Naziv
Komparativna književnost: Hrvatski realizam u europskom kontekstu
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
131582
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija opisati temeljne značajke realizma kao epohe svjetske književnosti zapadnoga kruga i prikazati položaj hrvatske književnosti u tome kontekstu.
Sadržaj
  1. Konstitucija kolegija – uvod
  2. Definicija realizma i realističke poetike
  3. Realizam u francuskoj književnosti I.
  4. Realizam u francuskoj književnosti II.
  5. Realizam u engleskoj književnosti
  6. Realizam u ruskoj književnosti I.
  7. Realizam u ruskoj književnosti II.
  8. Njemački realizam i biedermeier
  9. Hrvatska književnost u kontekstu epohe realizma
  10. Početci realizma u hrvatskoj književnosti
  11. A. Šenoa i A. Kovačić
  12. Oblici i teme hrvatske realističke proze
  13. Oblici i teme hrvatske realističke drame
  14. Vrste hrvatskog realizma u europskom kontekstu
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. Po završetku kolegija studenti će moći:
  2. prepoznati i opisati relevantna obilježja realizma kao razdoblja povijesti hrvatske i zapadne književnosti, kao i njegove reprezentativne predstavnike, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst;
  3. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji realističkih tekstova iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti;
  4. razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura.
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: Izbor iz djelâ reprezentativnih inozemnih (3) i hrvatskih (3) autora
  2. Sekundarna - obavezna: Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976. („Realizam“, „Motivacija“, „Kovačićev roman U registraturi i stilska formacija realizma“); Ivo Frangeš, „Realizam“ u: Ivo Frangeš i Milorad Živančević, Ilirizam. Realizam, Liber, Mladost, Zagreb, 1975. ili: Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća. Knj. 1. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe: (1750-1881) („Razdoblje romantizma i predrealizma“), Naklada Ljevak, Zageb, 2004. i Knj. 2, Realizam, Naklada Ljevak, Zageb, 2005.; Leksikon svjetske književnosti: djela (natuknice o svim zastupljenim jedinicama primarne literature), gl. ur. Dunja Detoni -Dujmić, Školska knjiga, Zagreb, 2004.; Leksikon hrvatske književnosti: djela (natuknice o svim zastupljenim jedinicama primarne literature), gl. ur. Dunja Detoni -Dujmić, Školska knjiga, Zagreb, 2008.; Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. („Realizam“); Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.3 („Koncepcija realizma. Antinomije zrcala“)
  3. Sekundarna - izborna (3 naslova): Erich Auerbach: Mimeza, Hena.com, Zagreb, 2004. („U palači de la Moleovih”; „Germini Lacerteux“); Hugo Aust, Literatur des Realismus, J. B. Metzler, Stuttgart – Weimar, 2000.; Adriana Car-Mihec, Pogled u hrvatsku dramu, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2001. („Šenoina Ljubica“); Milka Car Prijić, „Rađanje kanona iz duha zamišljene zajednice 19. stoljeća. O poetici Augusta Šenoe“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2018.; Sintija Čuljat, Poetika prostora: Kovačić, Novak i Hardy, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2012.; Dani hvarskoga kazališta. Sv. XXVI. Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, ur. Nikola Batušić i dr., Književni krug, Split, 2000. (članci M. Šicela, S. Marjanovića, S. Jurića, C. Pavlović, N. Batušića); Nikolaj Dobroljubov, „Što je oblomovština?“, u: Ruska književna kritika, prir. Aleksandar Flaker, Naprijed, Zagreb, 1966.; Donald Fanger, Dostoevsky and romantic realism: a study of Dostoevsky in relation to Balzac, Dickens and Gogol, The University of Chicago Press, Chicago – London, 1967.; Erika Fischer-Lichte, Povijest drame. Sv. II. Od romantizma do danas, prev. Dubravko Torjanac, Disput, Zagreb, 2011. („Propast građanskih mitova“); Aleksandar Flaker, Ruski klasici XIX stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 1965.; Ivo Frangeš i Viktor Žmegač, Hrvatska novela: interpretacije, Školska knjiga, Zagreb, 1998. (poglavlja o A. Šenoi, V. Novaku, K. Š. Gjalskom, J. Kozarcu); Maša Grdešić, „Što je Laura? Otkuda je ona?: ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića“, u: Poetika pitanja. Zbornik radova u povodu sedamdesetog rođendana Milivoja Solara, ur. Dean Duda, Gordana Slabinac i Andrea Zlatar, Filozofski fakultet, Odsjek za komparativnu književnost – FF press, Zagreb, 2007.; Maša Grdešić, „Romansa u pismima: pripovjedni ton u Stankovačkoj učiteljici Ivana Perkovca i Branki Augusta Šenoe“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. Romantizam – ilirizam – preporod, ur. C. Pavlović, V. Glunčić-Bužančić i A. Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2012.; Kenneth Hanshew, „Comparing Canons: Croatian and German Realism – a Proposal“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2018.; Ivo Hergešić, Književni portreti, Ex libris, Zagreb, 2005. („Gustave Flaubert romantični realist“); Caroline Levine, „Victorian realism“ u: The Cambridge Companion to the Victorian Novel, ur. Deirdre David, Cambridge University Press, Cambridge, 2012.; György Lukács, Roman i povijesna zbilja, Globus, Zagreb, 1986. („Teorija romana“, „Izgubljene iluzije od Balzaca“); Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1999. („Magnus parens“, „Zlatno doba hrvatskog romana“, „Raslojavanje romana“); Krešimir Nemec, Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010. („Grad u hrvatskoj književnosti“, „Urbani začinjavci“); The nineteenth-century novel: a critical reader, ur. Stephen Regan, Routledge, London – New York, 2001. (odabrana poglavlja, ovisno o izboru primarne literature); Cvijeta Pavlović, „Flaubertovska estetika Vojnovićeva Geraniuma“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova II. Moderna i hrvatska književnost, ur. M. Tomasović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, Split, 2002.; Cvijeta Pavlović, „Gogol' i hrvatska književnost: prilog recepciji ruske književnosti i kulture u književnoj kritici Augusta Šenoe i Antuna Gustava Matoša”, Forum, XLVIII., br. 10-12/2009.; Elaine Showalter, „Viktorijanske spisateljice i volja za pisanjem“, Kolo, XI., br. 2/2001.; Gajo Peleš, Iščitavanje značenja, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1982.; Gajo Peleš, „Povijesno proučavanje književnosti: primjer – realizam”, Umjetnost riječi, XL., br. 2-3/1996.; Gajo Peleš, Tumačenje romana, ArTresor naklada, Zagreb, 1999.; Ingrid Šafranek i Antun Polanščak, Francuski realistički romani XIX. stoljeća (Ključ za književno djelo), Školska knjiga, Zagreb, 1972.; Ingrid Šafranek, „Crveno i crno” i „Parmski kartuzijanski samostan” Stendhala (Henrya Beylea); „Gospođa Bovary” i „Sentimentalni odgoj” Gustavea Flauberta (Ključ za književno djelo), Školska knjiga, Zagreb, 1995.; Sanja Šoštarić, „Francuski naturalisti i antinaturalisti u hrvatskom književnom kanonu“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XX. Književni kanon, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2018.; Natan Tamarčenko, „Problem 'unutarnje mjere' realističkog romana“, Književna smotra, XXX., br. 1(107)/1998.; Ivo Vidan, Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb, 1975. („Može li se Dickens čitati i danas“); Jasmina Vojvodić, Gesta, tijelo, kultura: gestikulacijski aspekti u djelu Nikolaja Gogolja, Disput, Zagreb, 2006.; ili: Jasmina Vojvodić, „Remen i cipela (Novakova Pripovijest o Marcelu Remeniću i Gogoljeva Kabanica)“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, Split, 2008.; Jasmina Vojvodić (ur.), Dvjesto godina Dostoevskog, Disput, Zagreb, 2021. (članci S. Coha, Ž. Matijašević i J. Vojvodić – po izboru); Viktor Žmegač, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982. („Iskustvena zbilja i književne konvencije“)
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 3., 5. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar