživanju i mjerenju. Kroskulturalna istraživanja kreativnosti.
  13. Jezik
  14. Mišljenje i rezoniranje
  15. Razvoj i trening kognitivnih sposobnosti

Ishodi učenja
  1. Protumačiti temeljne psihičke procese i osobine (percepcija, pamćenje, učenje, motivacija, emocije, ličnost, socijalno ponašanje), te njihove neurobiološke osnove i mehanizme razvoja.
  2. Koristiti metodologiju znanstvenih istraživanja primjerenu rješavanju problema iz područja društvenih djelatnosti.
  3. Samostalno planirati i organizirati radne zadaće.
  4. Kritički prosuđivati znanstvene spoznaje iz psihologije te srodnih i komplementarnih znanstvenih disciplina.
  5. Samostalno oblikovati te usmeno i pismeno prezentirati rezultate različitih oblika rada stručnjacima i laicima.
  6. Odgovorno i konstruktivno surađivati u timskom odlučivanju i djelovanju.
  7. Kritički interpretirati znanstvenu i stručnu literaturu.
Metode podučavanja
Predavanja i seminari (prijedlog istraživačkog nacrta iz područja učenja, laboratorijske vježbe iz područja uvjetovanja, analiza filma, procjena kreativnosti različitih produkata).
Metode ocjenjivanja
Seminarski radovi i izlaganja (30%) te pisani i usmeni ispit (70%).

Obavezna literatura
  1. Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. (poglavlje 11: Rješavanje problema i kreativnost; poglavlje 12: Donošenje odluka i rezoniranje). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. (str. 115-169). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (poglavlje 3: Teorijski pristupi učenju i njihova primjena, str. 141-201): Zagreb: IEP-VERN.
  4. Hothersall, D. (2002). Povijest psihologije (poglavlje 13: Četiri neobihevioristička psihologa). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Dopunska literatura
  1. Gardner, H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. (1999). Inteligencija ? različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Hampson, R.J., Morris, P.E. (1996). Understanding Cognition. Oxford: Blackwell.

Obavezan predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar