ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Velika seoba naroda

 

Naziv
Velika seoba naroda
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS
5
Šifra
51121
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
U prvim stoljećima nakon rođenja Isusa Krista Europu su zadesile velike seobe naroda. Velika seoba različitih germanskih naroda s kraja 2. stoljeća izmijenile su kartu tadašnje Europe i stvorile pretpostavke za veliko pomicanje ljudstva koje će uslijediti nakon prodora Huna u zadnjoj trećini 4. stoljeća. Veliki seobeni valovi pokrenuti od različitih većinom germanskih naroda doveli su do dezintegracije čitave Europe i propasti rimske vlasti u velikim njezinim dijelovima na zapadu. Nakon stabilizacije i zauzimanja pojedinih dijelova zapadne i srednje Europe stvorena su germanska kraljevstva i vojvodstva u kojima se započinju odvijati različiti procesi inkulturacije, preoblikovanja i preuzimanja različitih tehnika, stilova i tehnologija koje dovode do mijenjanja njihove kulture života pod jakim utjecajem blizine još žive i jake antičke civilizacije i njene industrije. Kroz osnovne kronološke sisteme mogu se pratiti promjene koju su nam vrlo važne za datiranje arheološke građe proučavanja spomenutih procesa te procesa njihova odnošaja prema mrtvima jer su nam pokopi i groblja vrlo često jednini izvor za proučavanja toga razdoblja preoblikovanja današnje Europe. U žarištu interesa su zbivanja i procesi od 400. do 800. godine.
Sadržaj
  1. Uvod. Seoba naroda. Etnicitet.
  2. Rim i barbari. Uzroci sloma Rima.
  3. Carstvo. Vojničke karijere. Limes.
  4. Kasnoantička baština.
  5. Gotske skupine.
  6. Vizigoti.
  7. Ostrogoti.
  8. Gepidi.
  9. Langobardi.
  10. Vandali.
  11. Alamani i Bajuvari.
  12. Franci.
  13. Burgundi.
  14. Angli i Sasi.
  15. Tehnike i stilovi.

Ishodi učenja
  1. Moći objasniti i usporediti obilježja arheoloških kultura i civilizacija na području Hrvatske i Europe te objasniti glavne povijesne procese bitne za razumijevanje arheoloških kultura posebno vremena velike seobe naroda između 350. i 700.
  2. Moći prepoznati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal te moći nabrojati i savladati glavne povijesne procese.
  3. Koristiti se stručnom literaturom u samostalnom radu.
  4. Moći provesti stručnu i znanstvenu analizu arheološke građe.
Metode podučavanja
predavanja
Metode ocjenjivanja
Usmenim i pismenim ispitom provjerit će se savladano gradivo.

Obavezna literatura
  1. I. Bóna, Der Anbruch des Mittelalters, Budapest 1976.
  2. Germanen, Hunnen und Awaren. Schätze der Völkerwanderungszeit. Die Archäologie des 5. und 6. Jahrhunderts an der mittleren Donau und der östlich-merowingische Reihengräberkreis. Ausstellungskataloge des Germanischen Nationalmuseums, Nürnberg 1987.
  3. I Goti, (katalog izložbe), Milano 1994.
  4. I Langobardi, (katalog izložbe), 1990.
  5. R, Müller i H. Steuer, Fibel und Fibeltracht, Reallexikon der Germanischen Altertumskunde, (separat) 68-196., Berlin-New York.
  6. I. Bóna, Das Hunnenreich, Budapest 1992.
Dopunska literatura
  1. V. Bierbrauer., Die ostgotischen Grab- und Schatzfunde in Italien, Biblioteca degli Studi Medievali 7, 1975.
  2. W. Menghin, Die Langobarden, Stuttgart 1985.
  3. J. Werner, Beiträge zur Archäologie des Attila-Reiches, München 1956.
  4. J. Werner, Die Langobarden in Panonnien, München 1962.
  5. J. Werner, Münzdatierte austrasische Grabfunde, Berlin 1935.

Obavezan predmet na studijima
Stari studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
Izborni predmet na studijima
Stari studiji
  1. Arheologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar