Studenti će moći definirati, prepoznati, analizirati, usporediti i kritički procijeniti različite teorije kulture, primijeniti njihove osnovne pojmove u analizi kulturnih fenomena te argumentirano raspravljati o odnosu prema književnosti i umjetnosti koji su pojedini teorijski pristupi kulturi razvili.
Ovim se kolegijem obrađuju teorijski i povijesni aspekti transformacije odnosa između umjetnosti i kulture. Kolegij za svoje polazište uzima proces osamostaljivanja umjetnosti koji je započeo krajem osamnaestog stoljeća od ostalih sastavnica (religija, moral, politika, i sl.) društvenog ustroja. U tom se okviru razmatra oblikovanje koncepta kulture kroz njegovo odvajanje od prosvjetiteljskog koncepta civilizacije, a zatim modernistička preobrazba kulture u privilegirano sjedište univerzalnih ljudskih vrijednosti. Takav se elitistički koncept kulture temelji na nekom obliku isključivanja, kao što su uvođenje opreke između visoke i niske umjetnosti, ili utemeljivanja kanona klasične književnosti kao mjerila za suvremenu književnost, i sl. Stoga takva isključenja postaju osnovicom da se sada izvan kulture ostave oni oblici ljudskog djelovanja koji ne mogu udovoljiti tako postavljenom okviru kulture. Primjerice, izvan tog diskriminirajućeg okvira mogu ostati masovna i popularna kultura, radnička kultura ili pak ne-europska kultura. Slijedeći tu nit problematike koncepta kulture, u kolegiju će se zahvatiti široko i raznoliko područje suvremenih rasprava u kojima se iz različitih teorijskih perspektiva problematizira takav sveobuhvatan i isključujući koncept kulture. Pritom će uključiti čitanje teorijskih tekstova o ideji kulture (Freud, Benjamin, Bahtin, Adorno, Geertz, Barthes, de Certeau, itd.), kao i analizu odabranih kulturnih fenomena ne bi li se na njihovu primjeru primijenila stečena znanja, usporedili različiti teorijski pristupi i u konačnici ilustrirao njihov utjecaj na pristup književnosti i umjetnosti.
