Ana Barbarić (matični broj znanstvenika: 226826) rođena je u Splitu. U rodnom je gradu završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je na studiju sociologije i dodiplomskom studiju bibliotekarstva 1996. Nakon diplome radila je kao školski knjižničar u Osnovnoj školi Jordanovac te kao dječji informator u Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnica Voltino.
Poslijediplomski studij informacijskih znanosti – smjer bibliotekarstvo završila je 2002. obranom magistarskog znanstvenog rada naslova Javno dostupni knjižnični računalni katalozi – nastanak i razvitak. U ožujku 2009. obranila je doktorski rad naslova Zadaci suvremenoga knjižničnog kataloga.
Od rujna 1998. zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje izvodi nastavu iz više kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. U razdoblju od 1998. do 2010. prošla je sva suradnička zvanja od mlađeg asistenta preko asistenta do višeg asistenta. U svibnju 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a u srpnju 2015. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. U ožujku 2020. izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, a u svibnju 2021. u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. U lipnju 2010. imenovana je predstojnicom Katedre za bibliotekarstvo.
Područja od posebnog znanstvenog i stručnog interesa Ane Barbarić su bibliografska organizacija, inkluzivne knjižnične usluge i hrvatski iseljenički tisak. Redovito izlaže na domaćim i međunarodnim skupovima te objavljuje radove u domaćim i stranim publikacijama.
Od 2008. do 2013. bila je suradnica na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu. Bila je članica projektnog tima jednogodišnjeg projekta Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskoga knjižničarskog društva (2008.). U sklopu Intenzivnog programa (IP) Erasmus bila je koordinatorica u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Akademske ljetne škole Library, Information and Cultural Management koja se u rujnu 2011. održala u Sofiji, u rujnu 2012. u Zagrebu te u rujnu 2013. u Ankari. Od 2018. surađuje na projektu HIT - Hrvatski iseljenički tisak.
U Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH (CSSU), od osnutka centra 2002. do 2020., vodila je radionice Katalogizacija omeđenih publikacija i nizova publikacija (2002. – 2010.), Osnovna načela online knjižničnih kataloga (2002. – 2013.) i Suvremena teorijska ishodišta bibliografske organizacije (2014. – 2020.). Od 2012. do 2020. u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bila je članica Programskog odbora CSSU-a.
Od rujna 2002. do rujna 2004. bila je stručna tajnica Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) te glavna urednica Novosti HKD-a. Od listopada 2008. do rujna 2012. bila je glavna urednica niza Povremena izdanja HKD-a, a od prosinca 2010. do rujna 2012. i glavna urednica niza Elektronička izdanja HKD-a. U tom je razdoblju pod njenim uredničkim vodstvom u spomenutim nizovima objavljeno četrnaest publikacija s hrvatskim prijevodima različitih IFLA-inih smjernica, standarda, priručnika i studija. Bila je članica je Komisije za katalogizaciju HKD-a od 1998. do 2020. Dobitnica je HKD-ove Nagrade “Eva Verona”. Od 2019. do 2020. ponovo je vodila niz Povremena izdanja HKD-a te obnašala dužnost predsjednice Odbora za nakladničku djelatnost HKD-a. U tome je razdoblju u nizu Povremena izdanja HKD-a objavljen prijevod IFLA-inog konceptualnog modela. Također je, u nizu Posebna izdanja HKD-a, objavljena spomenica povodom 80. obljetnice Društva koju je uredila.
Od kolovoza 2005. do kolovoza 2013. bila je članica Stalnog odbora IFLA-ine (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova) Sekcije za katalogizaciju, a od kolovoza 2009. do kolovoza 2011. bila je stručna tajnica navedene sekcije. Od studenoga 2012. do studenoga 2016. bila je članica Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ime Ministarstva kulture. Od 2013. predsjednica je Zakladnog odbora Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković. Od ožujka 2017. članica je Hrvatskog knjižničnog vijeća (Ministarstvo kulture i medija) kao predstavnica Rektorskog zbora Republike Hrvatske.

Znanstveni interes Ane Barbarić (matični broj znanstvenika 226826) usmjeren je prema strojno čitljivom katalogiziranju, razvoju i osobinama OPAC-a i WebPAC-a te razvoju i primjeni konceptualnih modela u području bibliografske organizacije. To je vidljivo iz odabira tema njezinog magistarskog i doktorskog rada, kao i iz većine njezinih radova. Istražuje i korisnike i načine korištenja narodnih knjižnica, uključujući inkluzivne knjižnične usluge.
Ana Barbarić bila je suradnica na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa „Tezaurus knjižničarskog nazivlja“ (voditeljica projekta prof. dr. sc. Aleksandra Horvat), „Hibridna knjižnica i pristup znanstvenim informacijama“ (voditeljica projekta prof. dr. sc. Aleksandra Horvat) i „Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu“ (voditeljica projekta prof. dr. sc. Daniela Živković).
Bila je članica projektnog tima jednogodišnjeg projekta „Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost“ Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskog knjižničarskog društva (http://www.nsk.hr/cuk/index.htm). Projekt je odobren 2008. godine na natječaju „Reforma visokog školstva temeljem ishoda učenja“ Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.
Od 2015. do 2016. godine surađivala je na projektu „Usklađivanje studijskih programa iz područja društvenih i humanističkih znanosti s potrebama tržišta rada“ Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je bio sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda unutar Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali putem natječaja „Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“, koji je provelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Od 2015. do 2016. godine surađivala je i na projektu ESF „Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“.
Bila je suradnica na projektu „Nakladnička djelatnost Hrvata u iseljeništvu: Australija i Novi Zeland“ koji je bio sufinanciran sredstvima za namjensko financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu 2018. Suradnica je i na projektu „Nakladništvo knjiga Hrvata u Australiji: utjecaj nakladničkih modela i bibliografskih podataka na vidljivost i dostupnost publikacija“ koji je bio sufinanciran sredstvima za financiranje temeljne znanstvene djelatnosti u 2019. godini dodijeljenih Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2017. do 2018. Bila je suradnica na stručnom projektu „Projekta uspostave sustava za jedinstveno elektroničko prikupljanje, obradu i prikaz statističkih podataka u knjižnicama (primjene standarda ISO 2789 i 11620)“ Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Ana Barbarić bila je članica programskih i organizacijskih odbora 34. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva (rujan 2004.) i Međunarodnog skupa u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona (studeni 2005.). Bila je članica programskog odbora 9. i 10. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (2013. i 2015.). Bila je članica programskog odbora stručnog skupa Knjižnice u procjepu u više navrata (2012., 2014., 2016. i 2018.).
Bila je članica je programskog i organizacijskog odbora međunarodne konferencije IFLA CPDWL Satellite Meeting 2019, Zagreb, 20-21. kolovoz 2019.
Redovita je recenzentica u časopisu Vjesnik bibliotekara Hrvatske te u zbornicima radova seminara Arhivi, knjižnice, muzeji, Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica i konferencije INFuture. Recenzirala je i radove u časopisima Journal of Information and Organizational Sciences (JIOS), Knjižnica: revija za področje bibliotekarstva in informacijske znanosti, Kroatologija, Libellarium, Studia ethnologica Croatica i Vjesnik istarskog arhiva.
Recenzirala je i tri znanstvene monografije („Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju“, Švenda Radeljak, Ksenija: „Obrazovanje i status knjižničara u Hrvatskoj do uvođenja studija bibliotekarstva“ i „ Mirna Willer: Festschrift”).
Recenzirala je (kao cjelinu) sedam zbornika radova s različitih hrvatskih znanstvenih i stručnih skupova od kojih su neki bili uz međunarodno sudjelovanje (dva zbornika radova s znanstvenog i stručnog okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama, četiri zbornika radova sa stručnog skupa o knjižnicama u procjepu, zbornik radova savjetovanja za narodne knjižnice u RH, zbornik radova stručnog skupa o bibliobusnoj službi).
Recenzentica je studijskog programa dvopredmetnog diplomskog studija nakladništva Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Na poziv Nacionalne agencije Republike Slovenije za kakovost v visokem šolstvu u 2016., bila je (inozemna) članica skupine za prvu akreditaciju dvodisciplinarnog sveučilišnog studijskog programa „Bibilotekarstvo in informatika“ Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani.