Naziv
Narodne knjižnice
Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
ECTS
6
Šifra
125435
Semestri
ljetni
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Studenti će razumjeti ulogu i zadaće koje narodna knjižnica obavlja u lokalnoj zajednici i društvu općenito i steći će vještine prepoznavanja valjanih i ciljanih argumenata za razgovor s osnivačem knjižnice, ali i vještine komuniciranja s korisnicima.
Sadržaj
  1. Nastanak narodnih knjižnica kao lokalnih ustanova financiranih iz javnih sredstava. Knjižnice kao društvene ustanove. Uloga i mjesto knjižnica u kulturnim politikama i nacionalnim strategijama razvitka.
  2. Razvitak narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Ilirske čitaonice. Pokret za osnivanje pučkih knjižnica početkom XX. st. Uvođenje zakonodavstva za knjižnice i razvitak narodnih knjižnica u drugoj polovici XX. st.
  3. Međunarodni dokumenti UNESCO-a, IFLA-e, Vijeća Europe i EBLIDA-e o knjižnicama. Zadaće narodne knjižnice: informacijska, obrazovna i kulturna.
  4. Narodna knjižnica kao mjesto javnog pristupa internetu. Knjižnica kao forum. Slobodan pristup informacijama kao uvjet za ostvarenje slobode govora. Slobodan pristup informacijama i zakonsko uređenje prava na pristup informacijama.
  5. Knjižnično zakonodavstvo u Hrvatskoj. Planiranje razvitka knjižnice. Izjava o poslanju kao osnovni dokument knjižnice u kojemu se spajaju međunarodno prihvaćena načela i briga za specifične potrebe lokalnog stanovništva.
  6. Odabir i nabava. Smjernice za nabavu kao dokument kojim knjižnica komunicira s korisnicima. Kvantitativni i kvalitativni standardi.
  7. Narodna knjižnica kao središte očuvanja lokalne povijesti i kulture. Lokalna kulturna baština. Zavičajna zbirka, definiranje opsega, uređenje, prikupljanje građe, oglašavanje i promicanje zbirke.
  8. Komuniciranje i suradnja s korisnicima. Suradnja u organiziranju programa s drugim srodnim ustanovama u lokalnoj zajednici.
  9. Projekti digitalizacije lokalne baštine. Kriteriji za odabir građe. Rješavanje autorskih prava i uspostava registra digitalizirane građe.
  10. Knjižnične službe i usluge. Pronalaženje izvora financiranja, identificiranje potencijalnih sponzora, marketing i oglašavanje.
  11. Knjižničarsko osoblje. Profesionalna etika. Timski rad i individualna inicijativa. Volonteri u knjižnici.
  12. Knjižnica kao poticatelj e-demokracije. Službene publikacije i informacijski izvori u knjižnici.
  13. Knjižnice i društvena inkluzija. Usluge za osobe s invaliditetom. Usluge za isključene. Usluge za manjinske skupine.
  14. Službe i usluge za djecu i mladež. Posebni programi za djecu i mladež. Poticanje čitanja i programi čitanja. Suradnja sa školskim knjižnicama. Knjige za djecu.
  15. Posebni programi: izložbe, koncerti, tribine, popularizacija znanosti. Knjižnica i društvene mreže. Stjecanje vještina za rad s korisnicima. Sadržaji koje stvaraju korisnici i sadržaji koje stvara knjižnica.

Ishodi učenja
  1. Studenti će moći nabrojati, definirati i planirati službe i usluge narodne knjižnice.
  2. Studenti će moći razvijati službe i usluge narodne knjižnice te njima upravljati.
  3. Studenti će znati nabrojati i opisati međunarodne i nacionalne pravne dokumente te stručne standarde koji se odnose na poslovanje narodnih knjižnica.
  4. Studenti će znati kvantitativno i kvalitativno vrednovati službe i usluge narodnih knjižnica.
  5. Studenti će znati odabrati i primjeniti odgovarajuća marketinška sredstva u svrhu promicanja narodnih knjižnica.
  6. Studenti će moći objasniti ulogu i značaj narodne knjižnice u lokalnoj zajednici.
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, e-učenje.
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad 40%
Pismeni ispit 50%
Pohađanje nastave 10%

Obavezna literatura
  1. IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd., (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
  2. Smjernice za pokretne knjižnice / prerađeno izdanje priredila radna skupina IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice na čelu s Ianom Stringerom. 1. hrvatsko izd., (prema 2. prerađenom izd. izvornika). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011.
  3. Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice: s IFLA-inim Manifestom za multikulturalnu knjižnicu. 1. hrvatsko izd. prema 3. izd. izvornika. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
  4. IFLA-ine smjernice za knjižnične usluge za djecu od rođenja do 18. godina / sastavila IFLA-ina Sekcija za knjižnične usluge za djecu i mladež ; uredila Carolynn Rankin. 2. izd. (revizija Smjernica iz 2003. godine). Verzija 1.1.1. 2018. Dostupno na: https://www.ifla.org/wp-content/uploads/2019/05/assets/libraries-for-children-and-ya/publications/ifla-guidelines-for-library-services-to-children_aged-0-18-hr.pdf
  5. Smjernice za knjižnične usluge za mladež: prerađeno izdanje Smjernica koje je 1996. objavio Stalni odbor Sekcije knjižnica za djecu i mladež / priređivači Pat Muller i Ivan Chew. Web 2.0 i knjižnične usluge za mladež: uvod za knjižničare / priredio Ivan Chew. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
  6. Smjernice za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj / sastavila radna skupina pod predsjedavanjem Nancy Mary Panella, pod pokroviteljstvom Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
Dopunska literatura
  1. Aparac-Jelušić T.; Faletar Tanacković, S. Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet. Zagreb: Ljevak, 2020.
  2. Kovačević, J. Narodna knjižnica: središte kulturnog i društvenog života. Zagreb: Ljevak, 2017.
  3. Sabolović-Krajina, D. Narodne knjižnice u tranziciji: sociološki aspekti. Koprivnica [i. e. Samobor]: Meridijani, 2020.

Izborni predmet na studijima
  1. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Informacijske znanosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij