Naziv
Uvod u teorije kulture
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
186252
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Studenti će moći definirati, prepoznati, analizirati, usporediti i kritički procijeniti različite teorije kulture, primijeniti njihove osnovne pojmove u analizi kulturnih fenomena te argumentirano raspravljati o odnosu prema književnosti i umjetnosti koji su pojedini teorijski pristupi kulturi razvili. Ovim se kolegijem obrađuju teorijski i povijesni aspekti transformacije odnosa između umjetnosti i kulture. Kolegij za svoje polazište uzima proces osamostaljivanja umjetnosti koji je započeo krajem osamnaestog stoljeća od ostalih sastavnica (religija, moral, politika, i sl.) društvenog ustroja. U tom se okviru razmatra oblikovanje koncepta kulture kroz njegovo odvajanje od prosvjetiteljskog koncepta civilizacije, a zatim modernistička preobrazba kulture u privilegirano sjedište univerzalnih ljudskih vrijednosti. Takav se elitistički koncept kulture temelji na nekom obliku isključivanja, kao što su uvođenje opreke između visoke i niske umjetnosti, ili utemeljivanja kanona klasične književnosti kao mjerila za suvremenu književnost, i sl. Stoga takva isključenja postaju osnovicom da se sada izvan kulture ostave oni oblici ljudskog djelovanja koji ne mogu udovoljiti tako postavljenom okviru kulture. Primjerice, izvan tog diskriminirajućeg okvira mogu ostati masovna i popularna kultura, radnička kultura ili pak ne-europska kultura. Slijedeći tu nit problematike koncepta kulture, u kolegiju će se zahvatiti široko i raznoliko područje suvremenih rasprava u kojima se iz različitih teorijskih perspektiva problematizira takav sveobuhvatan i isključujući koncept kulture. Pritom će uključiti čitanje teorijskih tekstova o ideji kulture (Freud, Benjamin, Bahtin, Adorno, Geertz, Barthes, de Certeau, itd.), kao i analizu odabranih kulturnih fenomena ne bi li se na njihovu primjeru primijenila stečena znanja, usporedili različiti teorijski pristupi i u konačnici ilustrirao njihov utjecaj na pristup književnosti i umjetnosti.
Sadržaj
  1. Predavanje: Upoznavanje studenata s radom na kolegiju. Seminar: Podjela seminarskih zadataka.
  2. Predavanje: Razgraničenje pojmova kultura i civilizacija. Književnost kao nositeljica ideje humanosti: Schiller, Arnold i kritičari masovne kulture u prvim desetljećima 20. stoljeća. Seminar: Rad na poglavlju Terryja Eagletona „Kultura i priroda“ iz knjige Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
  3. Predavanje: Freud kao kulturni kritičar. Metapsihološki spisi. Seminar: Rad na tekstu Sigmunda Freuda Nelagoda u kulturi iz knjige Iz kulture i umetnosti (Odabrana dela Sigmunda Frojda; knj. 5)
  4. Predavanje: Bahtinova koncepcija kulture. Fenomen karnevalskog u jeziku, književnosti i kulturi. Seminar: Rad na tekstu iz knjige Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse, poglavlje “Groteskna slika tijela kod Rablea i njeni izvori”.
  5. Predavanje: Benjaminova koncepcija masovne kulture. Specifično mjesto Benjamina u korpusu Frankfurtske škole, aura i njezino razaranje. Seminar: Rad na tekstu iz knjige Estetički ogledi “Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije”.
  6. Predavanje: Adornovo i Horkheimerovo tumačenje kulture. Pojam industrije kulture. Odnos elitne i masovne kulture. Seminar: Rad na poglavlju iz Dijalektike prosvjetiteljstva (Filozofijski fragmenti) “Kulturna industrija: Prosvjetiteljstvo kao masovna obmana”.
  7. Predavanje: Barthesova analiza svakodnevne mitologije. Semiotička koncepcija mita, mitologija kao ideologija. Seminar: Rad na poglavlje “Mit danas” iz knjige Mitologije.
  8. Predavanje: Barthesova analiza svakodnevne mitologije. Semiotička koncepcija mita, mitologija kao ideologija. (nastavak) Seminar: Rad na poglavlje “Mit danas” iz knjige Mitologije (nastavak).
  9. Predavanje: Bourdieuova sociologija kulture. Odnos ekonomske i kulturalne vrijednosti, pojam kulturalnog polja. Seminar: Kolokvij I.
  10. Predavanje: Geertzova hermeneutika kulture. Ideja iscrpnog opisa, odnos domaće i strane kulture. Seminar: Rad na poglavlju Clifforda Geertza „Podrobni opisi” u: Tumačenje kultura, Beograd 1998.
  11. Predavanje: Odnos popularne i elitne kulture. Kulturalni studiji. Seminar: Rad na tekstu Michela de Certeaua, „Pučke kulture“, „Snalaženje: uporabe i taktike“ i „Politička vjerodostojnost“ u: Invencija svakodnevice, Zagreb 2003.
  12. Predavanje: Kulturalni studiji. Seminar: Rad na tekstu Charlotte Brundson, „Pedagogije ženskoga: feminističko podučavanje i ženski žanrovi“ (1999) iz zbornika Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb, 2006.
  13. Predavanje: Kulturna hibridnost, mimikrija i liminalnost. Seminar: Rad na „Uvodu“ Homija Bhabhe iz knjige Smeštanje kulture, Beogradski krug, 2004. Kolokvij 2.
  14. Predavanje: Kultura kao izvanredno stanje. Uključivanje isključivanjem. (Ne)mogućnost profanacije. Zajednica koja dolazi. Seminar: Rad na poglavljima „Ljudska prava i bioetika“ i „Logor kao nomos modernog“ iz knjige Homo sacer. Suverena moć i goli život. Giorgia Agambena, Multimedijalni institut, Zagreb, 2006.
  15. Predrok.

Ishodi učenja
  1. Definirati, usporediti i vrednovati različite teorijske pristupe kulture.
  2. Raščlaniti i razlikovati različite teorijske koncepcije i na temelju toga oblikovati vlastiti stav.
  3. U susretu s nepoznatim i novim problemom odabrati i povezati različite teorijske pojmove i pristupe.
  4. Samostalno razviti vlastiti argument.
  5. Ilustrirati i primijeniti znanje o kulturnoteorijskim pristupima na analizu književnosti.
Metode podučavanja
predavanja, dijaloška nastava, rad na tekstovima, povremene provjere znanja
Metode ocjenjivanja
kolokviji ili pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. Adorno, Th. i Horkheimer, M. 1974. „Kulturna industrija: Prosvjetiteljstvo kao masovna obmana” u: Dijalektika prosvjetiteljstva, Veselin Masleša, Sarajevo.
  2. Agamben, Giorgio. 2006. „Ljudska prava i bioetika“ i „Logor kao nomos modernog“ u: Homo sacer. Suverena moć i goli život. Multimedijalni institut, Zagreb.
  3. Bahtin, Mihail. 1968. “Groteskna slika tela kod Rablaisa i njeni izvori” u: Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse, Nolit, Beograd.
  4. Barthes, Roland. 2009. “Mit danas” u: Mitologije, Zagreb, Pelago.
  5. Benjamin, Walter. 1986. „Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije”, u: Estetički ogledi, Školska knjiga, Zagreb.
  6. Bhabha, Homi. 2004. „Uvod“ iz knjige Smeštanje kulture, Beogradski krug.
  7. Brundson, Charlotte. 2006. „Pedagogije ženskoga: feminističko podučavanje i ženski žanrovi“ iz zbornika Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb.
  8. de Certeaua, Michel, „Pučke kulture“, „Snalaženje: uporabe i taktike“ i „Politička vjerodostojnost“ u: Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb 2003.
  9. Eagleton, Terry. 2002. „Kultura i priroda“ u: Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb.
  10. Freud, Sigmund. 1973. „Nelagoda u kulturi“, u: Iz kulture i umetnosti (Odabrana dela Sigmunda Frojda; knj. 5.
  11. Geertz, Clifford. 1998. „Podroban opis” u: Tumačenje kultura, Beograd.
Dopunska literatura
  1. Biti, Vladimir. 2002. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb
  2. Bowman, Paul (ur.) 2003. Interrogating Cultural Studies: Theory, Politics, and Practice, London
  3. Brlek, Tomislav. 2007. „Absolument moderne“, u: Poetika pitanja, Filozofski fakultet, Odsjek za komparativnu književnost: FF press, Zagreb, str. 287-308.
  4. Dolar, Mladen. 2015. „Kultura i nagoni“, u: Dosezi psihoanalize. Književnost, izvedbene umjetnosti, film i kultura, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, str. 27 – 42.
  5. Edgar, Andrew/ Sedgwick, Peter 2008. Cultural Theory: the key concepts, London/New York
  6. Hall, Stuart. 2006. „Bilješke uz dekonstruiranje ʻpopularnogʼ“ u: Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb
  7. Williams, Raymond. 2006. „Analiza kulture“ u: Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Zimski semestar