Akademski stupanj
doktor znanosti
Zvanje
izvanredni profesor
Organizacijska jedinica
Odsjek za romanistiku
Konzultacije
ponedjeljak, 17.00-18.30
Soba
F-327
Telefon
2316
E-mail
dvarga@ffzg.hr

Dražen Varga rođen je 8. 9. 1961. u Novoj Gradiški, gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1986. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (smjer Razmjena i tržište), a 1990. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (zvanje profesor španjolskog i francuskog jezika i književnosti). Na istom je Fakultetu 1997. završio Slobodni studij švedskog jezika. Od 1987. radio je u Holdingu Đuro Đaković u Sl. Brodu. Od 01. 09. 1992. zaposlen je u Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na Fakultetu je 1995. obranio magistarski rad, a 1998. i doktorsku disertaciju. Boravio je u Francuskoj i Španjolskoj radi istraživanja i stručnog usavršavanja. U nastavi kao i u znanstvenom radu posebno se bavi pitanjima romanske, francuske te opće sintakse, ali i drugim pitanjima – epistemološkim, teoretskim i metodološkim – romanske i opće lingvistike. Od 1995. bio je uključen u projekt Francuska deskriptivna gramatika s osobitim obzirom na hrvatsku, a od 2001. glavni je istraživač znanstvenog projekta Francuska gramatika za govornike hrvatskog. Izlagao je na više međunarodnih skupova – Međunarodni kongresi romanske lingvistike i filologije (Salamanca, 2001. i Aberystwyth, 2004.), simpozij La Meditarennée et ses langues (Monpellier, 2002.) i drugi. Od 1996. član je uglednog društva Société de linguistique romane. Vodi kolegij Syntaxe du français. Osmislio je i uveo seminar Poredbena sintaksa romanskih jezika, posvećen poglavito metodologiji istraživanja. Osmislio je i program Slobodnog studija rumunjskog jezika i književnosti, zauzeo se njegovo uvođenje te sudjeluje u njegovu organiziranju i izvođenju nastave (rumunjska sintaksa, morfologija, lingvistika). Od 2002. predavao je i vodio seminare na Poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Znanstvena djelatnost dr. sc. Dražena Varge vezana je uz područje francuske, odnosno romanske, ali i opće lingvistike, gdje posebno mjesto pripada sintaksi. Pristup je poglavito poredben, što osim temeljitog bavljenja velikim brojem romanskih idioma uključuje zanimanje i za praktično sve dostupne jezike Svijeta.
Rezultati znanstvene djelatnosti uključuju magistarski rad „Elementi sintakse rečenice u romanskim jezicima“, posvećen neupravnom govoru u romanskim jezicima, koji uz opise sadrži klasifikaciju odabranih dvanaest romanskih idioma prema sintaktičkim kriterijima te doktorsku disertaciju pod naslovom „Odnosi zavisnosti u retoromanskoj rečenici (u usporedbi s drugim romanskim jezicima, osobito francuskim)“, gdje su sintaktičke specifičnosti jednog romanskog idioma, valladera, pružile priliku za izučavanje i rješavanja niza problema teorijske, ali i praktične prirode te za razmatranje sintakse donjoengadinske rečenice u svjetlu romanske i opće sintakse.
Rezultate istraživanja vezanih poglavito uz epistemološka, teoretska i metodološka pitanja iznosio je u objavljenim radovima te na više međunarodnih skupova, među kojima valja spomenuti:
XXIII. međunarodni kongres romanske lingvistike i filologije (Salamanca, Španjolska, 2001.)
Međunarodni simpozij "La Meditarennée et ses langues" (Monpellier, Francuska, 2002.)
XXIV. međunarodni kongres romanske lingvistike i filologije (Aberystwyth, Wales, 2004.)
XXV. međunarodni kongres romanske lingvistike i filologije (Innsbruck, Austrija 2007.)
Međunarodni simpozij "La romanistique dans tous ses états" (Béziers, Francuska, 2008.)
Međunarodni kongres "Représentations du sens linguistique IV" (Helsinki, Finska, 2008.)
Međunarodni kongres "Románske štúdie: súčasný stav a perspektívy" (Banská Bystrica, Slovačka, 2009.)
XXVI. međunarodni kongres romanske lingvistike i filologije (Valencia, Španjolska, 2010.)
Međunarodni kongres "Francontraste 2010" (Zagreb, Hrvatska, 2010.) – plenarno izlaganje.
Od 1995. godine bio je uključen, kao istraživač suradnik, u projekt Francuska deskriptivna gramatika s osobitim obzirom na hrvatsku, gdje mu je uz redovito istraživanje 1998. bilo povjereno osmišljavanje metodologije istraživanja i prikazivanja građe te koordiniranje rada ostalih istraživača, a od 2001. bio je voditelj i glavni istraživač znanstvenog projekta Francuska gramatika za govornike hrvatskog, koji je, kao svojevrstan nastavak istraživanja u prethodno navedenom projektu, okrenut rješavanju, supostavnim pristupom (uz hrvatski i francuski u obzir se uzimaju i drugi romanski jezici, poglavito rumunjski), pojedinih problema francuske gramatike, ali i izradi studije, odnosno priručnika koji će je približiti govornicima hrvatskog. Nastavak i proširenje spomenutog projekta predstavlja i projekt čiji je glavni istraživač od 2007.: Romanske gramatike za govornike hrvatskog.
Od 1996. član je uglednog društva Société de linguistique romane.